Naslovnica Vijesti Hrvatska

Uz porezne olakšice u turizmu može se doći do – europskih plaća

Država još ima prostora za olakšavanje položaja poslovnih subjekata u turizmu. I to prije svega u snižavanju PDV-a
05. lipnja 2019. u 09:16 287 prikaza
Turizam
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Najveće turističke kompanije ove godine očekuju usporavanje rasta prihoda za 11,4 posto prema lani i istovremeno rast troškova rada od 18,4 posto kumulativno u 2018. i 2019. u odnosu na 2017. To je samo nastavak trenda ubrzanog rasta plaća u turizmu, koji traje već nekoliko godina i nadmašuje rast prihoda hotelijera. U škarama bržeg rasta rashoda od prihoda prvo će otpadati investicije. Dugoročno loše ne samo za turizam nego za cijelo gospodarstvo. Ali, u situaciji koja praktički ne nudi izbor, budući da hoteli, kampovi, restorani... bez kuhara, konobara, recepcionara... nisu ništa, prioriteti su jasni. I pored svih izdataka, među kojima na vrhu stoji najviši PDV na Mediteranu, na radnicima se ne može štedjeti. Tim više što je bazen u koji se tradicionalno poseže za dodatnom radnom snagom zbog iseljavanja sve plići, a konkurencija okolnih zemalja može ponuditi i dvostruko veće plaće za isti posao. No, prostor za povećanje uz postojeće uvjete poslovanja nije velik.

Troškovi bruto plaća u turizmu, prema posljednjim podacima iz 2016., iznosili su 5,3 milijarde kuna, dok je konsolidirana dobit nakon oporezivanja sektora iznosila 1,4 milijarde kuna. Velike hotelske kuće zadnjih su godina intenzivirale napore da poprave uvjete za svoje zaposlenike. Najveća turistička kompanija u Hrvatskoj, Valamar Riviera, koja godinama drži poziciju najboljeg poslodavca u turizmu, ove je godine, prema izboru portala MojPosao, recimo, dosegnula i prestižno 7. mjesto na ljestvici svih poslodavaca u Hrvatskoj. Kompanija s više od 7000 djelatnika ove godine, inače, otvara i 400 novih radnih mjesta. 

Turizam | Autor : Grgo Jelavić/Pixsell Foto: Grgo Jelavić/Pixsell

Za smještaj milijuni kuna

– Lani smo pokrenuli program nagrađivanja koji garantira minimalni neto primitak od 5000 do 7500 kuna svim zaposlenicima koji odrade puni mjesečni fond sati. Ove smo godine uveli 13. plaću od 5000 kuna , a isplaćujemo i božićnicu od 2000 kuna. Dajemo i posebne nagrade od 1200 do 2000 kuna sezoncima koji odrade sezonu do kraja. Na razini prošle godine, plaće su u Valamaru bile 7,4 posto više od prosjeka RH i 31,5 posto više od prosjeka u sektoru, a lani je prosječna bruto plaća iznosila 9075 kuna. Gotovo svaki drugi zaposlenik Valamar Riviere ima osigurana cjelogodišnja primanja – kroz stalni radni odnosi ili kroz mjeru stalnog sezonca. Dosad smo uložili više od 60 milijuna kuna u pet hotela za smještaj zaposlenika. Lani smo u program Dobar posao u Valamaru uložili 25,4 milijuna kuna, a samo u obrazovne programe više od 6,3 milijuna kuna – nabrajaju u Valamaru, čijih je 99 posto zaposlenika iz Hrvatske, što sve čine da unatoč svim izazovima privuku i zadrže radnike.

U petnaest najvećih turističkih kompanija troškovi rada porasli su gotovo devet posto prema lani, a hotelijeri uz podizanje plaća zaposlenike stimuliraju i edukacijama i mogućnostima napredovanja

Za sezonu 2019. ekipirali su se i u lošinjskoj turističkoj kući Jadranka Hoteli, gdje ove sezone rade mahom domaći ljudi, ali i sezonci iz BiH, Srbije i Makedonije. Itekako osjećaju posljedice iseljavanja mladih u zemlje EU, a problem je, kažu, dugotrajan i kompliciran postupak dobivanja radnih dozvola za strance izvan EU. Ističu kako im, uz visoko porezno opterećenje, poslovanje poskupljuje i to što su na otoku i podvlače kako sa strane države još ima prostora za olakšavanje položaja turističkim kompanijama. I to prvenstveno u dodatnom snižavanju PDV-a.

