Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 144
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
RAT KAMATAMA

Bankari: Uvede li se "mađarski porez", odlazimo iz Hrvatske!

'27.01.2011. Zagreb, Hrvatska - U hotelu Westin odrzana je 2. konferencija u sklopu projekta Poslovnog dnevnika i magazina Banka \'Novi model rasta hrvatskog gospodarstva\'. Naslov konferencije je \'Z
Foto: 'Petar Glebov/PIXSELL'
1/7
Autori: Ljubica Gatarić, Gojko Drljača, Lidija Kiseljak
15.02.2011.
u 10:00

HDZ traži da se odmah smanje kamate na stambene kredite, SDP bi uveo porez na sve iznad 7 posto

Najbliži premijerkin suradnik, HDZ-ov tajnik i novi ministar graditeljstva Branko Bačić danas bi se trebao naći s bankarima kako bi dogovorili novi model stambenog financiranja. Prvi Vladin pokušaj da potakne prodaju stanova neslavno je propao jer su, umjesto tisuću, prodana samo 73 stana pa se pripremaju korekcije koje bi trebale dovesti do pada kamatnih stopa. Glavni su adut tog programa kamate ispod 5 posto, što je za približno 1,5-postotni poen niže od vrijedećih kamata.

Teret krize

Premijerka Kosor, gostujući na Hrvatskom radiju, rekla je da će se u srijedu sastati s čelnicima banaka, a razgovarat će se o tzv. modelu A i novom modelu kreditiranja stanogradnje.

– Banke koje dobro posluju moraju snositi dio tereta krize – kaže premijerka. Naime, nakon što je prošle godine Vlada odustala od uvođenja poreza na banke, poručeno im je da razmotre model participacije u krizi. Očekuje povratnu informaciju banaka o njihovoj ulozi u predstavljenim državnim i privatnim investicijama. Podaci o poslovanju banaka, koje je objavio HNB, pokazuju više nego solidnu dobit vodećih banaka u 2010. – oko 4,6 milijardi kuna bruto, odnosno 3,5 milijarde kuna neto, što je iziritiralo i poduzetnike i građane. Prve dvije bankarske grupacije, PBZ i Zaba, ostvarile su 2,4 milijarde kuna neto dobiti!

Premda prvi bankarski lobist Zoran Bohaček kaže da su kamate u Hrvatskoj niže nego što bi trebale biti, činjenica je da je stambeni kredit od 100 tisuća eura za 45 tisuća eura skuplji u Hrvatskoj nego u susjednoj Sloveniji. Jedan bankar odgovora: "Za to je kriva država, a ne banke. Sve dok se država zadužuje uz kamatu od 6 i više posto, ni ostali sektori ne mogu jeftinije do kredita. Posljednji podaci kažu da su kamate na minuse oko 13 posto, a stambeni kredit između 6,5 i 7 posto.

Iz bankarskih krugova s poprilično ogorčenja poručuju kako se boje da bi njihov biznis mogao biti žrtva političkog populizma u izbornoj godini. Upozoravaju kako dobit na kapital banaka dramatično pada iz godine u godinu. Nije točno da su za vrijeme krize bankari samo sjedili prekriženih ruku te podizali kamate kao i naknade kako bi povećali svoju dobit. Upravo suprotno, uvjeravali su naš naši sugovornici, velike su banke, uz rezanje kamata u prošloj godini, u znatnoj mjeri podigle kreditnu aktivnost prema poduzećima. Bile su spremne preuzeti rizik. Što se tiče građana, problem je, tvrde, u strani potražnje. Ljude je kriza prestrašila i sami su pobjegli od rizika zaduženja.

Bankari nam tvrde kako nije moguće drastičnije rezati kamatne stope ponajprije zbog rejtinga hrvatske države. Bitniji impuls smanjivanju kamata moglo bi dati samo precizno utvrđivanje datuma pristupa EU, a ako se taj proces razvuče, problem rejtinga i rizičnosti plasmana novca u Hrvatskoj i dalje će ostati i te kako izražen. Državni udar na profitabilnost banaka, poručuju bankari, dodatno bi samo mogao destabilizirati hrvatski ekonomski sustav.

Naime, sama činjenica da je bankarski sustav stabilan i profitabilan svojevrsni je znak stabilnosti, tj. znak ulagačima da ulaze u sigurnu zemlju. A ako se drakonskim mjerama, kakve su primijenili Mađari, dovede banke-majke u situaciju da počnu razmišljati o odlasku iz Hrvatske, tada će Lijepa Naša imati puno veći problem od (pre)visokih kamata. Novca uopće neće biti.

Hrvatska narodna banka jučer se suzdržala od komentara, a poznato je da su prošlog ljeta stali na stranu banaka.

Ideju za porez na banke premijerka je lani dobila od svog mađarskog kolege Viktora Orbana, s kojim se nedavno ponovno srela. Premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević jedina je osoba od znatnijeg javnog utjecaja koja se zalagala za oporezivanje banaka, pa je jučer zaživjela priča da se priprema teren za prvi ovogodišnji rebalans jer su kretanja lošija od planiranih.

Dojučerašnja bankarica Martina Dalić, nova ministrica financija, nije sklona toj ideji, no novi potpredsjednik vlade Domagoj Milošević ne bi se libio ni takvog pritiska na banke.

Tko je vlast?

– Ako Vlada traži da banke smanje kamatnu stopu, očito je da su te kamatne stope određene proizvoljno i da se njihova visina temelji na volji financijskih struktura. Dakle, mehanizam određivanja cijena nije tržište! Takav zahtjev potvrđuje činjenicu da su banke prava vlast u Hrvatskoj, a ne fiskalna ili monetarna vlast – komentira ekonomist Saša Drezgić.

Javila se i opozicija pa tako zastupnik SDP-a Ivo Jelušić kaže da država treba zakonom prisiliti banke da smanje kamate. SDP je uputio u proceduru zakon po kojemu treba uvesti porez na sve kamate iznad 7 posto, i to progresivno, od 20 do 40 posto. Kamate iznad 10 posto oporezivale bi se 40 posto.

– Nije nam cilj da udarimo na banke, već da ih prisilimo da spuste kamate – kaže Jelušić.

Komentara 496

PR
pržun
11:46 15.02.2011.

za sve su ovo krivi komunisti iz 1945

UK
Ugo Kajvez
11:47 15.02.2011.

15.02.2011. u 11:40h patuljčica.. . Bljuzagraš gluposti .........

Avatar atrpimir
atrpimir
11:38 15.02.2011.

15.02.2011. u 11:36h wotan je napisao/la: samo odite lihvari,u njemackoj su kamte 1%..a te vase analize o rizicim si zabijte,nikom ne darte ni lipe dok se peterostruko ne osigurate lihvari --------------------------------------------------------------------- Onda nam je ipak bolje ići u njemačku, ovajj EU. Vi samo maknite komunyare i kamate će srediti tržište čim uđemo u EU :)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije