Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zaposlenost i plaće rastu, proizvodnja i izvoz u recesiji

Hrvatska je ekonomija u prvom kvartalu rasla svega 1,5 posto, a to usporavanje dobrim je dijelom posljedica snažnog uvoza i pada izvoza
23. lipnja 2018. u 10:20 11 komentara 329 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Najnoviji MacroHubov Semafor poslovnog ciklusa, temeljen na podacima za travanj 2018., otkriva daljnje raslojavanje u kretanjima pojedinih sektora hrvatskoga gospodarstva, recesiju kod izvoza i industrijske proizvodnje, a ekspanziju potrošačkog sentimenta, zaposlenosti i plaća.

Zdravko Marić Manji PDV? Zdravko Marić: Smatramo da su građani i poduzetnici zaslužili porezno rasterećenje

Ekspanzija bruto plaća

Tržište rada uobičajeno nešto kaska za promjenama u proizvodnji i potrošnji te je zaposlenost, mjerena brojem osiguranika HZMO, porasla 2,6 posto u travnju, što je brže od prosječne stope rasta zabilježene prošle godine pa ekspanzija na tržištu rada još uvijek traje. Pad nezaposlenosti usporava, no u fazi ekspanzije su i bruto plaće koje su u ožujku porasle za 3,9 posto na godišnjoj razini te rastu i dalje bržim tempom nego lani i osjetno brže od dugoročnog prosjeka, navodi MacroHub. Industrijska proizvodnja je peti put u posljednjih šest mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini, što je pomaknulo trend industrijske proizvodnje još dublje u fazu recesije, koja označava da su njezine stope rasta ispod dugogodišnjeg prosjeka, uz daljnji trend smanjenja. Izvoz roba u ožujku zabilježio je novi snažan pad na godišnjoj razini od 5,2 posto, čime je trend robnog izvoza pao još dublje ispod svog 12-godišnjeg prosjeka, odnosno nalazi se u fazi recesije.

meso Ministarstvo poljoprivrede: Otvara se put u Kinu za meso i mlijeko hrvatskih tvrtki

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatska je ekonomija u prvom kvartalu rasla svega 1,5 posto, a to usporavanje dobrim je dijelom posljedica snažnog uvoza, pada izvoza i smanjenja industrijske proizvodnje, a takva kretanja prenijela su se i u travanj, odnosno u drugi kvartal. Uz recesiju u dva važna segmenta, travanjski semafor poslovnog ciklusa registrirao je usporavanje kod uvoza, maloprodaje i nezaposlenosti. Usporavanje je definirano kao situacija kod koje su stope rasta i dalje iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju. Uvoz roba iznimno je snažno porastao u travnju, čak 10,7 posto, što je znatno iznad prosječnih stopa rasta u posljednjih 12 godina, ali ipak niže od prosječne stope zabilježene 2017. godine. Zbog toga je dugoročni trend stopa rasta uvoza i dalje u fazi usporavanja, navodi Tomislav Globan za MacroHub, semafor poslovnog ciklusa Ekonomskog fakulteta Zagreb. Promet u maloprodaji doživio je snažan rast na godišnjoj razini od 4,6 posto u travnju. To je ubrzanje u odnosu na stope rasta u prethodna dva mjeseca, pa se poslovni ciklus maloprodaje u travnju malo pomaknuo i prema smjeru ekspanzije. No, gleda li se dugoročniji trend, potrebno je još nekoliko mjeseci sličnog rasta kako bi maloprodaja bila u smjeru ekspanzije.

šumari Najviše zarađuju financijaši Plaće rasle javnom sektoru, građevini i trgovini, pale rudarima i šumarima

Drugo tromjesečje 2,4%

Prognostički indeks Ekonomskog instituta CEIZ u travnju 2018. zabilježio je neznatni pad vrijednosti od 0,13 indeksnih bodova u odnosu na ožujak, na temelju čega istraživači Ekonomskog instituta procjenjuju da je ekonomska aktivnost u zemlji otprilike ostala na jednakoj razini u odnosu na početak godine te bi sezonski neprilagođena stopa rasta u drugom tromjesečju mogla biti 2,4 posto.

Zdravko Marić
1 / 6
radnice Sindikati o mjerama zapošljavanja: Poslodavci će morati bolje plaćati radnike
PLJUŠTE ČESTITKE
FOTO Prepoznajete li ga? Danas slavi 55. rođendan, a Hrvatskoj je donio neizmjernu sreću
PVMax
Sunce na vašem krovu
Projekt PVMax – REGEA priprema investicijski val u sunčane elektrane
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • antonelić:

    ma nema nitko za usporedbu sa ovom sjajnom vladom i sjajnim rezultatima ... u godinu i pol anemija i pinokio povećali su javni dug za 25 milijardi kuna i stigli do rekorda svih rekorda : 310 milijardi kunelića ... uskoro ... prikaži još!o , kad stignu na naplatu zdravstvo , brodogradnja , školstvo , cestarski krediti , razne garancije , rollupovi , lješinarski fondovi evo nas na 330 milijardi ... a najbolji pokazatelj uspjeha ove vlade jest činjenica da je industrijska proizvodnja u hrvatskoj prošle godine bila manja nego 1989.g u sr hrvatskoj ... a ovogodišnji indikatori najavljuju povratak u nivo iz 70-tih godina prošlog stoljeća ... ti " sjajni " uspjesi vlade bi nas uskoro mogli povesti u " blagostanje " iz " privredne reforme " 1963. godine ... bujrum dječaci , anemija i pinokio ! ... bujrum hadeze ! ...

  • stefj:

    Ovo pokazuje da se skrenulo s puta i da se rade politički, a ne gospodarski potezi. Dizanje minimalne plaće i dizanje plaća u državnim i javnom sektoru nisu protržišna mjera i to se odmah vidi... Tako će biti i sa ... prikaži još! smanjivanjem PDVa... A odustalo se od ukidanja parafiskalnih nameta i reformi. Šteta, činilo se da će biti nešto od ove vlade, no izgleda da je odlazak van i dalje jedino rješenje...

  • nevjerujženikojalaže:

    nema dugoročne strategije i vlasti preživljavaju dan za danom a narod jesamo instrument za opstanak opskurnog ex-yu mentaliteta. nema logike da se nešto popravi sa starim kadrom i njihovim izučenim pitomcima.