S jednog kraja "puca" pogled na zagrebačku katedralu i hotel Westin, a s drugog se pruža prema Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, Mostu slobode, Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i zgradi Gradske uprave. Bit će to najljepša terasa u Zagrebu, kazali su nam predstavnici Grada Zagreba i tvrtke Kamgrad dok su nas provodili kroz budući kafić s vidikovcem na samom vrhu nove knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin. Interijer je trenutačno u roh-bau fazi, kao i ostatak kompleksa, no već se zna da će ovo, kao i otvorena terasa na etaži ispod, biti za posjetitelje jedna od omiljenih lokacija.
Reinterpretacija vizure
Radovi vrijedni 95 milijuna eura znameniti industrijski kompleks od 36 tisuća kvadrata pretvorit će u zadnje koje je spaja arhitekturu 21. stoljeća i onu iz austrougarskog razdoblja. Centralna staklena građevina funkcionirat će kao gradska knjižnica, a uz nju se gradi i novi pomoćni objekt. U prvoj podzemnoj etaži glavnog objekta smjestit će se multimedijalna dvorana za oko 400 posjetitelja i restoran, prizemlje će imati još jedan kafić i čitaonicu za tiskana izdanja, a u objektu će se nalaziti različiti knjižnični odjeli te rezidencijalni apartmani za gostujuće umjetnike. Restoran će, kažu u Gradu, imati terasu u unutarnjem dvorištu, a stolovi će se nalaziti nekoliko metara od novog 50-metarskog tornja, izvedenog po uzoru na onaj od cigle koji je nekoć krasio stari Paromlin.
– Smisao konstrukcije je da svojim originalnim dimenzijama reinterpretira vizuru na zgradu Paromlina i ostale postojeće preostale zgrade kompleksa, što je bilo traženo u natječajnom programu. Projektom je predviđena moderna reinterpretacija dimnjaka u repliciranim gabaritima samog uklonjenog ciglenog dimnjaka. U podnožju dimnjaka promjer konstrukcije iznosi četiri metra, dok mu je na vrhu promjer dva metra. Ukupna težina dimnjaka iznosi 50 tona, a sastoji se od 10 segmenata, svaki visine pet metara. Nova programski upravljiva rasvjeta koja će biti postavljena na vrh dimnjaka dat će gradu novu svjetlosnu atrakciju – poručili su iz Grada. Nove objekte, pak, okružuju četiri zgrade iz 19. stoljeća pod kulturnom zaštitom koje su sada u postupku temeljite rekonstrukcije. Pod budnom pažnjom konzervatora objekti su ogoljeni do svojih kostura, a svaki dio obnovio se tako da izgleda identično kao prije 150 godina. Riječ je o zgradama transmisije, silosa i skladišta brašna te takozvanog "faksimila", a služit će uglavnom kao uredski prostori za djelatnike i skladište za knjižničnu građu. Dio objekata tijekom desetljeća preživjelo je dva požara, a obnova je bila izrazito zahtjevna.
– Gradilište je svakako specifično s obzirom na to da se, na jedinstvenom obuhvatu zahvata, radilo o rekonstrukciji četiri objekta koja predstavljaju pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, dok se istovremeno u neposrednom kontaktu s postojećim objektima Paromlina izvodila izgradnja dva nova objekta. Podzemni dijelovi novih objekata gradili su se u kombinaciji klasične i "top down" metode, što je predstavljalo poseban izazov za izvođača radova – kazali su u Gradu. Što se tiče sadržaja, osim standardnih knjižničkih odjela i zbirki, restorana i kafića, kompleks će u prizemlju zgrade Faksimila imati suvenirnicu, prostore s 3D pisačima, izložbeno-galerijske prostorije, glazbene studije za reprodukciju zvuka i video materijala te razne sadržaje za roditelje s bebama i malom djecom.
– Također, prostori centra obuhvaćaju nekoliko suvremeno opremljenih multifunkcionalnih dvorana za održavanje svih vrsta izvedbenih programa; kazališnih predstava, koncerata, kino projekcija – napominju s Radićeva trga. Dio prostora će se zakupiti, a interes, kažu u Gradu, već postoji. S tri napredne dizalice topline, Paromlin će biti i prvi kompleks u Hrvatskoj koji se u potpunosti oslanja na alternativne izvore energije.
Sto posto iz obnovljivih izvora
– Projekt je ocijenjen kao prvi 100 posto klimatski potvrđen projekt u Hrvatskoj. Ova oznaka znači da Paromlin ispunjava stroge kriterije smanjenja emisija stakleničkih plinova te da je projektiran s ciljem dugoročne otpornosti na klimatske promjene. Projektiran je kako bi maksimalno iskoristio obnovljive izvore energije i smanjio ovisnost o fosilnim gorivima – kažu u Gradu. Investicija na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u metropoli vrijedna je 95 milijuna eura, a iz proračuna Grada Zagreba pokrit će se četvrtina iznosa, odnosno oko 24,5 milijuna. Ostatak dolazi iz zajma od Europske banke te fondova EU. Radovi su počeli u proljeće 2024. godine, izvodi ih tvrtka Kamgrad, a prvotno su prolongirani zbog imovinsko-pravnih prepreka i problema na nosivoj konstrukciji postojećih zgrada transmisije, silosa i skladišta. Nakon potrebnih prilagodbi, sada napreduju prema predviđenom hodogramu.
– U tijeku je i izvođenje radova uređenja okoliša objekta te se započelo s montažom i ugradnjom rasvjetnih tijela svih prostora objekta, kao i na vanjskom dijelu parcele. Do kraja godine planiran je tehnički pregled izvedenih radova i ishođenje uporabne dozvole za objekt. Krajem godine planira se početak opremanja objekta koji će se završiti tijekom prve polovice 2027. godine – kazali su u Gradu. Nakon dobivanja uporabne dozvole počet će i selidba knjižnične građe, ukupno gotovo pola milijuna primjeraka ukupne težine 250 tona, a otvorenje se očekuje u drugoj polovici sljedeće godine.
FOTO Stadion u Kranjčevićevoj već izgleda kao prava ljepotica! 'Raste' iz dana u dan, pogledajte fotografije •
Otvori KEKS Pay
