Hrpa srušenih cigli, prašina kroz koju se nije moglo vidjeti. Fotografije i snimke potresom srušenog dijela svoda bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici obišla je Hrvatsku i svijet i postala jedan od simbola razaranja koje je ova prirodna nepogoda ostavila na glavni grad zemlje. Godinu i tri mjeseca kasnije, na tlu crkve i dalje se može vidjeti građevinski materijal, a sve je puno prašine, no to je ovog puta posljedica radova hitne sanacije koji su trenutačno u tijeku i trajat će, procjenjuje se, do kraja ljeta.
Skele su ovih dana postavljene i na samo pročelje te tornjeve crkve, o čemu smo već pisali, a kako napreduju radovi, odlučili smo provjeriti i mi, pa smo se, zajedno s voditeljem projekta obnove paterom Damirom Kočišem te rektorom i župnikom Ivanom Matićem, prošetali po samoj unutrašnjosti bazilike. Rupa na svodu gdje su nekoć stajale predivne freske bolno upada u oči, a u njenoj blizini nalazi se i još jedna, nešto manja, prouzročena istim podrhtavanjima koji su razorili Petrinju i veliki dio kontinentalne Hrvatske. Do sada je, kaže Kočiš, obavljeno injektiranje iznad apside, iznad svoda kora te na svodovima iznad galerije, a postavljene su i skele oko tornjeva crkve kako bi se mogla procijeniti njihova šteta.
– Napokon možemo direktno pregledati tornjeve i doznati kakva su točno oštećenja, a tako ćemo doznati i što točno treba sanirati. Slijedi injektiranje tornjeva, da budu sigurni onog trenutka kad budemo rušili svodove – objašnjava p. Kočiš. S obzirom na to da su preostali svodovi crkve previše oštećeni da bi se mogli spasiti morat će se srušiti, zbog čega je potrebno osigurati ostatak crkve kako ne bi došlo do nove štete.
– Zato smo tlo obložili automobilskim gumama koje bi trebale ublažiti pad prilikom rušenja – objašnjava voditelj projekta obnove. Nakon toga uslijedit će i radovi konstruktivnog ojačanja, a trenutačno se radi i na projektiranju sveobuhvatne obnove. Sve to potrajat će godinama, no rektor i župnik bazilike Ivan Matić nada se da će se zvukovi molitve i pjesme ondje vratiti i prije toga. Župljani su, objašnjava, jako vezani uz svoju crkvu, mise trenutačno slave u dvorani, a svi su dali što i koliko mogu da pomognu nastavku obnove.
– Imamo naznake da bi se, kad se završe radovi hitne sanacije, a onda i konstrukcijske obnove učvršćivanja, da bi se mogla bazilika i otvoriti za bogoslužja, barem djelomično, unatoč restauratorskim radovima koji će potrajati malo dulje – kaže vlč. Matić.
Kako bi obnova napredovala što brže, župa je, podsjetimo, otvorila i vlastitu online trgovinu, a prije samih početaka radova tim od dvadesetak arhitekata, povjesničara, geodeta, statičara i ostalih stručnjaka, ubrzano je radio na kompletnom povijesnom pregledu zgrade i 3D skenovima kako bi se napravila metodologija obnove i što prije krenulo u saniranje štete na crkvi.
Zašto se tolerira napad ateističkih vjernika na Kristovu crkvu?