Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BOŽIĆNA PRIČA

Kladimo se da ovo niste znali: Božićna diskografija potekla je iz zagrebačke prvostolnice. Evo malog povijesnog pregleda

Božićna diskografija
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
1/2
17.12.2020.
u 08:20

Grad Zagreb prožet je zanimljivom arhitekturom i poviješću koja je, čak i za većinu njegovih građana, još uvijek misterij. Tako se za našu metropolu veže jedna zanimljiva istinita priča koja je od velikog značaja za zagrebačku i hrvatsku povijest.

Teško je zamisliti adventsko razdoblje bez prikladnih božićnih pjesama. Bilo da se radi o domaćoj, stranoj ili crkvenoj glazbi, ljudi u automobilima i u svojim domovima rado puštaju glasove i maksimalno uživaju u božićnom duhu koji nam glazba prenosi. Iako je glazba danas uobičajeni dio naše svakodnevice, rijetko razmišljamo kakav je put prošla da bismo ju mi danas mogli bezbrižno slušati putem radija, televizije ili mobilnih uređaja.

Povijest snimanja i reprodukcije zvuka datira još od 1857. godine kada je izumljen fonautograf – uređaj koji je mogao snimati stvarne zvukove dok su prolazili zrakom, ali ih nije mogao reproducirati. Njegovu ulogu naslijedio je prvi praktični uređaj za snimanje i reprodukciju zvuka, mehanički cilindar za fonograf, koji je izumio Thomas Edison 1877. godine. Taj izum promijenio je svijet i pokrenuo glazbenu industriju.

Sljedeći glavni tehnički razvoj bio je izum gramofonske ploče, koji se pripisivao Emileu Berlineru koju ju je patentirao 1887. godine. Ipak, vjerojatno najvažnija prekretnica u povijesti snimanja zvuka dogodila se 1970-ih, kada se uvelo ono što se tada nazivalo električnim snimanjem, u kojem je mikrofon korišten za pretvaranje zvuka u električni signal.

Pojava digitalnog snimanja zvuka, a kasnije i kompaktnog diska, odnosno CD-a 1982. godine donijela je značajna poboljšanja u trajnosti potrošačkih snimki. CD je pokrenuo još jedan masovni val promjena u potrošačkoj glazbenoj industriji, s vinilnim pločama koje su se sredinom devedesetih učinkovito uvukle na malo tržište. Ali, najnovija i revolucionarna dostignuća dogodila su se u digitalnom snimanju razvojem različitih nestisnutih i komprimiranih formata digitalnih audio datoteka, procesora koji su sposobni i dovoljno brzi za pretvaranje digitalnih podataka u zvuk u stvarnom vremenu, dok omogućavaju jeftinu masovnu pohranu.

Eddison Bell Penkala

Među mnogim posebnostima koje se vežu uz zagrebačku prvostolnicu, postoji titula koju nosi već devedeset godina i bitno je podsjećati na nju, posebice ovih dana.

Tvrtka Edison-Bell-Penkala Ltd. osnovana je 1926. godine kao zajedničko ulaganje Edisona Bell Englanda i hrvatskog izumitelja Slavoljuba Penkale, čime je postala prva tvornica gramofona u Kraljevini Jugoslaviji. Gospodin Penkala već je imao proizvodne pogone za gramofonske ploče, a sada je bio u mogućnosti sklapati i prodavati gramofone. Na početku su gramofoni isporučivani iz Engleske već sastavljeni, ali kasnije su isporučeni samo dijelovi koji su Penkali omogućili da kombinira i proizvodi svoje modele.


No zašto je ova tvrtka toliko važna za našu povijest? Tvrtka Edison-Bell-Penkala napravila je jednu od prvih javnih "električnih" snimki 4. prosinca 1927. godine snimajući božićne pjesme uživo u zagrebačkoj katedrali. Tako je realizirano prvo javno snimanje na europskom kontinentu koje je zabilježeno upravo na zagrebačkom Kaptolu u stolnoj crkvi. Zahvaljući mikrofonu koji je bio spojen telefonskim električnim kabelom s tonskim studijem u Nikolićevoj ulici 7 (danas Teslina ulica na mjestu Zagrebačkoga kazališta mladih) snimili su se božićni napjevi „Narodil’ nam se Kralj nebeski“ i „Tebe Boga hvalimo“.  Objavljeni su na gramofonskoj ploči promjera 25 cm s naljepnicama boje indiga. Za taj vrlo inovativan pothvat trebalo je nabaviti posebne kabele i pojačala da se ton može kvalitetno prenijeti do uređaja za urezivanje na ploče u studiju tvrtke Edison Bell Penkala koja je djelovala u Zagrebu od 1926. do 1941. godine. Za orguljama je bio Franjo Dugan, dirigirao je Nikola Faller, a kao izvođači su navedeni crkveni zbor i pučanstvo.

Prigodne blagdanske pjesme danas su neizostavan dio svakog crkvenog slavlja Božića
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Treće javno snimanje u svijetu

Prvi Božić na gramofonskoj ploči, električno snimljen, iz zagrebačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, bio je najavljen u tadašnjem Jutarnjem listu pod sloganom „Vaš glas u gramofonu!“. Tvrtka Edison Bell Penkala pozvala je zagrebačko građanstvo na senzaciju tehnike i gramofonsko snimanje na daljinu te snimanje uživo božićnih pjesama kako bi ploče naših božićnih pjesama ispale što savršenije i veličajnije.

Kršćanska sadašnjost objavila je reizdanje te snimke u obliku audiokasete 1987. i 1993. godine pod nazivom „Edison Bell-Penkala – Božić u Zagrebu 1927.“ na kojoj se nalazi snimka deset božićnih pjesama: U se vrime godišća, Radujte se narodi, Dvorani neba, O Betleme, Oj pastiri vjerni čuvari, Tiha noć, Svim na zemlji, Veselje ti navješćujem, Narodi nam se i Tebe Boga hvalimo.

Glazbeni spomenar pokazuje da je zagrebačko javno snimanje odrađeno dvije godine nakon prvoga javnoga komercijalnoga snimanja koje je obavila američka tvrtka Columbia u ožujku 1925. kada su u Metropolitan operi snimljene skladbe Adeste Fideles i John Peel. Drugo javno snimanje odradila je tvrtka Gramophone Co. u londonskom Covent Gardenu snimajući oproštajni koncert sopranistice Nelli Melbe u lipnju 1926., a treće je snimanje na svijetu upravo ovo u zagrebačkoj prvostolnici.

Bogata povijest i tradicija Zagreba nadilaze brojne europske metropole, zato ovog Božića djeci za laku noć ispričajte ovu zanimljivu priču, a božićne pjesme neka se ore na sav glas.

Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba.

Želite prijaviti greške?