Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Istražili smo: Zagrepčani čitaju samo kad moraju

Čak 70 posto Zagrepčana godišnje ne pročita ni jednu drugu knjigu osim onih koje su na popisu lektire ili su dio stručne literature
15. veljače 2013. u 11:25 3 komentara 68 prikaza
knjižnica
Foto: Anto Magzan/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Od 792.875 stanovnika Zagreba, njih 157.644 učlanjeno je u jednu od 48 gradskih knjižnica. Prema statistikama KGZ-a, čita svaki šesti Zagrepčanin, dok čak 70 posto njih godišnje ne pročita ni jednu drugu knjigu osim onih koje su na popisu lektire ili su dio stručne literature. Pomalo porazni zagrebački podaci zapravo su i najbolji u Hrvatskoj jer je glavni grad već godinama jedan od gradova u kojem se najviše čita. Malim brojem članova, kojih je ipak najviše na Črnomercu, i to u knjižnici “Vladimir Nazor” u koju ih je upisano 22.325, a najmanje u Zaprešiću, 4687 u knjižnici “Ante Kovačić”, nisu iznenađeni knjižničari koji objašnjavaju da je broj ljudi koji čitaju, u načelu, dobar.

Odrasli na papiru

– Standard za knjižnice predviđa da se članstvom obuhvati minimalno 15 posto stanovništva, a to je svakako zadovoljeno. Čitanost knjiga, naravno, nije na visini na kojoj bih voljela da bude, međutim, uvijek ima ljudi koji vole posuditi dobru knjigu i uživati u njoj. Primijetila sam, također, da se čita i dosta žanrovski – objasnila je Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice “Bogdan Ogrizović” u Preradovićevoj ulici, jedine “visoko informatizirane” knjižnice u gradu. Uz obična računala, već posjeduju šest tableta kojima se korisnici knjižnice mogu koristiti svakodnevno, a prije dva tjedna dobili su i četvrti kindle, specijalizirani tablet na kojem se knjige mogu čitati elektronički. Svi uređaji donacija su američkog veleposlanstva.

– Posjetitelji knjižnice u ruke više ipak vole uzeti pravu knjigu nego elektroničku – rekla je Kovačević te dodala da je tome razlog vjerojatno populacija ljudi učlanjenih u knjižnicu, a to je, najvećim brojem, radno aktivno stanovništvo, od 30 do 60 godina koje je odraslo “na papiru”. Kako objašnjava Kovačević, najviše se čitaju tzv. krimići, ljubići te knjige s vješticama i zmajevima, međutim, ima i čitatelja koji se rado vraćaju klasici te uživaju u Dostojevskom ili dobrim starim hrvatskim piscima.

– Možda će se činiti pomalo neobičnim, ali dosta se čitaju i latinskoamerički pisci, a najviše ih vole Slavonci – rekla je Kovačević.

Kazalište u knjižnici

U knjižnicama se u zadnjih nekoliko godina bilježi i porast djece-članova, a posebno ih privlače događanja koja su u posljednje vrijeme postala sve češća u prostorijama gradskih knjižnica.

– Za čitanje naslova koji ne spadaju u lektiru djecu treba animirati – rekla je Nada Jirsak, voditeljica knjižnice Dubrava u kojoj postoje brojne aktivnosti namijenjene upravo najmlađima. Kako kaže Jirsak, svakog petka u knjižnici organizirano je i kazalište koje uvijek iznova oduševi najmlađe te ih potakne da što češće dolaze na mjesto mašte, u knjižnicu.

>>FOTO Mali NSK vrata otvara - ovakvu knjižnicu još niste vidjeli

Karneval
PROMO
Karneval nam se bliži, a odabir idealne maske je najvažniji događaj za sve klince
Zemlja Mjesec
IZNIO I DOKAZE
Slavni sportaš šokirao: Zemlja je ravna ploča, lažu nam! A čovjek nije bio na Mjesecu
  • Avatar Jon Snow
    Jon Snow:

    Problem knjiznica su izdavaci koji ne izdaju skoro pa nista. A da ne pricamo kako je mladima sada glavna zabava kompjuter. Osobno mi je mjesecna destinacija Algoritam samo kaj sad imam problema s prostorom za knjige .

  • mravac8:

    Jon Snow Izdavači ne izdaju zato što ljudi ne čitaju. Tržište Hrvatske je vrlo malo i još malo čitamo. A izdavači podliježu zakonima kapitalizma. Dakle, moraju barem pokriti troškove, a poželjno je naravno i da zarade.

  • Marina27:

    anketa je bedasta, jer nema sve pokrivene opcije. npr. čitam više od jedne knjige mjesečno i nisam učlanjen u knjižnicu! u prosjeku čitam 1,2 ponekad i 3 knjige mjesečno, kao i ostali članovi moje obitelji, ali nismo učlanjeni niti u ... prikaži još! jednu knjižnicu jer nemamo potrebe za tim. uz danas postojeće tablete, smart telefone i dostupnost knjiga u on line-u i to legalno za male novce, hodanje do knjižnice je sasvim nepotrebno. a ostalo što želim kupim, jer se zna desiti da u 14 dana ne stignem pročitati knjigu do kraja, a zakasnine mi se za tako bedastu stvar ne daju plačati. uz to nove literature koja me interesira nema, a klasike ili imam doma ili sam već pročitala. zašto se bar jednom kad se nešto radi ne napravi kako spada, a ne sve polovično.