– Sve porezne olakšice spremni smo pretočiti u plaće zaposlenika – jasni su u lošinjskoj kompaniji, gdje nedostatak kvalitetnog kadra za rad u objektima visoke kategorije smatraju jednim od najvećih problema. – Tako je čak i uz kontinuirani rast plaća. Mi smo predani razvoju kadrova i broj zaposlenih udvostručio se od 2009. naovamo, pa sad imamo 470 stalnih zaposlenika i više od 600 sezonaca. Ove smo godine povisili osnovicu plaća za pet posto, a u zadnjih je pet godina ona rasla 12 posto. Stalno zaposleni dobivaju uskrsnicu, božićnicu, dar za djecu, ukupno najmanje 3400 kuna, dok sezonci radnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dobivaju tisuću kuna nagrade za minimalno pet mjeseci rada. Djelatnicima s prebivalištem izvan otoka osiguravamo smještaj, hranu i refundiramo troškove povratka kući, a u planu su i novi objekti za smještaj još 350 do 400 sezonaca – oslikavaju kako se nose s problematikom radne snage u Jadranka Hotelima.

Duža sezona - više radnika

U Dogus grupi, gdje su namirili potrebe za radnom snagom u hotelima mahom hrvatskim državljanima, još uvijek imaju otvoreno nešto radnih mjesta u marinama. Fokusirani su na lokalno zapošljavanje, kažu, kako bi njihovi radnici mogli planirati dugoročno, graditi karijeru i imati stabilan izvor primanja, a oni kao poslodavci bar tu stavku bez puno pitanja i neizvjesnosti. I u toj kompaniji potvrđuju da jezičac na vagi neugodno preteže na troškovnu stranu.

320 tisuća radnih mjesta generira hrvatski turizam, od kojih 137.000 izravno u turističkom sektoru, a ostala u vezanim djelatnostima

– Troškovi rada nam rastu šest posto prema lani. Glavni razlog je povećanje plaća zbog izazova na tržištu rada. Ali, osim većim plaćama, radnike privlačimo i drugim benefitima; mogućnostima edukacije, napredovanjem, nagrađivanjem... Uz sustav nagrađivanja, razvijamo i posebne alate za mjerenje učinkovitosti radnih procesa, prepoznavanje talenata – kažu u Dogus grupi i dodaju kako će s tim trendovima nastaviti sve dok se ne približe prosječnim plaćama EU.

Problem radne snage ne zaobilazi nikog u turizmu, pa tako ni hotelsku kuću Maistra, gdje u skladu s rastom posla u pred i posezoni svake godine zapošljavaju sve više radnika. Ove sezone imat će ih u rovinjskim i vrsarskim objektima oko 2700, a zaposlenih je ponajviše s domaćeg terena, iz Istre.

Turizam | Autor :

Smještaj, regres, božićnica...

– S obzirom na to da dio naših objekata radi cijele godine, više i ne govorimo o sezonskim poslovima, već o cjelogodišnjem zaposlenju s mogućnošću daljnjeg profesionalnog i osobnog razvoja. Samo petina zaposlenika na određeno vrijeme u radnom je odnosu koji traje kraće od šest mjeseci – kažu u Maistri. – Zbog otvaranja novih radnih mjesta, što je rezultat intenzivnog investiranja u turizmu u cijeloj regiji kao i zbog nastavka odljeva kadrova u zemlje EU, u sljedećem razdoblju možemo očekivati sve izraženiji nedostatak radne snage u turizmu. Držimo da je jedino rješenje sustavno razvijanje vlastitog kadra te poticanje i osmišljavanje programa obrazovanja i stručnog usavršavanja. Iako najveći broj sezonskih zaposlenika nalazimo u Hrvatskoj, i ove ćemo godine zaposliti određeni broj stranaca. Dakako, suočavamo se s nedostatkom radne snage i svjesni smo činjenice povećanja njezinih troškova. Međutim, sustavno ulažemo u obrazovanje zaposlenika, a uz plaću, prema kolektivnom ugovoru, organiziramo i plaćamo smještaj, dajemo dva topla obroka te naknadu za prijevoz na posao. Isplaćujemo i regres za godišnji, božićnicu, jubilarnu nagradu i solidarnu pomoć – otkrivaju u Maistri.

