Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

BDP rastao 15,8 posto, najviše u Europskoj uniji

Vlada vjeruje da će cijela 2021. godina završiti u plusu od 9 posto
26. studenoga 2021. u 20:57 11 komentara 2554 prikaza
Ministar financija Zdravko Marić održao konferenciju za medije
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Treći ovogodišnji kvartal donio je gotovo 16 posto rasta na godišnjoj razini, točnije 15,8 posto, što je najveća stopa rasta unutar EU. Ujedno, druga je to najviša stopa rasta u Hrvatskoj, nakon što je u drugom tromjesečju 2021. povećanje bilo 16,5 posto.

U plusu su bile sve sastavnice BDP-a, osim državne potrošnje koja je u odnosu na prošlo ljeto smanjena 4,5 posto. No, za pojačanu potrošnju države nije ni bilo potrebe jer je izvoz usluga, odnosno turizam, donio 71 posto rasta u odnosu na isti period prošle godine, robni izvoz bio je u plusu 13 posto, potrošnja kućanstava 16 posto te investicije 7,6 posto.

Istina, investicije su usporile, a one bi, prema Vladinim planovima, trebale biti glavni motor rasta u idućoj godini, uz standardno značajnu potrošnju stanovništva. Vlada vjeruje da će cijela 2021. godina završiti sa stopom rasta od najmanje 9 posto, čime bi se nadoknadili gubici iz prve pandemijske godine. Iduće bi godine gospodarstvo trebalo rasti između 4 i 5 posto. 

Korist od COVID potvrda Hrvatska je od svih članica EU imala najviše koristi od COVID potvrda i slobodnog režima putovanja u EU za cijepljene i oporavljene osobe. Ostale turističke zemlje u trećem su ovogodišnjem kvartalu imale stopu rasta od 3 do 4 posto u odnosu na 2020. - Rast u Hrvatskoj je tri puta veći nego što je to prosjek članica Europske unije. Kada gledamo, u prvih deset mjeseci  imamo 10,7 posto rasta BDP-a, najviše otkako je Hrvatske. To pokazuje zaista brz, snažan i izrazito kvalitetan i, ja bih rekao, sveobuhvatan oporavak hrvatskog gospodarstva - kazao je premijer Andrej Plenković.

Prosječna stopa rasta u EU u trećem kvartalu bila je 3,9 posto. U zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Rumunjske porastao je 8% godišnje, Bugarske 0,4%, Češke 2,8%, Mađarske 6,1% te Poljske 5,3%. Visok rast u Hrvatskoj dijelom je posljedica i niske baze u ljeto 2020., kada je kvartalni BDP zaronio 10 posto.

Prema proizvodnoj metodi, realni rast bruto dodane vrijednosti iznosio je 13,5%. Najveći rast tromjesečnog BDP-a ostvaren je u trgovini, prijevozu i turizmu, od gotovo 40 posto.

IT sektor rastao je više od 11 posto, a prerađivačka industrija 4,5 posto. Vlada je te dobre rezultate već uračunala pri rebalansu ovogodišnjeg proračuna te vjeruje da će državni proračun ove godine zabilježiti manjak od 20-ak milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, a šira opća država 4,5 posto.

Već bi iduće godine minus u državnoj blagajni trebao pasti na 2,6 posto BDP-a, a za dvije godine ispod 2 posto. Slijedom toga očekuje se i smanjenje javnog duga, i to do kraja godine na 83 posto BDP-a, a dogodine na 80 posto. Europska komisija je zbog korone privremeno suspendirala pravila o obvezi držanja deficita ispod 3 posto, a javnog duga ispod 60 posto (za one iznad postojala je obveza postupnog smanjivanja tijekom 20 godina).

Očekuje se da će se granica proračunskog deficita vratiti od 2023., no ozbiljno se pregovara i dogovara povećanje dopuštene granice javnog duga na mogućih 100 posto, kolika je prosječna zaduženost na razini EU. Kad je u pitanju procjena gospodarskih kretanja za ovu godinu, najprecizniji u predviđanju bili su analitičari središnje banke, dok su sve ostale institucije naknadno korigirale svoja predviđanja prema gore kako je vrijeme odmicalo. Neovisno o brzom oporavku, glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić upozorava kako ćemo na kraju 2021. biti tek nešto iznad razine BDP-a ostvarene prije više od jednog desetljeća, odnosno 2008. godine, koju smo sustigli tek 2019. godine. 

I dalje na začelju EU - Prema većini ekonomskih pokazatelja i dalje smo, uz Bugarsku, na začelju EU. Kako bismo to promijenili i dostigli razinu razvoja ostalih zemalja članica EU iz središnje i istočne Europe, bit će potrebno iskoristiti ovaj trenutak za stvaranje temelja za snažne i održive stope rasta u budućnosti - navela je Tomić. To prvenstveno podrazumijeva reforme unutar javnog sustava koje uključuju reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja radi poboljšanja kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada. 

VIDEO: Mate Rimac o predstavljanju Nevere francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu

Izvoz od 100 milijardi kuna Veliki rast u pandemiji: Evo koje tvrtke su šampioni izvoza i što od nas kupuju Amerikanci, Rusi, Japanci... Symbolic photo of Corona in Berlin Nestašica i inflacija Globalni ekonomski tsunami božićnu šoping-groznicu pomiče na proljeće
Zagreb: Tek pokoji stanovnik u šetnji Jarunom koji je prekriven snijegom
ZIMSKI UVJETI
Stiže nam novo zahladnjenje, susnježica i snijeg: Evo do kada će trajati
Wolt
Wolt Awards
Hrvati izabrali najbolje restorane ove godine: Najviše uživaju u burgerima, a sve je popularnija i azijska kuhinja
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • saff_cenzuriran:

    jadan vučić, prvo rafali zbog kojih je na presici gutao knedle, pa sad rast od 9%. ekonomski džin u panici.

  • Avatar NasaPosla
    NasaPosla:

    Kad to čuje Ribič,...

  • bjmaro:

    Sad će opet ekipa gubitnika zakmečati kako to nije nikakav rast, zločinačka, Žalac. Jedan od tih je jučer napisao da cjelokupni naš robni izvoz manji od nekoliko sela u Americi i dobio hrpu pluseva.