Više od 60 posto svjetske muzejske baštine čuva se u neadekvatnim uvjetima. Vruću temu čuvanja muzejskog blaga u nas je aktualizirao zagrebački potres koji je oštetio desetak zagrebačkih muzeja pa je potreba za prostorom još narasla.
Zbog toga je danas započela konferencija koja u svom fokusu ima problem muzejskih čuvaonica. Konferencija je počela danas u 9 sati u Muzeju za umjetnost i obrt koji je i sam stradao u potresu, a sve se odvija u sklopu provedbe projekta Etnografskog muzeja „Rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici“ koji je sufinanciran iz fondova EU. Organizacija konferencije je obveza iz ugovora o sufinanciranju te je Etnografski muzej u Zagrebu organizator konferencije dok poslove organizacije provodi Muzej za umjetnost i obrt temeljem provedenog postupka nabave.
Prigodno, konferencija se održava u sklopu Međunarodnog dana muzeja, a cilj joj je javnost upoznati sa složenim izazovima povezanim s muzejskim čuvaonicama i dodatno pojačanim posljedicama globalne pandemije i razornih potresa te senzibilizirati javnost za muzejske zbirke, te osvijestiti potrebe muzeja kako bi primjereno čuvali nacionalno blago za buduće generacije i učinili zbirke dostupnima građanima i zainteresiranim korisnicima.
Projekt provodi Etnografski muzej kao korisnik i Grad Zagreb kao partner, a u suorganizaciju stručne konferencije uključeni su i Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a i INTERCOM. Na konferenciji sudjeluje četrdesetak izlagača, panelista i moderatora, a fokus je stavljen na iskustva muzejskih stručnjaka, suradnju s osnivačima i na mogućnosti financiranja projekta iz sredstava fondova Europske unije.
-Na dnevnom redu danas imamo jednu „vruću“ temu koja je, iako desetljećima opterećuje rad muzeja, uvijek nekako prolazila ispod radara javnosti. To je razlog zašto smo govoreći o budućnosti muzeja na ovaj naš dan željeli pokazati koliko je važno ali i zahtjevno brinuti o pokretnoj baštini pohranjenoj u muzejskim čuvaonicama. U njima se nalazi najveći dio našeg blaga jer je u malim izložbenim prostorima hrvatskih muzeja moguće izložiti tek skromni postotak fundusa - istakla je u pozdravnom govoru ravnateljica Etnografskog muzeja dr. sc. Goranka Horjan. U slučaju Etnografskog muzeja, dodaje, izloženo je tek 4 posto građe kojom raspolažu. Dodatni prostor Etnografski će muzej dobiti u sklopu spomenutog projekta, u nekadašnjoj zgradi Zemaljske uzorite pivnice.
-Često se kaže kako je kriza prilika pa su se u to dijelom uvjerili i zagrebački muzealci jer je razoran potres „lansirao“ u prvi plan pitanje smještaja i pohrane muzejske građe pa su tako i donositelji odluka ali i šira javnost shvatili razmjere potreba i posljedice dugogodišnjeg „stavljanja pod tepih“ krucijalnih problema vezanih uz prostor i opremanje depoa ali i ostalih resursa uključujući i one vezane uz zapošljavanje, digitalizaciju, nove tehnologije i sl. Također su i sami muzeji osvijestili potrebu boljeg upravljanja svojim zbirkama a poneki su posegnuli i za strateškim pristupom izrađujući planove i strategije razvoja svojih kolekcija kao i dobro promišljenih politika sabiranja - kazala je dr. sc. Horjan. Kao partneri na konferenciji sudjeluju i stručnjaci iz niza institucija - Muzeja za umjetnosti i obrt, Muzejsko- dokumentacijskim centrom, Hrvatskim nacionalnim komitetom ICOM, Međunarodnim komitetom za muzejski menadžment INTERCOM te predstavnicima Grada Zagreba i Ministarstva kulture, a događaj je uživo putem ZOOM-a i društvenih mreža pratilo više od 200 ljudi.
Rekonstrukcija zgrade u Kačićevoj koju je Grad Zagreb dao Etnografskom muzeju na korištenje za potrebe čuvaonica osigurat će oko 2500 kvadrata obnovljenih i uređenih prostora za smještaj muzejske građe, restauratorskih i preparatorskih radionica te ostalih radnih prostora. To će omogućiti i niz novih muzejskih aktivnosti kao i oblikovanje jednog suvremenog baštinskog programa za različite ciljne skupine korisnika. Tako će se u Kačićevoj uspostaviti jedinstveni referentni centar za tradicijsku kulturu i kulturnu antropologiju Etnografskog muzeja.
Zgrada u Mesničku u kojoj će se otvoriti dodatni prostori za čuvanje građe izvorno je građena kao pivnica a investitor je bila Visoka kraljevska zemaljska vlada koja je istu gradila za potrebe „Kraljevske zemaljske uzorne pivnice“. Zgrada je projektirana 1891. godine od strane Matije Antolca, i izgrađene je iste godine od strane, „Šafranek i Wiesner“. Izvorno je bila katnosti podrum, čija je polovica izvedena nadzemno s prizemljem kao što vidite na slici. Ako prilikom radova naiđemo na izvorni natpis ili koji drugi nalaz on će biti inkorporiran u prezentaciju objekta.
Danas ova zgrada izgleda potpuno drugačije. Zgrada je početkom 20. st. dobila novu namjenu te je nakon dogradnje 1. i 2. kata 2017. godine udomila Fitopatološko-entomološki odsjek Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Zagrebu pa je zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu tamo pod raznim nazivima djelovao u Kačićevoj sve do 1978. istakle su u uvodnom izlaganju kustosica Irena Biškupić Bašić i ravnateljica Goranka Horjan.
Projektom se, naglašavaju, predviđa potpuna rekonstrukcija zgrade s pripadajućim instalacijama, uklanjaju se pojedine rekonstrukcije, fasadni otvori, međukatne konstrukcije i pregrade ulaznog dijela zgrade uključujući postojeće stubište i bočne pomoćne prostore istog. Portal će se izmjestiti na južni dio tog pročelja, čime se vraća na svoju izvornu poziciju, a postavlja se i dizalo. Ojačanje međukatnih konstrukcija i izolacija podrumskog dijela predviđeni su zbog potreba smještaja brojnih ladičara u kojima se drži muzejska građa a dobra izolacija nužna je zbog osiguranja mikroklimatskih uvjeta.
-Osnovno je pitanje koji si svaki korisnik treba postaviti prije nego se upusti u višegodišnje obveze koje se kratko mogu sažeti kroz poznatu frazu „očekuju vas samo krv, znoj i suze“. No motivira nas poboljšanje uvjeta u našem muzeju, zadovoljniji zaposlenici i korisnici te ljubav prema baštini. Očekivani rezultat projekta je u zgradi dobiti 2292 m2 neto korisne energetski učinkovite zgrade za potrebe muzejskih čuvaonica, interaktivnog depoa i radionica koja će tako do 2023. postati kreativni referentni baštinski centar za različite grupe korisnika na području Urbane aglomeracije Zagreb. To će se postići ostvarivanjem općih i specifičnih ciljeva - navode. Projekt će, naglasile su, riješiti ključni problem Grada Zagreba vezan uz nepostojanje uređenih muzejskih čuvaonica za smještaj pokretne kulturne baštine koja je registrirana kao kulturno dobro.
Nakon uvodnog izlaganja Maja Kocijan, ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centra moderirala je diskusiju o identifikacijama potreba muzejskih čuvaonica. Njeni suradnici Dunja Vranešević i Ivona Marić prezentirali su potom rezultate njihovog istraživanja o stanju i izazovima hrvatskih muzejskih čuvaonica, a Anuška Crnokić Deranja, izaslanica Ministarstva kulture i medija govorila je o važnosti muzejskih čuvaonica na nacionalnoj razini.
Sutra su na rasporedu paneli o izazovima smještaja i privremenih rješenja koji moderira ravnatelj MUO-a dr. sc. Miroslav Gašparović te o digitalizaciji i aktivnostima o čuvaonicama koje će moderirati Matija Dronjić iz Etnografskog muzeja. Sadržaji konferencije mogu se pratiti uživo putem ZOOM-a i na društvenim mrežama Etnografskog muzeja i MUO-a