Zbog novih radnih mjesta i odljeva kadrova možemo očekivati još veći manjak radnika, kažu u Maistri

Unatoč svim poboljšanjima za zaposlenike u velikim turističkim kompanijama, priči se zasad ne nazire povoljan rasplet. Naprotiv, uz rastuće troškove i sadašnji financijski okvir kulminacija problema tek bi mogla uslijediti. Anketa HUT-a među 15 vodećih turističkih kompanija, koje generiraju 40 posto prihoda djelatnosti smještaja u Hrvatskoj, nedvosmisleno je pokazala kako brži rast troškova rada od rasta prihoda, uz postojeća porezna opterećenja, u iduće dvije godine smanjuje investicijski potencijal sektora za čak 33 posto u usporedbi s prošlom i ovom godinom.

Upravo bi turizam trebao poduprijeti stabilne trendove iz prvog kvartala, smatra analitičar Alen Kovač

Istovremeno, od turizma se očekuje da bude stabilizator šire gospodarske slike zemlje. Direktor Ureda za ekonomska istraživanja u Erste banci Alen Kovač reći će tako da bi, nakon rasta investicija u prvom kvartalu 2019. kretanja u budućem razdoblju trebala ostati stabilna, poduprta upravo turističkim sektorom i investicijama temeljenima na EU fondovima. Pritom, valja znati da se svaki potres u turizmu izravno ili neizravno tiče više od 300.000 zaposlenih, te pod upitnik stavlja 12 milijardi eura deviznog priljeva.

Analitičar Hrvoje Stojić: Manji porezi otvorili bi prostor za investicije

Plaće su stavka koja dosta raste u ugostiteljstvu i turizmu, zbog čega poduzetnici iz te djelatnosti, ali i cijela poslovna zajednica, aktualiziraju porezno rasterećenje. Dobro je da jedan važan sektor tako komunicira. Turizam je posebno dobra priča, pokazali su da investicije u turizam mogu ostvariti dodatnu vrijednost i rast profitabilnosti. Turizam više nije gubitaški sektor kao što je bio prije desetak godina i jako se vodi računa o svakoj uloženoj kuni – komentira Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banka. - Rast cijene rada može smanjiti stopu isplativosti u turizmu, no treba upozoriti da turistička djelatnost ima visoke operativne marže (EBITDA), nešto iznad prosjeka Mediterana, te solidne izglede rasta kao grana. Turizmu ide u prilog širenje sezone jer na taj način povećavaju marginalni učinak na profitabilnost. Prema jednom drugom pokazatelju, a to je prosječni prihod po sobi, Hrvatska nije u bajnoj situaciji. Koliko god da su hotelijeri digli cijene soba, prosječni prihod po sobi je ispod konkurencije na Mediteranu i prema njemu investicija u hotelsku sobu se isplati tek nakon 12 ili 13 godina. Predug je to rok za održivu profitabilnost i ako bi cijena rada nastavila rasti postojećim tempom, to bi skučilo prostor za investicije. Zbog niskog udjela hotela u ukupnoj ponudi sve sobe se rasprodaju. Činjenica je da će se cijena rada morati povećavati ne samo u turizmu nego u cijelom gospodarstvu. To je i razlog zašto poslovna zajednica želi da se nastavi smanjivati porezno opterećenje rada i profita da bi se otvorio prostor za investicije. Kad-tad će se aktualizirati i priča o porezu na imovinu koji može supstituirati porezno opterećenje rada – smatra H. Stojić.

Matija Vuica
Iskroji svoj život
Matija Vuica: Unikati i rad po mjeri nikada neće izaći iz mode

A1 izdvaja za Vas