Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Verbalni rat Izraela i SAD-a zbog govora Baracka Obame

Nakon što je američki predsjednik zagovarao Palestinu u granicama iz 1967., zbog tamošnjih židovskih naselja, premijer Izraela čvrsto je protiv povlačenja s okupiranih teritorija
20. svibnja 2011. u 16:28 522 komentara 2 prikaza
obama
Foto: AFP

Odmah nakon što je Barack Obama izjavio da se granice između Izraela i Palestine trebaju vratiti na one od prije Šestodnevnog rata iz 1967., između šefova SAD-a i Izraela izbio je tvrdi verbalni rat. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu uzvratio je da bi se Obama trebao suzdržati od traženja izraelskog povlačenja na “neobranjive granice”.

Provokacija u Jeruzalemu

- Održivost palestinske države ne može ići na račun opstanka Izraela, jer bi velika populacija Izraelaca ostala izvan njegovih granica - prenijele su agencije Netanyahuov stav pred napeti sastanak s predsjednikom SAD-a zakazan za petak.

Američki zaokret u politici prema palestinsko-izraelskom sukobu Tel Aviv je zabolio zato što se u židovskim naseljima, koja UN smatra ilegalnima, na okupiranim palestinskim područjima na Zapadnoj obali nalazi 460.000 stanovnika koje Izrael naseljava još od 1967. Izraelski politički vrh, a posebno židovski doseljenici, nisu spremni prihvatiti mogućnost židovske nacionalne manjine na teritoriju sve izvjesnije Države Palestine.

Još u četvrtak Obama je Netanyahuu vratio lopticu. New York Times je prenio izjavu njegovog savjetnika da “predsjednik ne računa da će Netanyahu ikada pristati na ustupke neophodne za mir na Bliskom istoku”, označivši ga time kao prepreku mirovnom procesu. O oštrini otpora povlačenju s okupiranih teritorija svjedoči i to što su, kako piše Haaretz, kasno u četvrtak četiri izraelska ministra i predsjednik Knesseta nazočili svečanom otvorenju još jednog spornog židovskog naselja u Istočnom Jeruzalemu.

Posljednjih mjeseci snažno se zakotrljala diplomatska i politička ofenziva kojoj je cilj priznanje Države Palestine do kraja 2011. Krajem prošle i početkom ove godine zemlje latinske Amerike mahom su priznale Palestinu u granicama iz 1967.

Država Palestina do rujna?

U veljači 2010. ministri vanjskih poslova Francuske i Španjolske predložili su da EU prizna Palestinu do listopada 2011., na što je Bruxelles uzvratio da će priznanje uslijediti “kad za to bude vrijeme”. Od proglašenja neovisnosti palestinskih područja iz 1988. njih je do sada priznalo više od 100 država, a u ožujku je i Hrvatska najavila skoru formalizaciju odnosa. U travnju je 17 dobitnika Nagrade Izrael, najvećeg izraelskog priznanja iz umjetnosti i znanosti, također pozvalo na stvaranje palestinske države u granicama iz 1967.

Konačno, sukobljene palestinske frakcije Fatah i Hamas nedavno su se u Kairu dogovorile o prijelaznoj vladi do izbora. Time se unutarpalestinskom sukobu nazire kraj, sve kako bi palestinski predsjednik Mahmoud Abbas u rujnu u UN-u mogao izići sa zahtjevom o priznanju. Nakon dogovora s Hamasom, koji ne priznaje Izrael, izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman zaprijetio je Abbasu “širokom paletom protumjera”.

Iako predsjednik SAD-a ne smatra pozitiv

Iako predsjednik SAD-a ne smatra pozitivnim najavljeni jednostrani izlazak Palestinaca pred UN, Obama je, čini se, naumio ustrajati na “rješenju dvije države”. Izraelska vojska morala bi se povući s okupiranih područja na Zapadnoj obali, dakle i iz Istočnog Jeruzalema, koji Palestinci smatraju svojim glavnim gradom, ali bi i cijela Država Palestina morala biti demilitarizirana. Sa 100 ilegalnih naselja Izrael inače vrši fizički, gospodarski te pritisak na resurse poput vode na Zapadnoj obali na kojoj je 2,5 milijuna Palestinaca stisnuto na prostor desetine Hrvatske. 67 % ih živi ispod granice siromaštva, a teritorij im je isprekidan 700 km dugim vijugavim zidom, zbog kojega Izrael trpi kritike za aparthejd. Židovska naselja službeno ne priznaje čak ni Izrael. To mu je od lipnja, uz blokadu Gaze, veliki problem i na putu u OECD.

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • -obrisani-:

    Pa stvarno je kranje vrijeme da tih 3 milijuna bespolicara, koji zive na grbaci, manje vise europskoj, dobije drzavu i da pocnu radit i od rada zivit ka i ostali normalni svijet.

  • -obrisani-:

    hoće ih sad bombardirat?

  • @rea:

    Obzirom na arapski natalitet, Palestina kao neovisna država je dugoročni interes Izraela. Time bi konačno Palestinci preuzeli odgovornost koja ide uz vlastitu državu, a i Hamas bi bio prisiljen priznati Izrael. Al u potonje je teško povjerovat. Takodjer. Dok se ... prikaži još! pitanje razmjene teritorija može riješit\' uz obostranu volju, sumnjam da će se Izraelci ikada odreć\' istočnog Jeruzalema. Pa smo opet na početku.