Dosljedni, uporni, stručni i solidarni, ovim riječima predsjednica Zelene akcije Dora Sivka opisuje jednu od najstarijih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se punih 35 godina bori za zaštitu okoliša, ali i šira ljudska prava. Od samog početka, kaže, bili su više od ekološke organizacije, a nastali su iz antiratnog i antinuklearnog pokreta. Prva im je kampanja bila "Spriječimo rat", a 90-ih je otvoren i Zeleni telefon, besplatna linija putem koje se prijavljuju okolišni problemi. Pravni tim udruge odmah reagira savjetima i podrškom, a u mnogim slučajevima, ističe, upravo su te prijave bile iskra za pokretanje šireg aktivističkog djelovanja i velikih kampanja.
U tri i pol desetljeća rada Zelena akcija sudjelovala je u nizu važnih okolišnih borbi koje su nerijetko oblikovale javne politike i svijest građana, prisjeća se D. Sivka. Tako su se 1995. usprotivili devastaciji Cvjetnog trga, a nekoliko godina poslije kampanja "Bljak" protiv genetički modificirane hrane rezultirala je jednim od najstrožih GMO zakona u Europi. Kampanjom nazvanom "SOS za Velebit" spriječili su pak gradnju termoelektrane na ugljen u Lukovom Šugarju, čime je počela i dugotrajna nacionalna borba protiv njegova korištenja. U sklopu inicijative "SOS za Jadran" u rekordnom roku zaustavili su pokušaj eksploatacije nafte, a nešto prije kampanjom "Srđ je naš" uključili su se u obranu dubrovačkog brda od golf-projekta. Nedavna kampanja u Vrginmostu završila je pak zatvaranjem pogona za preradu plastike koji je, ističe, dvije godine zagađivao tlo, vodu i zrak te ugrožavao zdravlje mještana. – Emocionalno me ta pobjeda najviše dirnula. Ljudi su obolijevali, a uspjeli smo postići pravdu – govori D. Sivka.
Između 2006. i 2011., a u to je vrijeme predsjednik Zelene akcije bio današnji gradonačelnik Tomislav Tomašević, s udrugom Pravo na grad vodili su kampanju "Ne damo Varšavsku" s ciljem zaustavljanja gradnje trgovačkog centra i podzemne garaže u pješačkoj zoni. Iako u tome nisu uspjeli, napominje, otvorili su važna pitanja vezana za upravljanje gradom i doveli do izmjena Generalnog urbanističkog plana.
– S aktualnom vlasti imamo dobru suradnju – govori D. Sivka, dodajući kako se s nekim politikama slažu više, s nekima manje, a najviše joj zamjeraju plan spaljivanja miješanog otpada. Upravo je borba protiv spalionica jedna od najduljih i najupornijih, a traje još od 90-ih. – Mislili smo da smo se izborili kad je 2017. izbačena iz GUP-a – kaže predsjednica Zelene akcije, koja se u njoj aktivirala prije 13 godina. Po obrazovanju je magistra španjolskog i komparativne književnosti, a godine u udruzi, napominje, donijele su joj brojne vještine. – Drži me osjećaj smisla i povezanosti, kako unutar tima tako i sa zajednicom – objašnjava.
Ističe i da se rezultati aktivizma često ne vide odmah. – Neke kampanje vodimo i više od 20 godina. Puno je frustracija, posebno kad se bavimo apstraktnim temama poput klimatskih promjena ili prostornog planiranja. Zato radimo i edukacije, umjetničke intervencije, pokušavamo te teme približiti ljudima – kaže.
Timovi u udruzi jasno su strukturirani, ali horizontalno vođeni. Svaki zaposlenik pokriva svoje područje, od klimatske pravde i gospodarenja otpadom do prometnih politika i zagovaranja "zero waste" gradova. Iako postoji klasična struktura upravnog i nadzornog odbora, odluke se donose zajednički, nakon rasprava, objašnjava. Trenutačno broje 18 zaposlenih i okupljaju četrdesetak volontera. – Djelujemo u tri smjera: zaustavljamo štetne projekte, mijenjamo svijest edukacijom i stvaramo konkretne alternative postojećem neodrživom sustavu – tumači D. Sivka.
Te alternative često nastaju iz svakodnevnih potreba ljudi, poput Biciklopopravljaone, gdje sami uče održavati ova prijevozna sredstva, ili pak Šiv-pop radionica, koje promiču kulturu popravka i ponovne upotrebe odjeće. Organiziraju i revije održive mode te "reuse" i filmske festivale, a njihova aktivistička grupa, najstarija takva u Hrvatskoj, od osnutka djeluje kao srce uličnih akcija i direktne borbe.
Sve aktivnosti usmjerene su prema istom cilju, napominje, stvaranju prostora i zajednica u kojima su pravedniji i održiviji sustavi ne samo poželjni već i mogući. Financiraju se uglavnom putem lokalnih, nacionalnih i europskih javnih natječaja, no dostupna sredstva, upozorava, postaju sve oskudnija, a fondovi se sve češće preusmjeravaju sa zagovaračkog na edukativni sadržaj, čime se smanjuje prostor za nadzor vlasti. Suočeni su i s pojačanim pritiscima i prijetnjama, ističe D. Sivka, pa dodaje kako sve češća kriminalizacija aktivizma kao dio šireg europskog trenda, nažalost, sve više pogađa i Hrvatsku.
Unatoč izazovima, ne nedostaje im duha i entuzijazma, a ni povoda za slavlje. Rođendan su, osim partyjem, obilježili prikazivanjem filma Nebojše Slijepčevića "Crveni tobogan", konferencijom o uspješnim lokalnim inicijativama te izložbom na kojoj su posjetitelji mogli vidjeti sve što čini aktivistički život, od transparenata nošenih na prosvjedima do parfema s "mirisom Jakuševca", provokativnog podsjetnika na goruće probleme zagrebačkog otpada. Do 40. obljetnice, napominje D. Sivka, fokus će im biti na borbi protiv "greenwashinga" i zaštiti bioraznolikosti, kao i na nastavku protivljenja spaljivanju otpada.
Otvori KEKS Pay
recite od čega živite? s čime se bavite "van aktivizma"?