Sindikati i Vlada našli su formulu za promjenu Zakona o radu u dijelu koji se tiče kolektivnih ugovora i njihove duljine trajanja, ali bez obzira na kompromis, odustali su od promjene zakona prije izbora.
Povučen prijedlog
Podsjetimo, sindikati su prije godinu dana digli zemlju na noge kako bi spriječili Vladu da ukine produljenu primjenu kolektivnih ugovora i omogući poslodavcima da ih otkazuju bez posljedica. Peticiju za referendum o ZOR-u potpisalo je rekordnih 815 tisuća građana. Pritisnuta kritikama, Vlada je povukla prijedlog zakona i osnovala zajedničku radnu skupinu koja je trebala postići kompromis. Umiješao se i Ustavni sud koji je kazao da Vlada nije dužna provesti referendum nakon što je povukla prijedlog zakona iz procedure.
Bez obzira na to što su u međuvremenu smekšale i jedna i druga strana, ta odluka Ustavnog suda formalni je razlog što je Vlada Jadranke Kosor ovaj tjedan odustala od promjena. Kada se Ustavi sud izjašnjava o nekom propisu, Sabor i Vlada sljedećih godinu dana ne smiju intervenirati u taj zakon. Vlada bi dakle tek 23. listopada mogla ići sa usuglašenim promjenama ZOR-a u Sabor, koji će u to vrijeme već biti raspušten. Čak i da nije bilo jednogodišnje obaveze mirovanja, Vladi ne bi odgovaralo da se pitanje radničkih prava poteže u vrijeme kampanje, bez obzira na dogovor sa sindikatima.
Izbaciti pravilnik o radu
Sindikalac Vilim Ribić kaže kako su sindikati svjesni da jednom zaključeno pravo ne može trajati unedogled.
– Apsurd je to koji proturječi ljudskoj logici, i koja god Vlada dođe, to je prvo što će morati regulirati – kaže Ribić.
No, pristanak na ograničavanje produljene primjene sindikati uvjetuju obavezom poslodavca da pregovaraju o kolektivnim ugovorima i izbacivanjem pravilnika o radu iz tvrtki.
– Pravilnici o radu ne smiju biti zamjena za kolektivne ugovore. Oni su tu da reguliraju neka tehnička pitanja poput početka i završetka radnog vremena, pauze za odmor i slično, ali kako je to jednostrani akt koji poslodavci mogu mijenjati kad god požele, pravilnikom se ne smiju propisivati interesna pitanja – kaže Ribić.
Hm, u svim tim uredbama i zakonima zapravo nedostaje jedna osnovna stvar, a to je obaveza radnika da radi. Ovako ZOR zapravo služi za zaštitu neradnika, naročito u državnim i javnim službama.