Već četiri mjeseca Mladen Horvat dijalizira se sam, kod kuće, kao prvi pacijent u Hrvatskoj koji je krenuo s kućnom hemodijalizom. Svojim pacijentima to su omogućili u KB Dubrava, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split i KBC Rijeka.
Velika je to promjena nabolje. Pruža mi samostalnost, više ne putujem u bolnicu nego sve obavljam sam. Jednostavnije je, sam odlučuješ kad ću se dijalizirati pa imam puno više slobode nego ranije, kad sam morao odlaziti u bolnicu. Preporučio bih svima koji to mogu da pređu na kućnu dijalizu – poručio je Mladen Horvat.
Od veljače do danas u Hrvatskoj se sedam pacijenata s kroničnim zatajenjem bubrega, koji su prethodno na hemodijalizu odlazili u ove četiri bolnice, dijalizira samostalno u vlastitom domu. Prednosti tog oblika dijaliziranja ogromne su. Pacijenti inače na hemodijalizu u bolnicu dolaze tri puta tjedno, često i sanitetskim prijevozom, a postupak traje četiri sata, dakle, triput tjedno po pola dana odlazi im na hemodijalizu.
-Kućna dijaliza bolesniku i njegovoj obitelji značajno olakšava život. Omogućuje da se pacijent sam spaja na uređaj pet puta tjedno po dva i pol sata u bilo koje vrijeme. Pacijent se može dijalizirati gledajući tv! Uređajem se lako rukuje i lako se transportira pa dijaliza nije problem ni kod putovanja, niti pacijent ovisi o centrima za dijalizu – opisao je prim. Ivan Durlen, v. d. voditelja Odjela za dijalizu Kliničke bolnice Dubrava i tajnik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
KB Dubrava prva je krenula s edukacijom za kućnu hemodijalizu u siječnju ove godine, a odmah su se priključile i KBC Sestre milosrdnice te splitski i riječki KBC. - Ovim je zaokružen proces hemodijalize u Hrvatskoj, jer mogućnost peritonijske i kućne hemodijalize svrstava Hrvatsku među zemlje koje svojim bubrežnim bolesnicima pružaju najsuvremenije metode liječenja. Preostaje još početak primjene asistirane peritonijske dijalize za teško pokretne pacijente. To će uskoro biti dostupno – najavio je prof. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva na nefrologiju, dijalizu i transplantaciju i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju KBC Rijeka.
U proteklih 50-ak godina u Hrvatskoj su zabilježena tri bolesnika koji provodili kućnu hemodijalizu. - Jedan od njih na taj se način uspješno dijalizirao 27 godina, ali ti su pacijenti takvu dijalizu provodili na vlastiti trošak, privatno, a mi želimo da to bude u okviru zdravstvenog sustava. Učili smo od kolega iz Engleske, Francuske, Nje,ačke i Španjolske i primijenili najbolaj iskustva, organizirali edukacije za nefrologe, medicinske sestr ei tehničare te dobro informirali i osnažili pacijente – kazala je prof. Karmela Altabas, dopredsjednica Društva te pročelnica Zavoda za dijalizu KBC Sestre milosrdnice, naglasivši želju da sve bolnice u Hrvatskoj omoguće sovjim pacijentima kućnu dijalizu. Podsjetila je i da kućna hemodijaliza, osim dobrobiti za pacijenta, ujedno podržava i koncept zelene nefrologije jer se bez vožnej do bolnice smanjuju emisije ugljičnog monoksida, a racionalnije se troše i zdravstveni resursi.
Prim. Durlen pojasnio je tko su kandidati za ovaj samostalni postupak kod kuće. To moraju biti pacijenti koji procijene da su sposobni samostalno obavljati postupak, a to znači da su u stanju svaki put izvesti dva uboda na svojoj ruci, to je nekima teško, ili se putem trajnog dijaliznog katetera spojiti na dvije cjevčice koje su im kroz jednu dugačku cjevčicu spojene do velike krvne žile. Potonja je opcija malo poštednija, ali i klinički lošija. Ima pacijenata koji malo teže podnose hemodijalizu – padne im tlak, pa takvima neće preporučiti kućnu hemodijalizu jer bi bili ugroženi ako do pada tlaka dođe kod kuće.
Trenutno u Hrvatskoj na hemodijalizi je oko 2400 osoba. Za asistiranu peritonijsku dijalizu predstoji zadnji dogovo i odluka o postupniku, načinu na koji če se provoditi.
Otvori KEKS Pay
