Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 195
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
podijelio stručnjake

Zakon nije dobar? 'Lex Perković' i dalje lomi koplja!

'05.06.2012., Zagreb - Zlata Djurdjevic, redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveucilista u Zagrebu.  Photo: Goran Jakus/PIXSELL'
'Goran Jakus/PIXSELL'
05.10.2013.
u 11:20

Podijeljeni stručnjaci – prof. Zlata Đurđević tvrdi da izmijenjeni “lex Perković” nije usklađen s europskim pravom, a Davor Derenčinović da jest

Sabor je glasovima vladajućih prihvatio nove izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU, tzv. lex Perković, prema kojima će se vremensko ograničenje primjene tog zakona ukinuti s 1. siječnja 2014.

Odbijeni HDZ i Kosor

Za prijedlog su glasala 83 zastupnika, 28 ih je bilo protiv, a 8 suzdržanih. Odbijeni su prijedlozi HDZ-a, o povratu na stanje po zakonu iz 2010., te Jadranke Kosor prema kojem bi se vremensko ograničenje ukinulo odmah. Izglasavanjem promjena, tvrde vladajući, okončan je spor s Europskom komisijom koji je trajao od lipnja, jer nismo izvršavali europske uhidbene naloge (EUN) za kaznena djela koja su naši državljani počinili na teritoriju članica EU prije 7. kolovoza 2002.

Pitanje je hoće li EK sada povući prijetnju sankcijama ili i dalje smatraju da naš zakon nije usklađen s Okvirnom odlukom o EUN-u s obzirom na to da su neka zakonska rješenja neusklađena. Mogao bi intervenirati i Ustavni sud, prije ili nakon intervencije EK-a. Predstojnica Katedre za kaznenoprocesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu prof. dr. sc. Zlata Đurđević o (ne)usklađenosti kaže:

– Zakon o pravosudnoj suradnji ni nakon predloženih izmjena neće biti usklađen s Okvirnom odlukom.

Prema dokumentu “memo” Europske komisije od 25. rujna 2013. europska povjerenica zahtijeva brzo, učinkovito i bezuvjetno usklađivanje hrvatskog implementacijskog zakonodavstva s Okvirnom odlukom koji će omogućiti da svi zahtjevi budu procesuirani bez obzira na vrijeme počinjenja te ističe da je sve što jača učinkovitost funkcioniranja EUN-a dobrodošlo, dok sve što reducira učinkovitost ovog instrumenta nije dobrodošlo. Ukidanje ovlasti sudova da odlučuju o fakultativnim razlozima za odbijanje predaje, među kojima je i zastara, čini EUN neučinkovitim, a hrvatsko pravo neusklađenim s Okvirnom odlukom – obrazlaže Đurđević. Uzgred, upozorila je i na brojne neusklađenosti i nejasnoće koje otežavaju primjenu zakona. Tako tražena osoba po jednoj odredbi ima pravo na branitelja samo kad je po ZKP-u obvezna obrana, a po drugoj ga mora imati kad ju ispituje državni odvjetnik ili sud. Besmislena je formulacija o kaznenim djelima s kaznom “u najdužem trajanju od jedne godine zatvora ili više”.

Predstojnik Katedre za kazneno pravo prof. dr. sc. Davor Derenčinović ne dijeli njezino mišljenje o neusklađenosti našeg zakona s Okvirnom odlukom. I on ističe argument, kao i ministar Orsat Miljenić, kako i druge članice EU imaju zastaru kao obligatorni razlog za nepostupanje po EUN-u, “ali nikad nisu zbog toga imale problema”. Dodaje i kako rješenje iz Zakona iz 2010. omogućuje diskreciju u postupanju jer bi zbog zastare suci nekoga mogli izručiti, a nekoga ne. Što je nedopustivo s gledišta pravne sigurnosti. Također, zastara bi vrijedila za počinitelje djela u Hrvatskoj, ali ne i u inozemstvu. Iako su kao građani EU, hrvatski državljani privilegirani kao počinitelji ubojstva u Njemačkoj.

Depolitizacija postupka

I prije nego što je Vladimir Šeks u Saboru postavio pitanje gdje je EUN u slučaju Josipa Perkovića, na što je Miljenić rekao da ga to i ne zanima, taj smo upit još pretprošlog petka poslali MUP-u, DORH-u i Županijskom sudu u Zagrebu. Odgovor MUP-a nismo dobili, ali iz preostala dva proizlazi da je Šeks imao dobre informacije da taj EUN sud nije dobio. U DORH-u kažu da u slučajevima kada proizlazi da će postupanje po EUN-u biti odbijeno (npr. zbog vremenskog ograničenja ili dobi počinitelja), nadležni Ured MUP-a na njega stavlja oznaku (eng. flag) kojom se označava sprječavanje uhićenja, odnosno obavještava tijelo države izdavanja EUN-a o nemogućnosti postupanja zbog vremenskog ograničenja.

“Nadležno tijelo koje odlučuje o EUN-u, bez obzira kako je poslan, uvijek mora biti pravosudno tijelo, odnosno sud ili državno odvjetništvo, ali ne i policija”, tumači prof. Đurđević, napominjući kako se to odnosi i na obvezne ili apsolutne razloge za odbijanje EUN-a. Jer temeljno načelo i cilj uvođenja EUN-a je depolitizacija postupka izručenja. MUP i Ministarstvo pravosuđa mogu samo pružati administrativnu podršku”, kaže Đurđević, a s njom se slaže i Derenčinović.

>>Izmjene 'lex Perković' izglasane u Saboru!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije