Moguća privatizacija gradskog trgovačkog društva Tržnice Zagreb uznemirila je ovih dana građane koji kupuju, ili stanuju u blizini male privatne tržnice u Dubravi. Tamo su prolazi među klupama s voćem i povrćem suženi na minimum, parkiralište je uređeno na livadi, a ujutro se ne može proći od dostavnih vozila. Smeća ima posvuda - tvrde obližnji stanovnici koji su se potužili Večernjem listu. Slično je i sa švercerima cigareta. Nekoliko desetaka lokala prošireno je bez ikakvog odobrenja. Sve to traje - složni su stanari i udruženi vlasnici legalnih lokala - desetetak godina.
- Budu li jednog dana privatizirane tržnice poslovale kao ova tržnica u Dubravi, u gradskoj opskrbi voćem i povrćem bit će kaos. Tržnice su zeleni trbusi četvrti i njihovih stanovnika, pa trebaju funkcionirati besprijekorno. Privatna tržnica u Dubravi dokazuje da to u praksi ne mora biti tako jer - građevni i ostali nered inspekcije toleriraju već godinama - poručuju stanovnici Dubrave.
Udruga vlasnika i korisnika tržnog centra Dubrava, odnosno onih koji imaju legalne lokale, pokušava već godinama tržnicu dovesti u red, ali - neuspješno. Ipak, model privatne tržnice može, čini se, funkcionirati, a primjer je tržnica pored tramvajskog okretišta na Črnomercu u vlasništvu tvrtke "Ciglana Zagreb". Tristotinjak zakupaca štandova prodaju većinom odjeću i obuću te prehrambene proizvode što su dopušteni za prodaju na tržnicama. Zelenog dijela, za sada, na Črnomercu nema.
- Poslujemo od 1994. na vlastitom zemljištu od desetak tisuća četvornih metara. Svi zakupci prostora imaju otvoren obrt ili poduzeće, što je i uvjet za sklapanje ugovora o zakupu, a većina su branitelji, invalidi ili udovice branitelja Domovinskog rata. Inspekcije obilaze zakupce i Ciglanu prema svojim rasporedima i nikada nije bilo nikakvih većih problema - kaže glasnogovornica u Ciglani Ivanka Medven. Dobru suradnju s Ciglanom potvrdila je i nekolicina prodavača s kojima smo razgovarali.
Ciglana već godinu dana pokušava na tržnici urediti i zeleni dio, odnosno prodaju voća i povrća na malo, pa je već i natkriven prostor s tristotinjak štandova. Otvaranje se odužilo zbog odobrenja Grada koje je nužno za takvu prodaju. Potvrda je to, priča se, monopolističkog utjecaja vlasnika gradskih tržnica i količine novca koja se okreće u poslovanju zelenih tržnica, a Grad je želi zadržati, kako se čini, za sebe.
R. Ilak