Razgovori o novcu, digitalnim izazovima, štednji, ulaganjima i svakodnevnim financijskim odlukama obilježili su završetak još jednog uspješnog Tjedna financijske pismenosti. Od 17. do 21. ožujka Zagreb je ponovno postao mjesto susreta stručnjaka, mladih, predstavnika institucija, financijske industrije i šire javnosti, s jasnim ciljem – jačanja financijske otpornosti građana i osnaživanja za donošenje informiranih odluka u sve kompleksnijem digitalnom dobu. Ekonomski fakultet – Zagreb i ovim je projektom još jednom potvrdio svoju ključnu ulogu u financijskom obrazovanju svih generacija te u oblikovanju relevantnog i pravovremenog društvenog dijaloga o novcu.
Ovogodišnje izdanje Tjedna financijske pismenosti nadmašilo je format klasične konferencije i još se snažnije profiliralo kao platforma koja povezuje akademsku zajednicu, donositelje odluka, financijsku industriju i građane. Tijekom pet dana održan je bogat i raznolik program, a tijekom cijelog tjedna program okupio gotovo 2500 sudionika.
Otvorenje uz mlade, konkretne savjete i puno interesa za osobne financije
Četvrto izdanje Tjedna financijske pismenosti svečano je otvoreno u utorak, 17. ožujka, u Uraniji – prostoru kreacije u Zagrebu. Otvorenje je obilježeno događajem Financial Literacy x Talk, koji je okupio velik broj mladih zainteresiranih za teme osobnih financija, štednje i ulaganja. Pod temom „Osobne financije za Gen Z – Pametni potezi za siguran život“, posjetitelji su kroz opuštena, dinamična i sadržajno bogata predavanja dobili konkretne i primjenjive savjete – od upravljanja budžetom do prvih koraka u investiranju.
Program je otvorila izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, organizatorica Tjedna financijske pismenosti, dok je događanje vodio Ermin Preljević. U ime Grada Zagreba okupljenima se obratila Dunja Mazzocco Drvar, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strateško planiranje, istaknuvši važnost financijske pismenosti za mlade te naglasivši kako upravo ovakve inicijative doprinose razvoju odgovornih i financijski osviještenih građana od najranije dobi.
Mladi žele učiti o novcu – jasno, praktično i bez zadrške
Program je još jednom pokazao koliko je financijska pismenost važna upravo za mlade, koji prema relevantnim istraživanjima i dalje bilježe najnižu razinu financijskog znanja. Upravo zato važnu ulogu ima Ekonomski fakultet u Zagrebu, koji sustavno provodi edukaciju različitih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na mlade generacije.
Velik interes izazvao je talk Marte Čuljat Baudoin i Alana Baudina, TikTok kreatora poznatih kao Paketomarta i Den, na temu „Život na minimalcu“. Kroz vlastiti eksperiment pokazali su kako izgleda svakodnevica s ograničenim budžetom, ali i što se iz takvog iskustva može naučiti. Posebno su istaknuli kako su kroz taj proces unaprijedili planiranje troškova, svjesnije trošenje i donošenje održivijih financijskih odluka koje dugoročno smanjuju stres i povećavaju kontrolu nad novcem. Publika je njihove poruke prepoznala i nagradila s puno smijeha i interesa.
O investiranju je govorio i Marko Bogdan, financijski influencer te voditelj prodaje i marketinga za aplikaciju Genius by InterCapital, koji je na jednostavan i razumljiv način približio osnovna pravila ulaganja i objasnio kako izbjeći najčešće početničke pogreške.
Posebno zapažen bio je i talk Maje Jalšovec, gastro influencerice i finalistice MasterChefa, „Obroci do 5 eura“, koji je na vrlo životan, edukativan i duhovit način pokazao kako maksimalno iskoristiti namirnice, smanjiti otpad i pritom ostvariti značajne uštede u kućnom budžetu – bez odricanja od kvalitete i uživanja u hrani.
Međunarodnu dimenziju događaju dao je Henry Jim, Senior ETF Analyst u Bloombergu, koji je u svom predavanju objasnio zašto ETF-ovi posljednjih godina bilježe snažan rast i postaju jedan od ključnih alata modernog investiranja. Istaknuo je da su transparentnost, likvidnost i niži troškovi među glavnim razlozima njihove popularnosti, ali i da bi globalno tržište ETF-ova moglo doseći vrijednost od čak 35 bilijuna dolara do 2035. godine.
