Ministar pravosuđa Damir Habijan na konferenciji za medije predstavio je izmjene i dopune zakona koje bi trebale dovesti do uvođenja doživotnog zatvora. Povod je tragičan događaj u Drnišu kada je Kristijan Aleksić ubio Luku Milovca, a na izmjenama je zadnja dva tjedna radila radna skupina.
– Izmjene i dopune zakona koje ćemo predstaviti i ovaj posebni zakon su posljedica nemilog događaja kojeg smo svi imali prilike, nažalost, vidjeti. Ministarstva moraju sinergijski pokazati razumijevanje za situaciju i pokušati spriječiti da se ubuduće ovakve pojavnosti svedu na najmanju moguću mjeru. Ovo je prije svega dokaz i pokazatelj odgovornosti nas svih u institucijama koji smo željeli odgovoriti na izazove koji, nažalost, jesu prisutni u društvu. I kojih smo itekako svjesni. Ovo ne znači da naš posao na ovim izmjenama i dopunama zakona i ovog novog zakona staje – rekao je ministar.
Ministar je predstavio tri glavna smjera zakonodavnih izmjena. Prvi se odnosi na uvođenje doživotnog zatvora kao nove kazne u hrvatski pravni sustav. Kako je pojasnio, doživotni zatvor bio bi alternativa za kaznena djela za koja je već sada propisana kazna dugotrajnog zatvora. Riječ je o kazni koja se u Hrvatskoj trenutačno kreće od 21 do 40 godina, odnosno do 50 godina u slučaju stjecaja kaznenih djela. Habijan je naveo da bi se doživotni zatvor mogao izreći i u slučaju dva ili više kaznenih djela počinjenih u stjecaju, ako su za njih utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora. Predviđena je i mogućnost uvjetnog otpusta, ali tek nakon 25 godina izdržane kazne. Ministar je istaknuo da je radna skupina, uspoređujući praksu drugih članica Europske unije, odabrala najdulji rok koji se primjenjuje u europskoj praksi.
– Promatrajući komparativnu praksu zemalja članica Europske unije koje imaju uveden institut doživotnog zatvora, taj raspon se kreće od 15 do 25 godina. Mi smo se unutar radne skupine odlučili na najveći period od 25 godina izdržane kazne – rekao je. Dodao je i da kazneni progon za takva djela ne bi zastarijevao, kao ni samo izvršenje kazne doživotnog zatvora. Drugi smjer izmjena odnosi se na redefiniranje postojeće sigurnosne mjere nadzora nakon punog izvršenja kazne zatvora. Prema sadašnjem sustavu, sud o toj mjeri odlučuje već pri izricanju presude, primjerice kada osobu osuđuje na 15 ili 20 godina zatvora. Habijan je ocijenio da je u tom trenutku teško predvidjeti kako će se osuđenik ponašati nakon što odsluži kaznu.
Zato se predlaže nova posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, koju bi sud izricao na prijedlog kaznionice ili zatvora, nakon pribavljenih potrebnih izvješća. Vrijeme provjeravanja produljilo bi se s tri na pet godina, a za kaznena djela počinjena na štetu djeteta s pet na deset godina. Mjera bi se mogla dodatno produljiti za još tri godine, uz obvezno preispitivanje jednom godišnje. Treći smjer, za koji je Habijan rekao da ga osobno smatra najvažnijim, odnosi se na poseban zakon kojim bi se uredio tretman i smještaj osoba koje su u cijelosti odslužile kaznu zatvora, ali su i dalje procijenjene kao društveno opasne. Naglasio je da takve osobe više ne bi imale pravnu osnovu ostati u zatvoru, ali bi, ako sud to utvrdi, mogle biti smještene u posebnu ustanovu pod posebnim nadzorom.
– To će se odnositi upravo na one osobe koje su po punom izdržavanju kazne zatvora, kada više nema pravne osnove da takva osoba ostane u zatvoru, a prepoznata je kao društveno opasna, budu, ako se to utvrdi, smještene u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom – rekao je Habijan. Ministar je naglasio da taj smještaj ne bi bio kaznenopravna sankcija, nego bi bio uređen posebnim zakonom u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Dodao je da su pri izradi prijedloga analizirani modeli više zemalja, uključujući norveški, britanski i belgijski, ali da se radna skupina odlučila za model sličan njemačkom, jer je već prošao provjeru Europskog suda za ljudska prava.
Prema prijedlogu, odluku bi donosio sud u izvanparničnom postupku na prijedlog posebnog povjerenstva koje bi imenovao Hrvatski sabor. Smještaj bi se izvršavao u posebnoj ustanovi. Da bi se takva mjera mogla odrediti, morali bi biti ispunjeni svi propisani uvjeti: osoba bi morala biti osuđena na najmanje deset godina zatvora za kazneno djelo protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, kazna bi morala biti u cijelosti izdržana jer osuđeniku nije odobren uvjetni otpust, a sud bi morao utvrditi da kod osuđenika prevladavaju nasilna obilježja ličnosti zbog kojih je vrlo vjerojatno da će ponovno ugroziti druge osobe.
Takav smještaj mogao bi trajati dok god postoji opasnost za društvo, uz obvezno periodično preispitivanje. Habijan je najavio i dodatne izmjene Zakona o sudovima za mladež, prema kojima bi doživotni zatvor bilo moguće izreći i mlađim punoljetnicima, odnosno osobama od 18 do 21 godine. Izmjene Zakona o kaznenom postupku trebale bi omogućiti trostupanjsko odlučivanje i kod doživotnog zatvora, kao što je to slučaj kod dugotrajnog zatvora, dok će se mijenjati i Zakon o izvršavanju kazne zatvora zbog uvođenja nove kazne u Kazneni zakon.
Otvori KEKS Pay
Tooooo, neka samo hranimo i smjestimo ubojice u toplo. Ne može bolje.