Potrgani kišobrani, ogrlice, torbice, gitare pa čak i bicikli. Neki su to od predmeta koje su Zagrepčani donijeli u nadi da im produže životni vijek. Povodom Dana planeta Zemlje u središtu metropole, na Jelačić placu, održana je manifestacija „Majstori održivosti – sačuvaj, ne bacaj!“ koju organiziraju Grad Zagreb, Obrtnička komora Zagreb te Udruženje obrtnika Grada Zagreba. Riječ je o događanju tijekom kojeg su lokalni obrtnici besplatno popravljali predmete građana. Krojači, zlatari, postolari te serviseri bicikala i glazbenih instrumenata pokazali su kako se znanje i vještine mogu iskoristiti.
Program je posvećen ponovnoj uporabi predmeta pa je tako Zagrepčanin Zdravko donio svoje glazbalo bugariju, tradicijski hrvatski trzalački instrument, koju svira već godinama. Kazao nam je kako je došao provjeriti njeno stanje. Obrtnik Zoran Gojmerec, koji je u sklopu akcije popravljao instrumenete, rekao mu je kako će trebati učvrstiti žice. Gojmerec inače gradi i restaurira glazbala od 1983. godine, sve je počelo kao hobi, a sada mu je to profesija.
Osim kontre, građani su na popravak bili donijeli i instrumente poput dangubice, bisernice, tambure, dok mu je dogradonačelnik Luka Korlaet donio gitaru sa slomljenom glavom. Kvarovi na instrumentima česta su posljedica njihove redovite uporabe, istaknuo je. – Najčešći kvarovi na instrumentima su loše naštimane ili loše ugrađene krsnice, odnosno kote, koje su vrlo bitne da bi glazbalo točno sviralo. Što se tiče održavanja, instrument i njegove žice potrebno je nakon svake svirke obrisati suhom krpom, jer znoj s ruku može oštetiti lak – kazao nam je i dodao kako je time moguće produljiti vijek trajanja glazbala.
Ovu inicijativu podržao je i umirovljenik Zoran koji je na popravak donio šestinski kišobran. Kišobran je inače od njegove supruge, a potrgao se u nedavnom nevremenu. Kišobran će mu popraviti Tomislav Cerovečki, koji se bavi proizvodnjom i popravkom kišobrana i četvrta je generacija u obitelji koji se bavi ovim poslom.
Kod kišobrana najčešće dolazi do kvarova poput oštećenja žica koje se izvrnu ili kapica koje se s vremenom odšiju, kazao nam je, a u sklopu akcije radio je upravo takve sitnije popravke koji se mogu ručno odraditi. – Svi kvarovi se u biti mogu popraviti, samo ovisi o kvaliteti kišobrana. Kišobrane s većim kvarovima ćemo prikupiti i odnijeti u našu radionu – kazao je. Pitali smo ga što treba činiti kako bi kišobran duže trajao, na što nam je Cerovečki kazao kako je važno nakon korištenja dobro ga osušiti i pažljivo složiti, dok tijekom jakog vjetra treba prilagođavati njegov položaj smjeru puhanja, koliko god to u praksi ponekad bilo izazovno.
Robert Tonković već 27 godina izrađuje ključeve, a njegovim stopama je krenuo i sin Leon kojemu je ovo bila savršena prilika za izbrusiti zanat. – Inače izrađujemo ključeve, radimo hitne intervencije svih vrsti brava i sefova. U sklopu akcije izrađivat ćemo ključeve i popravljati baterije za auto ključeve – rekao nam je Tonković.
Zagrepčanka Ruža radi na tržnici na Dolcu pa je usput svratila na manifestaciju. – Donijela sam izraditi ključeve, a kada sam vidjela da se ovdje mogu obaviti i popravci kožne galanterije, odlučila sam popraviti i ruksak kojem su se potrgale naramenice. Šteta ga je baciti jer ga nosim svakodnevno na posao – rekla nam je. Kožnu galanteriju popravljala je Tanja Hubak Pokupec, a u okviru ove inicijative najviše je popravljala je zatvarače na torbama. Takav popravak traje svega par minuta, istaknula je. – Popravljam sve ono što se može spasiti. Zašto bi se nešto bacilo ako se može popraviti. Ljudi su danas skloniji popravljati strgane stvari, a to je ujedno i nužnost jer se u suprotnom stvara velika količina otpada – rekla nam je.
Otvori KEKS Pay
