Gejming industrija u svijetu i dalje zaradi gotovo koliko i filmska i glazbena zajedno. Lani je svjetske industrija videoigara uprihodila malo više od 201 milijardu američkih dolara. A kako ide hrvatskoj gejming industriji? I domaći studiji i dalje bilježe dobar razvoj iako istovremeno prolaze i kroz velike promjene i izazove. Prema najnovijoj analizi industrije videoigara, 2024. godina bila je najuspješnija otkad se prate podaci o industriji: ukupni prihodi dosegli su 72,4 milijuna eura, čime je nadmašena i rekordna 2020. godina, i što je dvostruko više negoli 2019. godine. Prema Analizi hrvatske industrije proizvođača videoigara, koju je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara (CDGA) u suradnji s A1 Hrvatska, većina gejming studija – njih čak 86 posto – rade barem jedan projekt koji je njihovo vlastito intelektualno vlasništvo, što pokazuje da je industrija proizvodno orijentirana.
No, najveću dobit u sektoru videoigara u 2024. godini, gotovo 34 milijuna eura, ima poduzeće s jednim zaposlenim, a kada se izuzmu poduzeća s najvećim prihodima, dobiva se drugačija slika. Ako se gledaju samo tvrtke bez "top 3" najveća, industrija je čak četiri puta veća nego 2019. ali i dalje manja nego 2022. godine. Isto istraživanje otkriva značajan pad ulaganja izvana pa se projekti više financiraju unutar Hrvatske. Od 2024. do danas, 18% studija je sufinanciralo svoj razvoj putem izdavača, što je pad u odnosu na 32% u prethodnom istraživanju CDGA, a i prosječna ocjena usluge koju izdavač nudi igri je ovaj puta još lošija (5.2/10) nego u prošloj anketi (5.8/10). Ovo sve odražava kriznu situaciju u svijetu izdavaštva videoigara, zaključuje se u istraživanju.
Više od polovice prihoda prosječnog gejming studija u Hrvatskoj dolazi od klijentskog rada (rada za druge), a manje od četvrtine ukupnih prihoda u 2024. godini činili su prihodi od prodaje vlastitih video igara. Dobra je vijest i još uvijek izraženi optimizam industrije – polovica anketiranih studija za videoigre očekuje daljnji rast prihoda. Istodobno, industrija prolazi kroz fazu transformacije – mijenja se struktura tvrtki, zapošljavanja i financiranja projekata, kao i organizacija samih gejming studija te načina poslovanja.
Naime, iako prihodi rastu broj zaposlenih stagnira ili čak i pada. Mnogi studiji zapošljavanju manje djelatnika nego prije, odnosno sada češće ostvaruju suradnju s vanjskim suradnicima. Kako nam objašnjava Aleksandar Gavrilović, član Upravnog odbora CDGA, "...puno studija je prešlo na drugačiji rad, nemaju zaposlenike na puno radno vrijeme, nego povremeno. Rade s nekim obrtnikom, recimo za kompoziciju glazbe im ne treba stalni zaposlenik, nego netko po potrebi pa unajme obrtnika za projekt, a taj može raditi s više studija...", kaže Gavrilović te dodaje:
"Među najvidljivijim trendovima je promjena u strukturi poslovnih subjekata. U posljednje tri godine smanjen je broj pravnih osoba koje se bave razvojem videoigara, dok je istovremeno više nego dvostruko porastao broj obrta u sektoru, što pokazuje da se dio razvojnih timova organizira kroz manje i fleksibilnije strukture. Promjene su vidljive i u zapošljavanju. Po prvi put otkad se industrija sustavno prati zabilježen je pad broja stalno zaposlenih u sektoru. U 2024. godini taj je broj pao za oko 2 posto u odnosu na godinu ranije, no taj je pad anulirao broj osoba koje rade u okviru obrta, čiji se broj povećao“.
Službeni podaci za 2024. godinu s Financijske agencije pokazuju da je na razini sektora u pravnim osobama broj zaposlenih pao s 530 u 2023. godini na 520 u 2024. godini, što također odgovara anketnim podacima. U 2025. godini (podatci službeno dolaze na proljeće 2026. godine) možemo očekivati ili stagnaciju ili daljnji pad. U 2026. godini studiji procjenjuju da će morati zaposliti još 17 novih radnika, što bi amortiziralo dio otpuštene radne snage, ističe se u istraživanju.
Hrvatska je u regiji specifična po tome da ima mnoštvo različitih tipova studija i da nije homogenizirana po pitanju njihovih žanrovskih preferenci. No, postoje vidljivi trendovi – u 2024. i 2025. godini među žanrovima dominira Puzzle (čak 36% studija radi igre u tom žanru), Action-Adventure (32%), Action-RPG (23%), Roguelike (23%) te Shooter (23%), a zatim Strategije (18%). Mnogi studiji rade više od jednog žanra, a prosječni broj žanrova koje jedan studio razvija je 4 – bilo kombinacijom unutar jedne igre ili radom na više igara istovremeno.
Godišnje se u Hrvatskoj radi na preko 100 naslova, ali izađe ih svega dvadesetak, što naravno uključuje i puno malih indie naslova ali u prosjeku i oko 2-3 hita. Ako hitom proglasimo samo naslove s preko 10.000 pratitelja na Steamu, u proteklim godinama izašli su sljedeći “hitovi”: The Talos Principle 2, Aquatico, Roll Player, Go Home Annie: An SCP Game, Kaiserpunk, Escape Simulator 2, The Talos Principle: Reawakened, Pompeii: The Legacy, Chaos on Wheels, Bloodgrounds i SCUM.
Istraživanje je potvrdilo potencijal gejming u Hrvatskoj, koji je ujedno postao i jedan od najdinamičnijih segmenata digitalne zabave te važan element suvremene kulture, osobito među mlađim generacijama. No, kako ističe Gavrilović sada je nekako teže početnicima da uđu na dobre pozicije u domaćim studijima, dok se više traže iskusniji profesionalci.
A1 Hrvatska kroz niz inicijativa aktivno doprinosi razvoju gejming zajednice i povezivanju industrije s mladim talentima. "Gejming se često poistovjećuje s esportom, no ta je scena danas mnogo šira. Zato smo u A1 Hrvatska dosadašnji naglasak na natjecateljskom segmentu odlučili nadopuniti razvojem zajednice i projekata koji gejming približavaju široj publici. Želimo stvoriti okruženje koje istovremeno potiče natjecateljski duh, ali i druženje, učenje i razmjenu iskustava. Posebnu ćemo pažnju i ove godine usmjeriti na studente, kojima želimo omogućiti strukturiranu platformu za razvoj vještina i povezivanje s gejming i tehnološkom industrijom", izjavila je Valentina Leventić, viša specijalistica za marketinške komunikacije u A1 Hrvatska, zadužena za razvoj gejming aktivnosti.
Prvi korak u tom smjeru bit će A1 Student eChallenge (A1 SeC), koji ove godine ulazi u svoju sedmu sezonu te iz godine u godinu bilježi rast interesa i broja sudionika. Ovogodišnje natjecanje održat će se od 2. do 31. svibnja, uz nagradni fond veći od 8.000 eura. Sudionici će se natjecati u naslovima Counter-Strike, League of Legends, Rocket League i Valorant.
A1 Student eChallenge osmišljen je kao platforma za razvoj studentske gejming scene, koja omogućuje povezivanje zajednice, razmjenu znanja i otvaranje novih prilika, a u narednom razdoblju planirano je i postupno širenje na regionalnu razinu.
Otvori KEKS Pay
