Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Zagrepčanka godine: Sa saniranjem otpada i izgradnjom sljemenske žičare nepotrebno se oteže

Prof. dr. Lovorka Galetić, netom proglašena Zagrepčankom godine, drži da je Zagreb predivan grad koji zrači toplinom i ugodnom atmosferom. No, smatra da se mladima treba dati prava prilika
11. svibnja 2015. u 16:16 6 komentara 2672 prikaza
Lovorka Galetić
Foto: Anto Magzan/Pixsell

Profesorica na Ekonomskom fakultetu, prof. dr. Lovorka Galetić ovogodišnja je Zagrepčanka godine, kojom ju je proglasila Gradska skupština za doprinos razvoju grada. Nagrada će joj biti uručena za Dan grada 31. svibnja, a s njom smo razgovarali o njenom radu, životu i pogledu na grad.

::Redovita ste profesorica na Ekonomskom fakultetu, objavili ste i nekoliko knjiga te mnogo više znanstvenih radova. Kojim tijekom je išla vaša karijera? U kojem trenutku života ste se odlučili baviti ekonomijom?

Za ekonomiju sam se opredijelila krajem gimnazije kada sam odlučila upisati studij ekonomije. Završivši fakultet, počela sam raditi u privredi, ali ubrzo sam uvidjela da mi nedostaju izazovni ciljevi koje treba realizirati, pa sam se vratila na fakultet gdje su mi već ranije nudili mjesto asistenta. Ovdje izazovnim ciljevima nije bilo kraja, jer je trebalo prvo magistrirati, pa doktorirati, a uz sve to istraživati i pisati znanstvene članke kao i držati nastavu studentima. Usavršavala sam se na Ludwig Maximilian Sveučilištu u Münchenu i Sveučilištu Salford u Manchesteru, a danas surađujem s velikim brojem kolega s ekonomskih fakulteta u Beču, Ljubljani, Budimpešti, Barceloni, Zürichu i drugima.

U dva navrata po četiri godine sam bila pročelnik Katedre za organizaciju i menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 2000. godine postala sam prodekanica za znanost, a od 2002. godine vodim Doktorski studij iz ekonomije i poslovne ekonomije. Posebno me veseli što sam imala priliku biti voditeljica nekoliko znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao i jednog međunarodnog projekta FP6 za Hrvatsku, a evo upravo sam pred desetak dana dobila obavijest od Hrvatske zaklade za znanost da mi je odobren novi znanstveni projekt na tri godine.

Da bi mladi ostali u Zagrebu, potrebno je otvoriti radna mjesta koja će im osigurati ekonomsku egzistenciju i sigurnost. Ali ne bilo kakva radna mjesta, nego radna mjesta na kojima će moći pokazati svoje znanje, kreativnost i inovativnost, gdje će imati mogućnosti napredovanja i daljnjeg usavršavanja

Lovorka Galetić

Zagrepčanka godine 2015.

::Koja su vaša razmišljanja o trenutačnom statusu studenata i diplomanata Ekonomskog fakulteta, s obzirom na to da su diplomirani ekonomisti među onima koji najteže pronalaze posao?

Ne mislim da svi diplomirani ekonomisti teško pronalaze posao. Treba, naime, razlikovati studente ekonomskih fakulteta koji pohađaju sveučilišni studij od studenata visokih škola koje spadaju u veleučilište. S obzirom na to da takvih škola ima jako puno, normalno je da svi studenti koji ih završe ne mogu naći posao, pogotovo zato što se njihova naobrazba, kao i titula koju dobiju po završetku studija razlikuje od one na ekonomskim fakultetima. Što se tiče naših studenata, moram reći da ih na posljednjoj godini studija više od 60% već radi. Doduše, mnogi preko student-servisa. Uz to bih dodala da su mnogi od njih briljantni mladi ljudi koji već za vrijeme studija u okviru studentskih udruga ostvaruju vrlo zahtjevne projekte na kojima bi im mogli pozavidjeti i puno iskusniji stručnjaci.

::Koliko su društvo i mladi zainteresirani za ekonomiju? Što mislite o ekonomskoj politici koju provodi Grad Zagreb?

Mladi ljudi, kao i cijelo društvo, zainteresirani su za ekonomiju jer o njoj velikim dijelom ovisi njihov životni standard i kvaliteta života. Drugo je pitanje koliko znaju o ekonomiji i koliko su se spremni angažirati na rješavanju ekonomskih pitanja. Grad Zagreb sa svojom ekonomskom politikom nastoji biti u službi građana, iako se rješavanje nekih pitanja, kao što je saniranje otpada i izgradnja sljemenske žičare nepotrebno dugo oteže.

::Kako vi poboljšavate život u Zagrebu? Što ste učinili i namjeravate još činiti budući da nosite titulu Zagrepčanke godine?

