Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Draghijev jeftin novac prilika za turizam i izvoznike

Dobar je trenutak da domaće tvrtke počnu prikupljati kapital u regiji
25. siječnja 2015. u 10:57 36 komentara 3502 prikaza
Mario Draghi
Foto: Reuters/PIXSELL

Iako među financijskim stručnjacima i makroekonomistima ne postoji suglasje o tome hoće li najavljeni program Europske središnje banke (ECB) za otkup državnih obveznica biti dovoljno jak poticaj za trajni oporavak Europe od višegodišnje recesije, generalni je stav da je i malo nečega bolje nego puno ničega.

Gdje nema profita...

Taj zaključak vrijedi i iz hrvatske perspektive. Iako Hrvatska nije članica eurozone pa se ECB-ov program izravno na nju ne odnosi, zbog velike euriziranosti naše ekonomije i općenito velike povezanosti financijskog sektora s financijskim tržištem EU, posljedice te politike ECB-a bit će vidljive i u Hrvatskoj. Najizravnija posljedica trebalo bi biti jeftinije zaduživanje Hrvatske na europskom tržištu. Iako ECB neće otkupljivati hrvatske državne obveznice, priljev znatne količine novca na tržište dovest će do viška kapitala, odnosno nižih kamatnih stopa. No, s obzirom na visoku zaduženost, značajan proračunski deficit i pad gospodarstva već 12 kvartala uzastopce, hrvatske se državne obveznice teško mogu smatrati atraktivnim ulaganjem, naročito u regionalnoj konkurenciji primjerice Poljske – velike i stabilne ekonomije s relativno malim dugom i kontinuiranim gospodarskim rastom.

Drugi učinak bit će izražen većom dostupnošću kapitala na domaćem financijskom tržištu. No, i tu treba imati rezerve. Naime, zbog niskih prinosa i slabih gospodarskih kretanja, zapadnoeuropske banke matice prošlih godina vodile su politiku polaganog povlačenja kapitala iz svojih istočnoeuropskih podružnica. Ni Hrvatska nije bila imuna na taj trend. Dakako, za očekivati je da će banke jeftini kapital iskoristiti da bi pojačale kreditiranje, no pritom će se ponajprije voditi potražnjom. Tamo gdje ekonomija raste, i potražnja za kreditima je veća, veća potražnja znači i veće kamatne stope pa u konačnici i veći profit te sigurniju naplatu. U Hrvatskoj je potražnja za kreditima slaba, a uz takvu nisku kreditnu aktivnost teško je vjerovati da će banke povećavati količine dostupnog kapitala.

03.07.2014., Zagreb - Raspravom  o godisnjem izvjescu HNB-a, Sabor RH je nastavio 13. sjednicu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL Europa kopira SAD i Japan Draghi kreće u akciju dizanja cijena u EU Mario Draghi speaks at the ECB press conference in Frankfurt Main, Germany, 03 April 2014. The base interest rate remains at a record low of 0.25 per cent in the EU. Photo: Arne Dedert/dpa/DPA/PIXSELL RIZIČAN POTEZ Raskol valute EU na euro1 za Njemačku i euro2 za ostale?

Rast na burzi

Treći bitan efekt na hrvatsko gospodarstvo bit će vezan uz slabljenje tečaja eura u odnosu na ključne svjetske valute – američki dolar, kineski juan, britansku funtu i švicarski franak. Budući da je kuna tečajno vezana uz euro, takav trend značio bi da bi proizvodi i usluge hrvatskih tvrtki postali konkurentniji na američkom, britanskom i švicarskom tržištu, dok bi uvoz od tamo bio skuplji. Ipak, hrvatska robno-trgovačka razmjena s tim državama ne predstavlja značajniji dio hrvatske vanjskotrgovinske bilance, efekti toga bit će ograničeni, a najviše bi se mogli osjetiti u turizmu. Konačno, velika količina jeftinog kapitala na europskom financijskom tržištu vjerojatno će se preliti i na tržišta kapitala i u našoj regiji pa bi iduće dvije godine mogle biti dobar trenutak da domaće tvrtke koje su razmatrale prikupljanje kapitala na takav način to i učine. Očekuje se da kretanja na europskoj razini pridonesu rastu aktivnosti i cijena na Zagrebačkoj burzi, no u kojoj mjeri, sada je teško predvidjeti.

>> Gospodarstvu eurozone 
19 mjeseci ubrizgavat će se po 60 milijardi eura

>> Bude li Mario Draghi tiskao eure, franak bi mogao letjeti u nebo

Krčki pršut
Da, domaće je!
Za proslave i posebne prilike birajte hrvatske suhomesnate delikate

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Becarina
    Becarina:

    Otkup državnih obveznica je nastavak "kupovine" teritorijuma nacionalnih drzava, nastavak onog sto su radili i rade u Grckoj. Kapital ECB je virtualan, ne postoji , iza njega stoje jedino garancije zemalja koje su uvele Euro ( samo Njemacka garantira za ... prikaži još! oko 200 milijardi).Tako su na kraju sve zemlje zadužene , pripadaju ECB - čitaj EU "super drzavi + narodi nacionalnih država otplacuju 50 ili sto godina novac koji nikad nisu vidjeli niti je ikad postojao. Ovu taktiku najbolje smo vidili u Grčkoj. Zato ako prodavati obaveznice onda Rusiji , Kini , nikakvoj ECB.

  • greenvest:

    Možda će turizam imati koristi što se tiče dolaska turista izvan Eurozone, a opet možda i neće jer nije poznato kako će se sve to odraziti u Njemačkoj, Austriji i slično. Što se tiče izvoza neka mi netko objasni što ... prikaži još! to Hrvatska izvozi i na tom izvozu ostvaruje dobit?...Baš me zanima....Dakle, Euro će izgubiti vrijednost u odnosu na strane valute...kuna će potonuti skupa s Eurom plus što će potonuti dodatno u odnosu na Euro...Nadalje, nezaposlenost će ostati ista u Hrvatskoj kao i prosjek plaća i mirovina...Cijene će rasti godišnje oko tri posto...što se tiče ušteđevina u bankama one će za desetak godina izgubiti od 30 do 50 % vrijednost najmanje...Uglavnom, pokupovat će nam preostalu imovinu sa naštampanim novcem...Možda bi Zoki Milanović trebao podići spomenik Mijatu Staniću što se autoceste neće moći prodati u bescjenje...

  • Avatar Arsendiklic
    Arsendiklic:

    Draghijev jeftin novac prilika za bankare, da zarade puno posuđujući ono što još nemaju.