Filipini su zemlja sa 100 milijuna stanovnika, ljudi su skromni, obrazovani, imaju radne navike, govore perfektno engleski i španjolski jezik, a spremni su za relativno malen novac ići na rad u inozemstvo. Tako je 2017. u intervjuu u Večernjem listu govorio Davor Štern, poduzetnik, bivši ministar i počasni konzul Filipina. Filipinci, dodao je, odlaze raditi u druge zemlje na sličan način kao što su Hrvati organizirano odlazili u Njemačku 70-ih godina, na temelju radnih kvota. Danas, pet godina poslije, u Hrvatskoj već radi oko 5000 državljana Filipina, iz mjeseca u mjesec sve ih je više. Na sjeveru Hrvatske u građevinskim, tekstilnim i metaloprerađivačkim tvrtkama ne rade samo Filipinci već i Nepalci, Indijci, Šrilančani... Prošle godine Hrvatska, u kojoj je zaposlenih oko 1,6 milijuna, prvi put je prešla brojku od 100.000 stranih radnika. Oboren je rekord. Od 1. siječnja do 30. studenog prošle godine ukupno je izdano 115.343 dozvola za boravak i rad stranim državljanima, od toga državljanima Bosne i Hercegovine 34.443, Srbije 18.238, Nepala 11.212, Sjeverne Makedonije 9594, Kosova 8333, doznajemo u MUP-u.
U Hrvatsku lani ušlo 115.000 stranih radnika, invazija Nepalaca i Filipinaca: 'Planiram ovdje ostati i dovesti obitelj'
Hrvatska ima oko 116.000 nezaposlenih, a od siječnja do prosinca prošle godine prijavljeno je ukupno 240.800 slobodnih radnih mjesta. Uvoz radne snage jedino je rješenje za kojim su poslodavci mogli posegnuti. Sve je više stranih državljana koji grade stanove, obnavljaju zgrade, zidaju, vare, kuhaju, poslužuju hranu, dostavljaju pakete, pospremaju sobe u hotelima...
Komentara 60
I to još nije sve. Kad jednog dana legnemo na operacijski stol pa iznad nas ugledamo kirurga iz Gornje Volte koji je studirao medicinu čak dvije godine na tamošnjem medicinskom fakultetu, a praksirao kod seoskog vrača?? I medicinske sestre i tehničare iz Čada ili Nigera sa završenom medicinskom školom tamo od 2 mjeseca i praksom također kod seoskog vrača. Kontrolore letenja sa fakultetom i praksom na Papui Novoj Gvineji, A arhitekti i zidari koji su prije dolaska kod nas projektirali i izgradili cijela sela od pruća i blata po centralnoj Africi i Kongu,,,,,,,,,,,pa da vidiš veselja. A šta ćeš? To je nama naša borba, bolje rečeno NEBORBA poslije 1995. dala.
i neka svako posalje u svoju matičnu zemlju 150 eura mjesečno, to je 200 milona eura ili milijarda i pol kuna godišnje Tako da Hrvatska subvencionira potrošnju u Nepalu i Filipinima. Prejaki smo, bravo!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Dragi Ivica, poduzetnici su mogli posegnuti i za pravednijim plaćama koje bi bile poticaj onima koji su otišli iz Hrvatske da se možda vrate. ali, umjesto da naš Jamogu pusti da tržište odradi svoje i da ih prisili da sami dignu plaće, on odobrava uvoz jeftine radne snage i "pakete pomoći". Kako je moguće da se proizvod proizveden u, recimo, Austriji prodaje po istoj cijeni kao i onaj proizveden ovdje, a radnik koji ga je proizveo bude u Austriji dvostruko ili više plaćen? To nisu poduzetnici i ne treba ih tako nazivati. To su ljudi kojima su, bez pomoći i zaštite politike, metla i lopata visoko iznad kvalifikacija.