Definicija vjerske zajednice, izmijenjeni kriteriji po kojima će dobivati proračunska sredstva te minimalni broj od 50 "poslovno sposobnih osnivača" za osnivanje glavne su novosti konačnog prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Prijedlog je načinjen u Ministarstvu pravosuđa i prije tjedan dana upućen zajednicama na razmatranje.
U Ministarstvo su primjedbe već počele stizati. Prema riječima pomoćnika ministrice Slobodana Ljubišića, najviše je primjedaba na samu definiciju koja kaže da je "vjerska zajednica hijerarhijska zajednica".
- Ta je definicija unesena na zahtjev Sabora. Iako smo konzultirali ljude iz samih vjerskih zajednica, očito nije nađeno najsretnije rješenje i morat ćemo je mijenjati jer je jasno da svaka zajednica nema hijerarhiju - kazao je Ljubišić.
Pomutnju je izazvala i nova odredba, također proizašla iz lanjske saborske rasprave, da je za osnivanje nove vjerske zajednice potrebno najmanje 50 osnivača.
- Na brojku je utjecao i slučaj Samobor, odnosno afera oko sekte Damira Rožmana, koja je u javnosti prouzročila strah od sekti. Primjera u drugim zemljama ima puno, i oni nisu jedinstveni, no kako odrediti broj i ne ograničiti slobodu nikome tko želi osnovati vjersku zajednicu - pita Ljubišić.
Samoborska je afera u prijedlog zakona unijela još jednu odredbu. U petom članku stajalo je da "vjerske zajednice u očitovanju i promicanju vjere i drugom svom djelovanju ne smiju širiti netrpeljivost i predrasude prema drugim vjerskim zajednicama i njihovim članovima bez vjerskog uvjerenja", a sada je dodano da se prema svojim članovima "ne smiju služiti metodama koje ugrožavaju njihovo zdravlje, psihički integritet i uzajamno poštovanje i pomaganje članovima njihovih obitelji".
Nekim zajednicama zasmetala je ta odredba uz opasku da je ona već sadržana u drugim zakonima. Ljubišić pak kaže kako je ona unesena samo radi cjelovitosti zakona te da je napisana na temelju Ustava te međunarodnih ugovora i konvencija.
U Ministarstvu pravosuđa primjedbe očekuju do kraja tjedna. Vlada bi konačni tekst trebala utvrditi do konca mjeseca te ga zatim poslati Saboru na prihvaćanje.
U konačnom prijedlogu zakona dvije su definicije vjerskih zajednica. Prva glasi: "Vjerska zajednica je hijerarhijska zajednica osoba jednakog vjerskog uvjerenja koje se udružuju radi organiziranog vjerskog života, zajedničkog obavljanja vjersko-molitvenih obreda i obavljanja drugih poslova u skladu sa zakonom i na taj način daju svoj doprinos općem dobru i njenim članovima."
Zanimljivija je, međutim, po svom sadržaju alternativna definicija: "Vjerska zajednica je hijerarhijska zajednica osoba jednakog vjerskog uvjerenja u kojoj vjernici imaju mogućnost ispunjenja temeljnih religioznih zahtjeva svoga bića da u obredno-molitvenom komuniciranju s dobrim transcendentnim (duhovnim) bićem i u etičko-moralnom djelovanju nalaze smisao života, spasenje i ozdravljenje temelja svog bića te mogućnost ostvarenja vizije budućnosti."
Z. Despot