U godini dana prosječne neto plaće porasle su 5 posto, odnosno 281 kunu, no prilike za zaposlene nisu bile iste za sve.
U tri grane iz realnog sektora koje zapošljavaju oko 13 tisuća radnika primanja su smanjena 3-7 posto s tim što su, prema travanjskim plaćama isplaćenima u svibnju, rekorderi po rezanju bile uslužne djelatnosti u rudarstvu gdje je prosječna plaća smanjena oko 600 kuna na 7690 kuna, a ruže ne cvjetaju ni proizvodnji pića gdje se zarađuje 200 kuna manje nego u isto vrijeme lani. Plaće su pale i u djelatnosti šumarstva i sječi drva za 135 kuna.
Ondje gdje je došlo do povećanja, osim eventualne povišice ili prekovremenog rada, na rast plaća u ovoj godini utjecalo je porezno rasterećenje te rast osnovice plaća u javnom sektoru. Nakon što je Vlada povećala osnovicu za 2 posto u veljači, očekuje se da će 250 tisuća državnih i javnih sličnu povišicu dobiti i nakon 1. kolovoza, ali ona će im sjesti kod rujanske isplate.
Javnom bi sektoru ove godine plaće trebale rasti tri puta, prva povišica bila je u veljači, druga će, za kolovoške plaće, biti u rujnu, a treća u prosincu. U javnom je sektoru spomenuta raspodjela kolača bila najpovoljnija za javnu upravu i zdravstvo, gdje su prosječne plaće porasle 6,5 posto, odnosno 468 kuna u zdravstvu i 425 kuna u upravi, dok su neto plaće zaposlenih u obrazovanju zajedno s poreznim rasterećenjem i prvom povišicom u plusu za 155 kuna, odnosno 2,5 posto. Tolika je razlika možda nastala zbog toga što je u obrazovanju dosta mladih s početničkim plaćama, a statistika uključuje i obrazovne ustanove u privatnom vlasništvu. Prema DZS-u, u obrazovanju radi oko 112.000 zaposlenih, a prosječna im je travanjska plaća bila 6293 kune, javna uprava isplatila je 6960 kuna neto plaće, a zdravstvo 7656 kuna.
I realni sektor daje šaroliku sliku. Neto plaće u prerađivačkoj industriji i građevini skočile su nešto jače od 4 posto, a u trgovini na malo oko 7 posto. Ne čudi što ugostitelji imaju problema s radnicima jer su njihove neto plaće i s 8 posto međugodišnjeg rasta još ispod 4000 kuna, odnosno 3974 kune. Uz ugostitelje, manje od 4000 kuna neto imaju i zaštitarska branša te proizvodnja odjeće i proizvoda od kože. Kad je riječ o vršnim plaćama, 22.000 zaposlenih u financijskoj branši u prosjeku je primilo 10.000 kuna, zračni prijevoz 9900, naftaši 9600 i telekomunikacije 9100 kuna. Najveći skok neto primanja, 19 posto, imala je djelatnost popravljanja računala – za 1100 kuna na 6900.
javni sektor se samo množi i diže plaće. Gospodo a tko će vas plaćati kada mladi iz radno sposobnog stanovništva bježe trbuhom za kruhom iz RH? Od koga ćete uzimati poreze? Krediti i beskrajna zaduživanja po svaku cijenu? Tko će to vraćati?