Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Banke još nisu dale molbu, prodaja Mercatora samo hipotetska

Banke još nisu proslijedile baš nikakvu molbu da se ikome od neobvezujućih ponuđača omogući dubinski pregled poslovanja, tvrdi Žiga Debeljak, predsjednik uprave Mercator grupe.
26. veljače 2010. u 14:12 2 komentara 3 prikaza
Mercator
Foto: Pixsell

Želimo stabilne i financijski moćne vlasnike koji će poduprijeti daljnje samostalno djelovanje i razvoj Mercator grupe kao vodećeg trgovca u regiji, prema zacrtanim strateškim planovima - kazao je Žiga Debeljak, predsjednik uprave grupacije na današnjoj godišnjoj konferenciji za novinare u Ljubljani.

Debeljak nije želio komentirati znači li taj stav da su u Mercatoru neskloni eventualnom strateškom povezivanju s Agrokorom, kao ni moguće scenarije što bi se time dogodilo. Prema njemu je prodaja konzorcija banaka, koje prodaju 21 posto svoga udjela u trgovačkom lancu Mercator, zasad ionako samo hipotetska. Banke, tvrdi, još nisu proslijedile baš nikakvu molbu da se ikome od neobvezujućih ponuđača omogući dubinski pregled poslovanja.

- Ako dobijemo zahtjev vlasnika dionica, proučit ćemo ga i postupiti u skladu sa zakonskim mogućnostima štiteći interese društva Mercator - objašnjava, ističući kako uprava Mercatora nije uključena u prodaju, ne traži potencijalne kupce niti je angažirala bilo kakvo savjetodavno poduzeće u vezi s prodajom. Due dilligence u tvrtki započeo je potkraj prošle godine, ali samo za vlastite potrebe, tvrdi Debeljak.

Čelnik Mercatora kaže kako je tvrtki u cilju daljnji rast, i ne samo organski. Generalno su zainteresirani za sve trgovačke formate, što je potvrdila i akvizicija Getroa, koja je dovršena u veljači i Mercatoru na hrvatskom tržištu osigurala položaj drugog po veličini trgovačkog lanca s tržišnim udjelom između 8 i 9 posto. Strateškim povezivanjem Mercator je dobio u dugoročni najam 16 trgovačkih objekata tipa cash&carry, zadržani su brendovi Getroa i svi zaposlenici, a nakon što se obavi analiza poslovanja do kraja prvog kvartala 2010., znat će se što i kako dalje.

- Lanjska poslovna godina bila je iznimno zahtjevna. Obilježili su je negativan gospodarski rast, kreditni grč i ostale posljedice globalne financijske krize. Postignuta razina gospodarske aktivnosti bila je na svim tržištima niža od očekivanog, što se znatno odrazilo i na sniženje opsega i promjene strukture potražnje potrošača. Makroekonomski položaj brojnih država regije bio je i ostaje težak, a značajan rizik predstavlja i nedostatak discipline plaćanja, kao posljedica smanjenog opsega kreditiranja poduzeća i pučanstva - rečeno je na konferenciji.

Debeljak kaže kako će i u 2010. situacija biti složena. Ne očekuje ozdravljenje ni na jednom od sedam tržišta na kojima Mercator posluje. No uvjeren je da će se novčani tokovi Mercatora povećavati, kao i broj zaposlenih, dok će investicije u ovoj godini biti nešto manje, oko 120 milijuna eura.

Činjenicu da je lani Mercator učvrstio vodeću poziciju na slovenskom i srbijanskom tržištu te drugu poziciju u Hrvatskoj, Debeljak opravdava time što su već u 2008. zacrtali protukrizne mjere, od prilagođavanja ponude potrošačima do ograničavanja investicija kako se ne bi povećala razina zaduženosti, a počeli su se baviti i kreditnim rizicima i bonitetima svojih poslovnih partnera.

Mercator grupa u 2009. ostvarila je 2,64

Mercator grupa u 2009. ostvarila je 2,64 milijarde eura prihoda što je u odnosu na godinu ranije pad od 2,4 posto, uglavnom zbog deprecijacije srpskog dinara, a čista dobit iznosila je 21,1 milijun eura, čak 48,2 posto manje nego u 2008. U ukupnim prihodima grupacije, koji se odnose na regiju jugoistočne Europe (bez Slovenije), prihodi od prodaje u Hrvatskoj čine 35 posto, oko 315 milijuna eura, dok su u 2008. iznosili oko 360 milijuna eura. Smanjena dobit posljedica je teških gospodarskih uvjeta poslovanja i značajnih ulaganja Mercatora u širenje ponude za potrošače, objašnjava Debeljak. U lanjskoj godini grupa je investirala 159,2 milijuna eura, većinom u razvoj maloprodajne mreže. Mercator je lani ušao i na tržišta Bugarske i Albanije, dok je u planu potkraj 2011. ili početkom 2012. i poslovanje na Kosovu i u Makedoniji, gdje je već osnovao poduzeća.

Od polja do polica u 24 sata
Domaći proizvodi koji u najkraćem roku dolaze na police dućana kako bi mi imali svježe voće i povrće
  • -obrisani-:

    Kad je Ćurković nekako uspio na početku devedestih od ostalih kolega radnika kupiti dionice SOUR-a Plodine u Zadru, kupio je zapravo jedan dućan u Zadru i jedan u Rijeci. Nekako je uspio ta dva objekta staviti pod hipoteku, uzeo kredit ... prikaži još! i tim kreditom napravio veliki market u Rijeci. Onda je na taj market stavio hipoteku i dobivenim novcem izgradio slijedeći objekt. I tako 44 puta. Domino sistem. Kad je upao u probleme, otiđe do prijatelja vlasnika Mercatora i za cash mu proda 50% dionica Plodina. Uzme cash i u - Kinu. Za godinu dana s kineskom robom (koja se kupuju za kunu, prodaje za 20 kn) zaradi dovoljno da otkupi vlasništvo natrag. Još godinu-dvije kredita na objekte i naš Ćurković će sve to utopiti Konzumu, ili komu sličnomu, staviti 30 milijuna eura u škašelu i reći ciao ragazzi. Tako se to radi. Ista je priča i s Mercatorom, i s ostalim lancima.

  • bomba:

    Ova godina inekako do 8-9 mjeseca, ali poslije bolje da nerazmišljam, bit će što bude. Ako bude smak svijeta odoh ja u Njemačku. he-he