Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Ekonomisti optimističniji i od Vlade: rast BDP-a iznad 3%

Trendove ozbiljno ugrožava čitav niz potencijalnih tužbi, eventualni rast kamata u EU, restrukturiranje cestarskog duga, otkup dionica Ine...
20. rujna 2017. u 13:42 4 komentara 833 prikaza
novac
Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Ekonomski institut Zagreb u svojim polugodišnjim prognozama najavljuje rast gospodarstva veći od tri posto u iduće dvije godine.

Ministar financija Zdravko Marić DRŽAVNI PRORAČUN Najbolji rezultat unatrag 15 godina: Evo koliki je državni suficit

Za razliku od Vlade koja u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike najavljuje usporavanje rasta BDP-a u 2018. na oko 2,8 posto, ekonomisti iz EIZG-a ipak vjeruju da će ekonomija rasti 3,3 posto.

Proračun u debelom plusu

Prijetnji optimističnom scenariju ima podosta, od odnosa sa susjedima koje mogu zaustaviti velike investicije poput Pelješkog mosta do izazova za stabilnost proračuna koji leže u raznim tužbama dignutima protiv države. Tako EIZG navodi da bi pozitivne trendove mogle “ozbiljno ugroziti” rastuće dospjele neplaćene obveze u zdravstvu, restrukturiranje duga Hrvatskih autocesta, bankovne tužbe povezane sa švicarskim frankom, konačna odluka i način otkupa dionica Ine od MOL-a, tužbe povezane s lex Agrokor te potencijalni rast kamatnih stopa u Europskoj uniji. Ističu i da Vlada Andreja Plenkovića ima poprilično slab reformski potencijal. Međutim, ako se izbjegnu negativni utjecaji, proračun bi mogao biti u plusu već iduće godine, uvjereni su u EIZG-u. Naime, ekonomisti najavljuju da će proračun opće države 2018. godine biti u plusu 0,5 posto BDP-a što je gotovo 1,8 milijarde kuna. Ponešto su rezerviraniji prema potencijalu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u od Vladinih prognostičara jer za iduću godinu najavljuju javni dug na razini od 80 posto BDP-a, dok u Smjernicama piše da će krajem 2018. biti na razini od 78,3 posto BDP-a, a riječ je o nekoliko milijardi kuna razlike između dvije prognoze. Uz drastičan pad investicijskih aktivnosti tijekom krize najavljeni rast ulaganja od 6 posto u odnosu na 2016. nije dovoljan da bi znatnije povukao ekonomiju, već će se širenje gospodarstva i dalje temeljiti na većoj potrošnji građana i države i dijelom na većem izvozu roba i usluga. Kako ubrzava rast uvoza zbog veće potrošnje, utjecaj izvoza na rast gospodarstva sve je manji.

Cijene će porasti 1,5 posto

Ekonomski institut Zagreb očekuje znatniji rast kreditnih aktivnosti u 2018. godini. Uvjereni su da će rast kredita iduće godine biti oko 3,4 posto. Tečaj kune ostat će vrlo sličan trenutačnom i kretat će se oko 7,44 kune za jedan euro, ali kupovna će moć blago oslabjeti. Naime, rast turističke potrošnje, trgovine na malo te korekcija cijene električne energije koja će se preliti na većinu proizvoda potjerat će, kažu u Institutu, iduće godine cijene na gore čak 1,5 posto, dok se inflacija u ovoj godini zadržala na 1,1 posto zahvaljujući padu cijena nafte na svjetskim tržištima.

11.11.2008., Zagreb - Ilustracija na temu guzvi u bolnicama i dugog cekanja na pretrage. Klinicka bolnica Dubrava. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL povijesni zakon Recept za Hrvatsku? Da ne odlaze, Rumunji liječnicima daju 2700 € IT sektor Prepoznat potencijal IT tvrtkama niži porez u zamjenu za radna mjesta j ZAGREB i SPLIT Velika usporedba dvaju najvećih hrvatskih gradova
EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
Konferencija o atraktivnim mjerama za razvoj poduzetništva
HAMAG-BICRO
Priča o uspjehu
Obiteljska tvrtka iz Makarske: Naš sladoled tražen je i na drugim kontinentima
  • Konstantinos:

    Kako sad to? Pa zar Hrvatska ne bi trebala biti pred "slomom", "bankrotom" i pocascena dugim nizom katastroficarskih epiteta, kako je kod nas sve naj gore, najlosije, kako se "raspadamo" kako nam ljudi bjeze... i slicne idiotarije iz arsenala nasih ... prikaži još!h trash ljevicarskih, sektaskih i neostaljinistickih medija? Kako sad to???? Ljuti ce se nase susjedstvo kaj jos nismo propali.

  • Avatar grbadeva
    grbadeva:

    već dvadset godina kupujem sol, brašno, ulje, šećer očekujući sudnji dan i propast kako nam najavljuju vječni katastrofičari. Skupilo se tako u špajzi tone i tone namirnica raznolikih vrsta. A da ipak kupim auto i počnem živjeti na danjem svjetlu?

  • nogogaz:

    Oliverja Magdića za premiera!