Cijeli moj život vezan je uz Zagreb i sav moj rad i djelovanje usmjereni su na poboljšanje života, ali i imidža Zagreba. Koliko sam puta provela kolege iz inozemstva zagrebačkim ulicama pokazujući im znamenitosti našega grada. Kao profesorica organizacije i menadžmenta pokušavam naučiti studente što je bitno za uspješno vođenje i organizaciju poduzeća ne samo kroz teoriju, nego i analizirajući poslovne slučajeve iz zagrebačke prakse. Upravo pripremam sa svojim suradnicima 8. međunarodnu konferenciju koja će se u sklopu Ekonomskog fakulteta održati u Zagrebu u lipnju 2016. godine, na kojoj obično prisustvuju znanstvenici iz preko 30 zemalja. Doktorski studij kojeg vodim pohađaju doktorandi iz svih dijelova Hrvatske kao i susjednih zemalja, a trudim se da na njemu predaju eminentni gostujući profesori kako iz Europe tako i iz SAD-a. Upravo sam okupila mlade znanstvenike na projektu u kojem ćemo analizirati kako učiniti sustave nagrađivanja u zagrebačkim organizacijama stimulativnijim za zaposlenike i približiti ih europskoj praksi.

::Možete li usporediti ekonomsku politiku našeg glavnog grada s politikama drugih glavnih gradova u Europi i svijetu... Gdje se Zagreb trenutačno nalazi?

Zagreb je po uzoru na Beč centralizirao sve organizacije za obavljanje javnih poslova u holding kako bi povećao efikasnost gradske uprave. Vizija mu je da postane urbani inkubator održivih koncepata, poduzetništva i novih vrijednosti. S gradskim proračunom od oko 870 milijuna EUR-a može se uspoređivati s gradovima kao što su Bukurešt, Budimpešta, Sofija i Atena, iako je broj stanovnika u ovim gradovima vrlo različit. Glavni gradovi u zemljama starim članicama EU imaju znatno veće gradske proračune, što im pruža i puno veće mogućnosti prilikom urbanog uređenja svoga grada. Prema Forbesovoj listi, Zagreb je drugi najbolji grad za život i poslovanje u Hrvatskoj, odmah iza Splita. Prilikom utvrđivanja ove liste uzete su u obzir tri vrste pokazatelja: ekonomski pokazatelji, gradski proračun i mjere ovisnosti o državnom proračunu i pokazatelji kvalitete života, kao što su kulturna aktivnost gradova, muzeji, obrazovanje i slično.

::Koliko uspijete uskladiti privatni i društveni život? Koliko obitelj podržava vaše djelovanje kojim poboljšavate Zagreb?

Oduvijek sam uspijevala uspješno organizirati i balansirati svoje obaveze. To se nastavilo i kada sam započela znanstvenu karijeru i istodobno osnovala vlastitu obitelj. Doduše, sve je bilo podređeno planu: prvo sam magistrirala pa rodila prvo dijete, onda doktorirala, pa rodila drugo dijete. Puno sam radila noću kako ne bih nedostajala obitelji. U svemu sam imala podršku muža, kao i majke koja je bila pravi baka servis. Danas, kada su mi djeca već velika, cijela obitelj podržava moj rad i djelovanje, a i sami su angažirani na poboljšanju životnih uvjeta u Zagrebu.

::Kako se opuštate u slobodno vrijeme?

Pitanje je što je slobodno vrijeme kada imate znanstvenu karijeru. Radne i obiteljske obaveze nerijetko se isprepliću, pa često radite noću i vikendima. Ali kako ja volim ovaj posao, on mi ujedno predstavlja i zabavu i zadovoljstvo. Uvijek se, međutim, nađe vremena za odlazak na koncert ili u kazalište, izlet na Sljeme, skijanje za vrijeme zimskih praznika. Obožavam čitati, ali nažalost se umjesto beletristike obično pojavi neka novo izašla knjiga iz područja organizacije i menadžmenta koju valja proučiti.

:: Što učiniti da mladi ostanu u Zagrebu?

Zagreb je predivan grad koji zrači toplinom i ugodnom atmosferom. Osim toga, Zagreb je studentski grad u kojem studenti pronalaze sve ono što je potrebno za lijep studentski život. Da bi mladi ostali u Zagrebu, potrebno je otvoriti radna mjesta koja će im osigurati ekonomsku egzistenciju i sigurnost. Ali ne bilo kakva radna mjesta, nego radna mjesta na kojima će moći pokazati svoje znanje, kreativnost i inovativnost, gdje će imati mogućnosti napredovanja i daljnjeg usavršavanja, ugodne uvjete rada, stimulativnu plaću koja ih nagrađuje za postignute rezultate, mogućnost participacije u predlaganju rješenja i donošenju odluka, ukratko rečeno, radna mjesta na kojima ih se uvažava i na kojima će biti zadovoljni svojim poslom.

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • gruzija:

    hvala vam gospodjo sto ste spomenuli zicaru zbilj a je sramotno da takav grad kao Zagreb nema zicaru, kada se smatra da se cijeli proracun mora trositi na profesionalni sport onda je tesko zadovoljiti potrebe gradjana koji drugacije misle

  • zambezi:

    Braaaavooo,žičaraaa treba stoprije!

  • Avatar comparator
    comparator:

    Na našu žalost nisam baš ništa novog doznao pa ćak ni dovoljno za tako prestižnu nagradu. Mislim da za napredak privrede treba novi pristup znanosti umjesto filanja velikog broja ekonomista. Ne velim kako ih ima previše nego je pristup ekonomiji ... prikaži još! staromodan . Umjesto da ekonomija bude pokretać ona namje cilj. Cijela filozofija treba se svoditi na fleksibilnost tržišta umjesto stalnog nametanja političkih riješenja privrede.