Dok je danas ovaj prosto poznat kao jedan od domova inovacije, tehničke kulture i budućnosti tehnologije, prostor u Savskoj 18 do 1936. godine nije bio ništa nalik tome. Jer, ono što je danas Tehnički muzej Nikola Tesla nekoć je bio, naime, prva tramvajska remiza današnjeg ZET-a, i to punih 45 godina od osnutka zagrebačkog javnog prijevoza.
I to je samo jedna od zanimljivih činjenica vezanih za ovaj prostor, koji danas djeluje kao nacionalni muzej znanosti i tehnike, i k tome jedinstven u Hrvatskoj. Prikuplja, istražuje i prezentira znanstvenu i tehničku baštinu, odnosno predmete i dokumentaciju važnu za istraživanje, zaštitu i komunikaciju te baštine. I s pravom nosi ime ime Nikole Tesle – jednog od najvećih znanstvenika i izumitelja u povijesti tehnološkog razvoja čovječanstva. Djeca i odrasli rado ondje odlaze, mnogi od njih putuju iz svih krajeva Hrvatske, a osim stalnog postava često imaju i vrlo zanimljive gostujuće izložbe.
Muzej je dom rijetkih i posebnih zbirki, od kojih je među najpopularnijima i planetarij, koji je otvoren za javnost 18. svibnja 1965. Pogon Planetarija zasnovan je na posebno konstruiranom Zeissovu projektoru kojim se putem projekcije (oko 5000 zvijezda) prikazuje gibanje zvijezda, zviježđa i planeta, odnosno prividno kretanje Mjeseca, Sunca i raznih kometa. Uz prigodnu glazbu i naraciju voditelja Planetarija prikazuje se i predstavlja simulacija zvjezdanog neba. Muzej je poidijeljen u dijelovima, pa se tako u onom posvećenom vatrogastvu nalaze stari uređaji i vozila. Od mnogih priča povezanih s muzejskim predmetima iz Tehničkog muzeja karakteristična je, pak, ona o parnoj vatrogasnoj štrcaljki Kernereuter iz 1889.
Dobivši glavni zgoditak na lotu od 2900 forinti, gospodin Julio Zigeunner, konobar u uglednom restoranu Lovački rog iz Ilice u centru Zagreba, daruje navedeni iznos Dobrovoljnome vatrogasnom društvu u Zagrebu radi kupnje suvremene vatrogasne štrcaljke. U Beču je nabavljena prijevozna parna vatrogasna štrcaljka s konjskom zapregom, koja je u čast darodavcu nazvana Julijeva parnjača i koju zagrebački vatrogasci ubrzo rabe u požaru 2. ožujka 1890. U prometnom dijelu izloženi su različiti bicikli, motorne saonice, motorkotači i automobili pokretani benzinskim ili dizelskim motorima, vozila na gusjenice, ali i stari ZET-ovi tramvaji i lokomotive. Naravno, posebno je voljen i dio posvećen samom velikom izumitelju Tesli. U Demonstracijskom kabinetu prikazuju se razni pokuzi, ali mogu se vidjeti i multimedijalni sadržaji koji pričaju priču o Teslinom životu. Do kraja godine traje i izložba "OIV – 95 godina radiodifuzije u Hrvatskoj“.
Premda se ideje i inicijative o muzeju koji bi prikupljao tehničku građu pojavljuju još krajem 19. stoljeća i tijekom prve polovice 20. stoljeća, Tehnički muzej započinje svoje postojanje odlukom o osnivanju Odbora grada Zagreba od 21. prosinca 1954. Idejni otac bio je uvaženi sveučilišni profesor dr. sc. Božo Težak koji je vizionarski osmislio Muzej kao spoj znanstvenoga centra i klasičnoga kompleksnog muzeja tehnike. Nepune četiri godine od osnutka, 1959. godine, Muzeju je dodijeljen prostor u Savskoj 18, gdje se i danas nalazi. Tehnički muzej otvoren je za javnost 14. siječnja 1963. Prvi odjeli Tehničkog muzeja Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo otvoreni su za javnost 1963. godine. Potom je 1964. slijedila zbirka Nafta i odjeli Astronautika s planetarijem (1965), Demonstracijski kabinet Nikole Tesle (1976), Osnove poljodjelstva (1981) i Vatrogastvo (1992), a kasnije je i dodatno proširenn. Površine je 2137 četvornih metara visine središnjega unutarnjeg prostora 15 od m, s galerijskim prostorom po obodu hale na visini od 4 metra. Kompleks muzejskih građevina od 2005. upisan je u Registar kulturnih dobara RH kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro.
Nije bilo okretište nego remiza (i konjskog i električnog tramvaja) do 1936.