Program je dodatno obogatila i Saša Tubin, espresso stručnjakinja i Lavazza trenerica za Hrvatsku i Sloveniju, koja je kroz kratko, ali zanimljivo predavanje govorila o kulturi kave. Naglasila je kako je ispijanje kave važan društveni ritual, ali i kako uz malo znanja priprema kvalitetne kave kod kuće može postati jednostavan i pametan način uštede.
Festival financijske pismenosti i dodatni programi za različite skupine građana
Uz središnja događanja, tijekom cijelog tjedna održavao se i Festival financijske pismenosti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, svakodnevno od 10 do 14 sati, koji je brojnim posjetiteljima približio teme financija na interaktivan i pristupačan način.
U srijedu, 18. ožujka, održan je i program namijenjen financijskom osnaživanju žena, dok je četvrtak, 19. ožujka, bio rezerviran za intenzivne edukativne sadržaje kroz čak tri akademije: Akademiju financijske pismenosti za mlade, Akademiju financijske pismenosti za odrasle te Akademiju financijske pismenosti za mikro, male i srednje poduzetnike. Na njima su stručnjaci iz financijske industrije, akademske zajednice i poslovne prakse podijelili znanja i iskustva o odgovornom upravljanju osobnim i poslovnim financijama, štednji, ulaganju i financijskom planiranju.
Vrhunac tjedna – 4. Regionalna konferencija financijske pismenosti
Vrhunac ovogodišnjeg programa bila je 4. Regionalna konferencija financijske pismenosti, održana u petak, 20. ožujka, u Kaptol Boutique Cinema, pod nazivom „Financije bez filtera: prilike i izazovi digitalnog doba“. Konferencija je još jednom potvrdila vodeću ulogu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u oblikovanju stručnog dijaloga i promicanju financijske pismenosti u suvremenom društvu.
Konferenciju je otvorila prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, naglasivši kako financijska pismenost danas nadilazi osnovno razumijevanje novca. Istaknula je da je u digitalnom dobu, u kojem su informacije dostupnije nego ikad, ključno razvijati sposobnost kritičkog promišljanja i donošenja kvalitetnih financijskih odluka te da EFZG ima odgovornost biti predvodnik u tom procesu.
Uz dekanicu, uvodne riječi uputili su i Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova, te izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, organizatorica konferencije. Šumanović je naglasio kako nas Tjedan financijske pismenosti podsjeća da financijska pismenost nije rezervirana samo za stručnjake, nego da je jednako važna za djecu, mlade i odrasle – za svakoga tko želi donositi bolje financijske odluke. Posebno je istaknuo kako su u vremenu brzih i digitalno posredovanih financijskih odluka građanima potrebni ne samo informacija, već i sposobnost prosudbe – razlikovanja prilike od prijetnje, savjeta od manipulacije te dugoročne vrijednosti od kratkoročnog dojma.
Barbić je istaknula da se cijela inicijativa temelji na trima ključnim vrijednostima – znanju, osnaživanju i napretku. Naglasila je da znanje otvara nove mogućnosti i omogućuje donošenje promišljenih odluka, osnaživanje pojedincima daje slobodu izbora, a kada se to pretoči u odgovorno upravljanje osobnim financijama, rezultat su stabilniji i kvalitetniji životni ishodi.
Program je otvoren predavanjem doc. dr. sc. Tomislava Ćorića, potpredsjednika Vlade i ministra financija, na temu povjerenja građana u financijski sustav. Istaknuo je kako stabilnost financijskog sustava ne počiva isključivo na regulativi, već i na razini financijske pismenosti građana. Naglasio je da se povjerenje u institucije gradi transparentnošću, ali i edukacijom, zbog čega ovakve konferencije predstavljaju važan doprinos javnom prostoru.
Makro trendovi, mikro odluke
Prvi panel, „Makro trendovi, mikro odluke: kako globalne promjene oblikuju naše financije“, otvorio je raspravu o tome kako inflacija, geopolitičke nestabilnosti i tržišni pomaci izravno utječu na svakodnevne financijske odluke građana. Poseban fokus bio je na mirovinskim sustavima i financijskoj održivosti starosti u kontekstu demografskog starenja Europe.
U panelu su sudjelovali Ognjen Bagatin, serijski poduzetnik, menadžer i poduzetnički influencer, Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke u Hrvatskoj, Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Rendić, predsjednica Uprave Wiener osiguranja VIG, i Ivana Žitnik, članica Uprave EOS matrixa, a panel je moderirala dr. sc. Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova.
Rendić je upozorila kako se Hrvatska, kao i ostatak Europe, suočava s izraženim trendom starenja stanovništva, što s jedne strane pokazuje dulji životni vijek, ali s druge strane stvara snažan pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Naglasila je kako građani u mirovini danas u prosjeku primaju oko 40 % svojih prethodnih primanja, a u najboljem slučaju oko 60 %, te otvorila ključno pitanje – kakav životni standard želimo u starijoj dobi.
Bagatin je istaknuo da poslodavci i top menadžment trebaju dugoročno promišljati o dobrobiti zaposlenika, posebno kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju i dodatno zdravstveno osiguranje. Naglasio je kako takvi benefiti sve više postaju važan dio employer brandinga i jedan od ključnih faktora privlačenja i zadržavanja kvalitetnih zaposlenika.
Perko je važnost štednje i ulaganja približila kroz osobni primjer razgovora sa svojom djecom. Istaknula je kako njezini sinovi, u dobi od 15 i 18 godina, već aktivno ulažu i razumiju osnovne principe upravljanja novcem. Kroz jednostavan izračun pokazala je kako i mali, ali redoviti iznosi, uz vrijeme i disciplinu, mogu rezultirati značajnom financijskom sigurnošću, naglasivši „čar složenog ukamaćivanja“.
Žitnik je podsjetila da je financijska edukacija cjeloživotan proces jer se tržište stalno mijenja, pojavljuju se novi proizvodi i novi izazovi. Naglasila je kako financijska stabilnost ne proizlazi iz jedne velike odluke, već iz niza malih koje donosimo svakodnevno, te kako su greške neizbježne, ali i vrijedan izvor učenja.
Ćosić je naglasila da se Hrvatska suočava s izazovima zajedničkim većini europskih zemalja, poput starenja stanovništva, stambene krize i posljedica globalnih ekonomskih promjena, ali i s potrebom za ubrzanom digitalnom i zelenom tranzicijom. Istaknula je kako su hrvatske tvrtke vrlo aktivne i optimistične kada je riječ o ulaganjima te da, prema istraživanju Europske investicijske banke za 2025., čak devet od deset tvrtki u Hrvatskoj ulaže i planira daljnji rast, što je iznad europskog prosjeka. Ipak, upozorila je i na strukturne izazove, osobito u području digitalizacije i primjene naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije.
AI, digitalizacija i nova lica starih prijevara
Drugi panel, „Od inovacije do manipulacije: AI, digitalizacija i nova lica starih prijevara“, bio je posvećen izazovima digitalnog doba. Panel je moderirala Petra Mlačić Vučemilović-Jurić, savjetnica ministra financija i novinarka, a u raspravi su sudjelovali Marko Ćosić, direktor Sektora za digitalno poslovanje u Croatia osiguranju, Milan Listeš, Managing Director u BE-terna Croatia, Ivan Rukavina, rukovoditelj Sektora akcijski menadžment u Kauflandu, Slaven Smojver, direktor Direkcije supervizije informacijskih sustava u Hrvatskoj narodnoj banci, te Renata Vujasinović, Country Manager Croatia u Visa Europe.
Ćosić je poručio da uspjeh digitalnih rješenja počiva na jednostavnosti, transparentnosti i povjerenju. Naglasio je kako proizvodi i procesi moraju biti jasni i funkcionalni, ali i da najvažnija transformacija nije tehnološka, nego promjena načina razmišljanja unutar organizacija – s korisnikom u središtu svakog procesa.
Listeš je istaknuo kako se u digitalnom okruženju pažnja korisnika pretvara u ključnu valutu na tržištu te da kompanije danas velik dio poslovnih modela temelje upravo na vremenu koje korisnici provode pred ekranima. Upozorio je kako društvene mreže više nisu samo tehnološki, već i snažan društveni fenomen koji aktivno oblikuje ponašanje pojedinaca te naglasio važnost razumijevanja kompromisa koje korisnici pritom čine.
Rukavina je istaknuo kako podaci sami po sebi nisu dovoljni ako ih ne znamo pravilno interpretirati i koristiti. Govoreći o digitalizaciji u maloprodaji, naglasio je kako moderni kupac očekuje jednostavno, integrirano iskustvo – sve na jednom mjestu, u jednoj aplikaciji.
Vujasinović je naglasila kako digitalna plaćanja postaju standard, osobito među mlađim generacijama, ali i kako s razvojem tehnologije rastu i sigurnosni izazovi. Istaknula je da se sve češće ne radi o proboju sustava, nego o manipulaciji korisnika, pri čemu prevaranti iskorištavaju povjerenje i ponašanje potrošača. Zaključak panela bio je jasan – umjetna inteligencija i digitalni alati donose brojne prednosti, ali i povećavaju rizik od sofisticiranih financijskih prijevara, zbog čega je kontinuirana edukacija građana nužna.
