Jutros je na Zrinjevcu održana konferencija za medije Hrvatske socijalno-liberalne stranke, na kojoj su saborski zastupnik Darko Klasić, predsjednica gradske organizacije HSLS-a Gabriela Bošnjak te vijećnik Mjesnog odbora Rudeš Krešimir Medved, govorili o potrebi za restrukturiranjem organizacije lokalne samouprave u Gradu Zagrebu. Njihov je prijedlog, kako navode, da se mjesni odbori potpuno ukinu.
– Ako mjesni odbori nemaju ovlasti, onda ih treba ukinut, a ako to nije provedivo, onda bi bilo dobro da se barem oni s manjim brojem vijećnika spoje pa da mjesni odbori budu manje funkcionalne cjeline, ali s većim ovlastima – kazao je Medved. Kako je istaknula Bošnjak, mjesna samouprava treba imati smisao, a osim toga, u Zagrebu su prefragmentirani. Trebali bi imati moć da donose odluke koje su vezane uz kvartove te da odlučuju o promjenama i provođenju tih promjena, ali, kako kaže, to trenutačno nije tako i to građane čini bespomoćnima.
– Predlažemo reformu koja je jednostavna i primjenjiva. Prvo, gradske četvrti trebaju dobiti stvarnu financijsku moć i tu govorimo o pravednijoj raspodijeli postojećih prihoda, a ne o novom porezu. Jedan model je da se izračuna koliko svaka gradska četvrt doprinosi kroz porezne prihode, i da se određeni postotak tih sredstava usmjeri na razinu gradske četvrti, gdje bi vijeća imala pravo upravljanja tim sredstvima za lokalne projekte – pojasnila je Bošnjak. Dodala je da tako građani ne bi trebali čekati mjesecima na male komunalne zahvate, već bi se problemi rješavali brže. Taj bi se novac, nastavila je Bošnjak, koristio za ono što građani vide i trebaju odmah. – Uz to treba ići potpuna transparentnost javnog plana projekata, transparentnost javne nabave i redovito izvještavanje građana o tome gdje odlazi svaki euro – dodala je. Drugi prijedlog je, koji je ranije spomenut, ukidanje ili okupljanje mjesnih odbora. – Želimo manje centralizma, više odgovornosti i više lokalnog odlučivanja – zaključila je Bošnjak.
– Grad Zagreb ima čak 218 mjesnih odbora, to se čini kao ozbiljna demokracija, ali nije jer mjesni odbori nemaju pravnu osobnost, kao ni financijsku. Oni su tu da sugeriraju i donose nekakve zaključke, a hoće li gradski ured i vijeće gradskih četvrti to uzeti u obzir, kao neki finalni zaključak - mogu i ne moraju. Neki doneseni zaključci nemaju odgovori ili uopće nemaju operativnu izvedbu godinama – kazao je Klasić. Osvrnuli su se i da bi vijeća gradskih četvrti trebali imati veći utjecaj, a ne posredni kada govorimo o donošenju odluka i radu Gradske skupštine, kao i lokalne politike. Smatraju da bi većina u vijeću gradske četvrti trebala izabrati predstavnika koji bi bio punopravni član Gradske skupštine.
– HSLS se još od 2017. zalaže za smanjenje lokalne samouprave u gradu Zagrebu. Nodrživ je ovoliki broj vijećnika. Grad Zagreb ima 1.702 vijećnika, dok, primjerice, Amsterdam ima 87, a Ljubljana, koja ima isto 17 gradskih četvrti kao i Zagreb, ima 201 vijećnika. Jedini koji se po količini vijećnika može usporediti sa Zagrebom je Krakow s 1.100 vijećnika, koji ima puno više stanovnika od Zagreba – objasnio je Klasnić. Kritizirao je i slabu angažiranost mjesnih samouprava pri čišćenju javnih površina u gradu nakon snježnih oborina.
– Pozivamo gradonačelnika i stranke SDP i Možemo koje obnašaju vlast u Zagrebu da provedu restrukturiranje mjesne samouprave za koje se zalažu u Hrvatskom saboru te ukinu 218 mjesnih odbora koje prema trenutnim ovlastima nemaju nikakvu svrhu. S time bi se nakon sljedećih izbora postiglo smanjenje za preko 1400 vijećnika, te smatramo da je 265 vijećnika uz zaposlenike gradskih četvrti i 47 gradskih zastupnika sasvim dostatni broj koji može voditi brigu o komunalnim problemima svojih gradskih četvrti pri čemu im treba povećati ovlasti – zaključio je Klasnić.
Otvori KEKS Pay
