Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 164
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INTERVJU

Amber Case: Svi smo mi kiborzi

AMBER CASE
VLM
02.10.2011.
u 15:07

Amber Case antropologinja je kiborga koja proučava način na koji ljudi i tehnologija međusobno djeluju te se zajedno razvijaju.

Amber Case, antropologinja kiborga koju je časopis Fast Company proglasio najutjecajnijom ženom u istraživanju tehnologije, gostovat će u utorak na konferenciji “Znanjem rastemo” Hrvatskog telekoma. Otkrila nam je što točno istražuje te kako promišlja o društvenim mrežama i razvoju tehnologije uopće.

Što se do sada promijenilo u odnosu ljudi prema tehnologiji? Što su donijeli mobiteli, a što digitalne mreže?

– Društvene mreže dopuštaju da se komunicira brže i da se ljudi približe jedni drugima, posebice ako su geografski jako udaljeni. Mislim da je glavna promjena nastala na poslu. Zaposlenici sada pretražuju Facebook, suradnici im odgovaraju porukicama, a mogu to i kada nisu na poslu, navečer. Mislim da su očekivanja takva da su svi uvijek online ili u najmanju ruku da su uvijek na neki način dostupni. Provjeravanje e-maila za neke je postala opsesija, kao i odgovaranje na njih. Mnogo je dostupnih informacija koje su u pozadini samih društvenih mreža. Postali smo kultura pritiska na tipku. Kada tehnologija dobro radi, tada poprimamo nadljudske sposobnosti. No, kada tehnologija zakaže, i mi prestajemo biti superljudi. Sve je kao utrka i bit je da smo uvijek u mogućnosti pretražiti neki podatak online ili se s nekim povezati, tehnološka teškoća u samo nekom dijelu procesa čini nas vrlo ranjivima. Ipak, tehnologija ima životni vijek koji je kraći od ljudskoga. Dok smo mi dobili jedan mozak koji nas služi cijeli život, istodobno u samo nekoliko godina možemo proći kroz mnoge druge ‘vanjske’ mozgove. S jedne strane dobili smo izvanrednu moć, a s druge velik broj zadataka koje moramo odraditi i uređaja koje moramo održavati.

Jesu li digitalne mreže doista usisale fizički društveni život i zamijenile ga virtualnim?

– Apsolutno ne, društvene mreže su “placeholderi”, odnosno rezervni prostor, produženi identitet sličan, primjerice, virtualnoj posjetnici. Funkcija im je smanjiti vrijeme i mjesto za uspostavljanje kontakta među ljudima. Ako ništa drugo, društvene mreže povećale su stvarnu socijalizaciju među ljudima čineći lakšim ponovno povezivanje s nekim dragim ljudima iz davnih vremena, primjerice iz osnovne škole. Olakšano je slanje pozivnica za događaje i doznavanje telefonskih brojeva, datuma i rasporeda sastanaka. Identitet na društvenim mrežama produženje je analognog sebe, ne zamjena. To je pojačalo, a ne razarač. Reći da su društvene mreže zamijenile nečiji fizički život virtualnim jednako je tezi da nas je izum telefona natjerao da se koristimo sobicama za telefoniranje i od nas stvorio nesocijalna bića. Ljudi su tada bili uvjereni da je to kraj stvarne komunikacije, a telefon služi upravo za komunikaciju, kao i internet.

Utemeljili ste geolokacijsku aplikaciju, a upravo je geolociranje najčešće na udaru onih koji žele zaštititi svoju privatnost.

– Privatnost je zapravo tek situacija u kojoj nema iznenađenja. Geoloqi omogućuje da podijelite svoju lokaciju samo s onima s kojima želite, i to na određeno vrijeme. Vi birate kada želite podijeliti lokaciju i s kime. Nitko je ne može vidjeti osim onoga komu ste je poslali, a nakon što ste je podijelili, istječe i vrijeme i nitko joj ponovno ne može pristupiti. Većina društvenih stranica ima mogućnost privatnosti, no vrlo je zbrkana i teška. Geoloqi smo napravili na taj način da je po defaultu privatan. Mnoge društvene stranice kreiraju takve postavke da je sve djeljivo. Mi smo zainteresirani za gradnju mreže svjesnog dijeljenja. Zbog toga su korisnici aplikacije vrlo oprezni.