Smojver je upozorio da digitalno okruženje, premda donosi brojne prednosti, otvara prostor i za nove oblike prijevara. Posebno je naglasio jaz između globalne prirode interneta i nacionalnih regulatornih sustava, koji se često zloupotrebljava. Istaknuo je i da gotovo svaka moderna prijevara ima svoj povijesni pandan te podsjetio na važno pravilo: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vrlo vjerojatno nije.
Emocije, povjerenje i financijske odluke u online dobu
Drugi dio programa otvorio je dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, predavanjem o ulozi emocija i povjerenja u financijskim odlukama. Istaknuo je kako financijsko ponašanje građana nije isključivo racionalno, već snažno pod utjecajem emocija i percepcije rizika, osobito kod dugoročnih odluka poput mirovinske štednje. Naglasio je i da financijska edukacija mora nadilaziti prijenos znanja te utjecati na stvarne obrasce ponašanja.
Završni panel, „Influence Me If You Can: psihologija financijskog uspjeha u online dobu“, donio je raspravu o utjecaju društvenih mreža, influencera i digitalnog sadržaja na financijsko ponašanje, osobito mlađih generacija. Panel je moderirala izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, a u raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Slađana Benković s Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu, Meri Goldašić, influencerica, prof. psih. Marina Mesarić Radojčin, direktorica nadležna za ESG u Privrednoj banci Zagreb, Maja Pleša, Area Brand Manager u Orbicu, te Adriana Tomić, članica Uprave Grawe osiguranja.
Mesarić Radojčin naglasila je kako emocije imaju ključnu ulogu u načinu na koji percipiramo rizik i donosimo financijske odluke. Upozorila je kako u digitalnom okruženju brzina i količina informacija često nadjačavaju racionalno promišljanje, zbog čega je važno razvijati svijest o vlastitim reakcijama, osobito kod složenijih financijskih odluka.
Tomić je istaknula kako se važnost financijske zaštite često podcjenjuje jer je „tiha i neprimjetna“ sve dok ne dođe do problema. Podsjetila je da ljudi gubitke doživljavaju intenzivnije nego dobitke, ali da ih to ne čini nužno opreznijima, nego ponekad upravo suprotno – spremnijima na rizik nego na donošenje odluke o zaštiti.
Benković je istaknula kako investiranje zahtijeva dugoročno promišljanje i razumijevanje svih implikacija koje određena odluka nosi. Upozorila je i da velik broj ljudi svoje financijske odluke donosi pod utjecajem trendova i okoline, a ne stvarnog znanja, zbog čega je financijska pismenost osobito važna za mlade i žene.
Pleša je naglasila kako marketing oduvijek počiva na emocijama te da se, iako se alati mijenjaju, temeljni cilj ne mijenja – stvaranje emocionalne povezanosti i identifikacije potrošača s brendom. Posebno je istaknula važnost autentičnosti i odgovornosti u komunikaciji brendova.
Goldašić je upozorila kako sadržaj na društvenim mrežama snažno utječe na percepciju uspjeha i financijske odluke, jer ljudi često vide samo završnu sliku nečijeg života, bez konteksta koji joj je prethodio. Naglasila je važnost razgovora o novcu unutar obitelji i razvoja kritičkog pristupa sadržaju koji mladi svakodnevno konzumiraju.
Završetak tjedna uz najmlađe – Financijska igraonica za djecu i roditelje
Subota, 21. ožujka, bila je rezervirana za Financijsku igraonicu za djecu i roditelje u Muzeju novca Hrvatske narodne banke – Moneterra. Time je Tjedan financijske pismenosti simbolično zaokružen programom posvećenim najmlađima i njihovim obiteljima, potvrđujući kako financijsko obrazovanje treba započeti od najranije dobi i razvijati se kroz cijeli život.
Financijska pismenost kao nužnost suvremenog društva
Ovogodišnje izdanje Tjedna financijske pismenosti još je jednom pokazalo da financijska pismenost nije izolirana tema, nego temeljna društvena kompetencija. Kroz ovakve inicijative Ekonomski fakultet u Zagrebu ne samo da prati suvremene trendove, nego ih aktivno oblikuje, stvarajući prostor za dijalog, razmjenu znanja i razvoj konkretnih rješenja.
U vremenu obilježenom digitalizacijom, ubrzanim promjenama i sve kompleksnijim financijskim proizvodima, jasno je da financijska pismenost više nije opcija – ona je nužnost. A Ekonomski fakultet – Zagreb i dalje ostaje u samom središtu najvažnijih razgovora o novcu.
Otvori KEKS Pay