Može li se uz današnju tehnologiju i sve naprave i aplikacije uopće govoriti o potpunoj privatnosti?

– Ne postoji potpuna privatnost. Svaki oglas koji dobijete mailom zapravo je rupa u vašoj privatnosti. Te rupe u privatnosti postojale su znatno prije tehnologije. Ako vas je razbojnik htio opljačkati, on zasigurno ne želi platiti za smartphone te vas pratiti na Foursquareu, vjerojatnije je da će stajati ispred kuće i čekati da odete na posao. Postoji mnogo više rizika sigurnosti i privatnosti u stvarnom životu u usporedbi s onim virtualnim, ali web je novost i stoga je lako pisati i potpirivati strah.

Može li današnji svijet uopće izopćiti tehnologiju i ne saživjeti se s njom?

– Apsolutno ne. Tehnologija je isprepletena sa svakodnevnim životom. To nije samo ono čime se ljudi koriste da bi komunicirali jedni s drugima, ona upravlja globalnom opskrbom, tržištima kapitala, satelitima. Ona nam pomaže predvidjeti katastrofe, prikazati složene operacije i rješavati probleme. Kad biste je uklonili, osakatili biste ljudsku populaciju. Tehnologija za čovjeka nije ništa novo. To je ono što nas čini ljudima. Kada su ljudi stvorili prvi alat, počeli su s eksternalizacijom evolucije. Alati su bili produžetak fizičkog, društvene su mreže pak produžetak naših mentalnih sposobnosti.

U kojem se smjeru mijenjaju osobine ljudi, posebice onih koji su svoj način isticanja i prezentiranja vlastite osobnosti povjerili društvenim mrežama?

– Profili na društvenim mrežama tek su produžetak nečijeg osobnog identiteta. To je prvi korak koji ljudi čine i ugrađuju dio sebe u mrežu komunikacije i interakcije. Međutim, ljudi ne posjeduju svoje identitete. Oni su u vlasništvu socijalnih mreža. No, društvene mreže nisu vječne. Kada propadnu, dogodit će se velika migracija profila i identiteta. Mnogo njih još nije iskusilo veliku migraciju identiteta. Mnogi smatraju da će Facebook trajati zauvijek. No, prosječna polovica života online linkova je 4,5 godina prije nego što stranica nestane. Pridružiti se ili ne pridružiti društvenim mrežama stvar je izbora stila života. Jer to nije rekreacija, već doslovno proširenje nečijeg života.

Proglašeni ste najutjecajnijom ženom u istraživanju tehnologije. Koji utjecaj sebi možete pripisati i kojim se dičite? I što je zapravo antropologija kiborga?

 Mislim da je ono što pokušavam dati ljudima nova perspektiva svakodnevnog života. Tehnologija napreduje tako brzo da je teško ne biti uhvaćen u nju. Dobar antropolog može napraviti korak unatrag i pokušati shvatiti kako ove brze promjene utječu na kulturu. Dat ću vam primjer kako se tradicionalna antropologija razlikuje od antropologije kiborga. U tradicionalnoj istraživač posjeti drugu državu te kaže – “Kako su fascinantni ti ljudi, kako su im zanimljivi alati, kako je raznovrsna njihova kultura” – tada napiše rad, nekoliko kolega to pročita, a mi mislimo da je cijela stvar vrlo egzotična. Dakle, što se događa s povećanim korištenjem tehnologijom? Odjednom postajemo nova vrsta, nova forma homo sapiensa. I sada antropolog kiborga poput mene može napraviti korak unatrag iz modernog svijeta i pogledati tu novu vrstu i kako se brzo mijenja i formira kulturu. Antropolog kiborga proučava svijet oko nas. Svijet posredovan novim interakcijama između ljudi i strojeva.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije