- Tijelo pape Franje premješteno je u baziliku Svetog Petra
- Papin sprovod održat će se u subotu u 10 sati
- Konklava za odabir njegova nasljednika mora započeti između 5. i 10. svibnja
11:43 - Vatikan je sada objavio više detalja o svojim planovima za nadolazeće dane. Papin kovčeg bit će zatvoren u petak u 19 sati po britanskom vremenu. Održat će se ceremonija zatvaranja, a vjerojatno će je prenositi Vatikan.
Ožalošćeni su se počeli skupljati u bazilici Svetog Petra kako bi odali posljednju počast papi Franji. Bazilika će danas biti otvorena do 24 sata po lokalnom vremenu.
10:24 - Tijelo pape Franje prije izlaganja u bazilici Svetog Petra, gdje će mu vjernici imati priliku odati počast, privremeno je balzamirano i uređeno kako bi izdržalo tople vremenske uvjete u Rimu, rekli su stručnjaci agenciji France Presse.
Tijelo 88-godišnjeg poglavara Katoličke crkve koji je umro na Uskrsni ponedjeljak bit će tri dana izloženo u bazilici, od srijede do pogreba u subotu.
Očekuje se da će deseci tisuća ljudi čekati u redovima kako bi se pozdravili od Franje, pa su, kao i kod prijašnjih papa, poduzeti koraci kako bi se spriječilo raspadanje njegovog tijela tijekom tih dana.
Franjino tijelo prošlo je proces privremenog balzamiranja poznatog kao tanatopraksija, rekao je Andrea Fantozzi, osnivač talijanskog Nacionalnog instituta tanatopraksije (INIT).
„Ona uključuje injekciju prezervativnih tekućina kroz krvožilni sustav te estetsku njegu lica i ruku”, kazao je agenciji France Presse.
„Cilj je usporiti prirodni proces raspadanja”.
Takva procedura kemijskom tekućinom mora se izvesti unutar 36 sati od smrti. Njezin utjecaj – spokojniji i prirodniji izgled umrlog – u pravilu traje do 10 dana, nastavio je Fantozzi.
Vatikan je u utorak objavio prve fotografije pape u otvorenom lijesu, odjevenog u crvenu odoru, s mitrom na glavi i krunicom u ruci.
Fotografije su snimljene u ponedjeljak navečer tijekom mise u kapeli u domu Svete Marte, vatikanske rezidencije gdje je Franjo živio tijekom 12 godina svog papinstva.
Fantozzi je odbio potvrditi je li on osobno balzamirao papu, navodeći privatnost tog procesa i vatikanske protokole.
INIT na svojim stranicama navodi papu Ivana Pavla II. i opernog velikana Lucijana Pavarottija kao slavne ličnosti koje su prošle kroz ruke njegovih stručnjaka.
Talijanski mediji pišu kako je Fantozzi nadgledao balzamiranje Franjinog prethodnika Benedikta XVI., umrlog 2022., gotovo cijelo desetljeće nakon odstupanja s dužnosti.
9:30 - Tijelo pape Franje premješteno je u srijedu ujutro u baziliku svetog Petra kako bi katolički vjernici mogli odati posljednju počast prije sprovoda na kojem se očekuje američki predsjednik Donald Trump i deseci drugih svjetskih vođa.
Papa Franjo umro je u ponedjeljak u 89. godini od moždanog udara i srčanog zastoja, čime je okončana često turbulentna 12-godišnja vladavina u kojoj se više puta sukobljavao s tradicionalistima i zagovarao siromašne i marginalizirane.
Njegovo tijelo preneseno je u otvorenom lijesu iz kapele vatikanske rezidencije u kojoj je živio u baziliku svetog Petra, u velikoj procesiji u kojoj su bili kardinali uz latinske napjeve.
Lijes su pratili papinski vojnici poznati kao Švicarska garda.
Dugi redovi ljudi formirali su se oko Vatikana prije procesije, nakon koje će uslijediti vjerska služba na otvorenom na Trgu svetog Petra, koju će predvoditi dekan kardinalskog zbora, 91-godišnji Giovanni Battista Re.
Vjernici i šira javnost moći će odati počast pokojnom Papi u bazilici do 19 sati u petak, a sprovod je zakazan za sljedeće jutro.
Očekuje se da će najmanje 200.000 ljudi prisustvovati sprovodu, rekao je za novine Corriere della Sera čelnik talijanske agencije za civilnu zaštitu Fabio Ciciliano.
8:06 - Nakon smrti pape brigu o svakodnevnim vatikanskim poslovima preuzima kardinal kamerlengo, a pravilima je, među ostalim, propisano devetodnevno razdoblje žalovanja i rok za organiziranje konklave za izbor novoga pape koja mora početi najranije 15 a najkasnije 20 dana nakon smrti prethodnog. Kamerlengo ili komornik djeluje kao "privremeni" poglavar i odgovoran je za upravljanje Crkvom do izbora novoga pape, ali sa znatno smanjenim ovlastima.
Dužnost svakodnevnog upravljanja Svetom Stolicom nakon smrti pape Franje preuzeo je irski kardinal Kevin Farrell (77), prefekt Dikasterija za laike, obitelj i život koji je za kamerlenga imenovan 2019.
Nakon papine smrti svi najviši dužnosnici crkvene "vlade", to jest Rimske kurije moraju podnijeti ostavke na svoje položaje. Kamerlengo je jedini koji ostaje na dužnosti kako bi upravljao svakodnevnim poslovima Crkve.
Riječ "camerlengo" izvedena je iz talijanske riječi "camera", što znači soba. Odgovoran je za upravljanje Vatikanom, no ne može donijeti nikakvu odluku čija bi valjanost premašila razdoblje upražnjenosti mjesta svetog Petra ili zadirala u isključive prerogative pape, poput imenovanja kardinala.
Upravo je kamerlengo ili komornik svetoga Kardinalskog zbora odgovoran za objavu vijesti o papinoj smrti. Sve do Pija XII., koji je umro 1958., smrt poglavara Katoličke Crkve potvrđivala se udarcem po njegovu čelu malim srebrnim čekićem, kako bi se svi uvjerili da je doista mrtav.
Komornik simbolično i privremeno preuzima papinske posjede, Apostolsku palaču u Vatikanu, Lateransku palaču, sjedište Rimske biskupije u kojoj je Papa tradicionalno biskup te ljetnu papinsku rezidenciju u Castel Gandolfu.
On saziva sastanke kardinala, zvane "kongregacije" i zajedno s njima odlučuje o danu i vremenu izlaganja posmrtnih ostataka preminulog pape, kao i o datumu njegova pokopa koji se mora održati između četiri do šest dana nakon smrti. Time se određuje i datum početka konklave, koja će birati novog papu, a mora započeti najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti pape.
Sprovod se mora održati u bazilici svetog Petra, osim ako oporukom nije određeno drukčije. Upravo je to Franjo i učinio i oporučno poželio da bude pokopan u bazilici svete Marije Velike u Rimu, a ne u Vatikanu.
Papa Franjo svoj je pokop želio pojednostavniti i za sebe je planirao brži obred i ukop u jednostavnom lijesu u goloj zemlji.
7:15 - Uoči sprovoda u subotu, posjetitelji će imati priliku odati počast papi Franji dok leži u otvorenom lijesu u bazilici Svetog Petra. Ovo tradicionalno razdoblje poklanjanja traje od srijede do subote, dajući ožalošćenima priliku za posljednji oprost. Vatikan kaže da će bazilika biti otvorena za svakoga tko želi posjetiti u sljedećim terminima:
Srijeda, 23. travnja : 11:00 - 24:00 po lokalnom vremenu
Četvrtak, 24. travnja : 7:00 - 24:00 po lokalnom vremenu
Petak, 25. travnja : 7:00 - 19:00 po lokalnom vremenu
7:06 - Ožalošćeni vjernici će od danas moći vidjeti tijelo pape Franje kako počiva u bazilici svetog Petra, uoči njegova pogreba ovog vikenda. Očekuje se da će deseci tisuća ljudi u sljedeća tri dana otputovati u Vatikan kako bi odali počast papi koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak u 88. godini. Nakon njegova sprovoda u subotu ujutro u 10 sati uslijedit će devetodnevno razdoblje žalosti, poznato kao "novendiali", nakon čega će započeti tajni sastanak - nazvan konklava - za izbor novog pape.
Konklava za odabir njegova nasljednika mora započeti između 5. i 10. svibnja. Prethodni pape bili su pokopani u tri lijesa: prvi od drveta, drugi od olova i treći, opet od drveta. No 2024. Franjo je promijenio pravila i rekao da se smije koristiti samo jedan lijes, drveni. Odstupajući od tradicije, bit će pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore (Sv. Marija Velika), prema njegovoj želji.
7:00 - Europski mediji gotovo su jednoglasno u utorak odali počast papi Franji, dan nakon njegove smrti, nazivajući ga "narodnim papom, reformatorom i dobrim čovjekom". Čini se da se i najvažnije talijanske novine slažu s time te ga na svojim stranicama nazivaju "Papom odbačenih", a Corriere della Sera u uvodniku odaje počast "apostolu mira".
"Crkva je utočište čovječanstva. Čak i za nevjernike. Tijekom ovih 12 dugih i mučnih godina vrata ovoga utočišta otvorio im je jedan rimski biskup koji je stigao s kraja svijeta. I nikada ih nije prestao otvarati, čak ni kada više nije imao snage za to. Nikada nas nije prestao primati, čak ni kada više nije imao glasa da nas pozdravi", napisao je Ferrucio de Bortoli.
"Wojtyla duša, Ratzinger glava, Bergoglio srce. Duh Sveti kao da je dovršio konačnu identifikaciju lika vrhovnog pontifeksa, kompletiravši papinski trio koji je obilježio suvremeno doba", piše Ezio Mauro u uvodniku dnevnika La Repubblica, misleći pritom na Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i papu Franju.
Najvažnije španjolske dnevne novine na naslovnici pišu: "Kraj socijalnog i reformističkog pontifikata". Katalonski list La Vanguardia piše "Zbogom Franjo, hrabri Papa", dok El Mundo na svojoj naslovnici piše o "Papi koji je uskovitlao Crkvu, želeći dati glas i onima isključenima". Francuske desno orijentirane dnevne novine Le Figaro na naslovnici jednostavno pišu "Zbogom", poput većine medija smatrajući Franju "narodnim Papom" i "Papom siromašnih". Takvi su naslovi osvanuli u listu Le Parisien. Ostali, poput primjerice Libérationa, ističu njegovu predanost "migrantima" i "ekološkim pitanjima", dodajući da je ipak "razočarao u društvenim pitanjima" kao što su pobačaj i zaređenje žena.
"Bude li, u godinama koje su pred nama, njegova poruka izgovorena slabašnim glasom kojim je u nedjelju osudio porast antisemitizma u svijetu i humanitarnu katastrofu u Gazi, promašena, to će biti zbog toga jer je Franjo predstavljao sve ono što ekstremna desnica širom svijeta mrzi", smatra ljevičarski list.
U Portugalu dnevne novine Publico spominju "omiljenog narodnog papu i papu ateista" čiji je "izbor izazvao cunami" te podsjećaju da je "ovaj papa" pokušao "učiniti doživljaj pape manje svetim".
Na naslovnici lista Jornal de Noticias odaje se počast "papi Franji, začetniku revolucije", "mentoru duhovne preobrazbe".
Za portugalski Correio da Manha Franjo će ostati papa za "sve, sve, sve".
U Poljskoj, zemlji sa snažnom katoličkom tradicijom Papinu smrt smatraju "još jednim čimbenikom koji povećava nestabilnost suvremenog svijeta". Tako stoji u uvodniku liberalnog dnevnika desnog centra Rzeczpospolita.
Iznevjerena očekivanja, složeno nasljeđe
Grčke novine Efsyn (lijeve) pozdravljaju Papu koji je bio "skroman i ponizan do kraja", a Ta Nea (centristi) Papu "koji je uzdrmao Vatikan (...) zbog siromašnih, migranata i onih najslabijih".
U Ujedinjenom Kraljevstvu list Guardian poštuje sjećanje na "revolucionarnog vođu Katoličke Crkve". "Tijekom 12 godina pontifikata Franjo, prvi papa isusovac, bio je zagovornik siromašnih (...) i obespravljenih i žestoki kritičar globalne pohlepe, kao i socijalne i ekonomske nejednakosti."
No Daily Mail se pita hoće li "njegove reforme nastaviti i njegov nasljednik". "Katolici se moraju zamisliti nad Franjinim složenim nasljeđem, nad njegovim liberalnim pristupom LGBTQ+ pravima, izbjeglicama i klimatskim promjenama”, piše britanski dnevni list.
Daily Telegraph zvuči pomalo proturječno kad piše sljedeće: "Mnogi katolici su ga iznimno voljeli" zbog njegove bliskosti s narodom, no "krajnja će bilanca biti raznovrsna. Obećavao je uključenost, a ostavio podjele (...), vladao je kao autokrat" i "nije imao sućuti za kritičare".
Times hvali "rođenog borca", no strahuje za Franjino nasljeđe s obzirom na "podijeljenost crkve suočene s nizom izazova, od rješavanja skandala sa zlostavljanjem djece do odluke o ulozi žena u crkvi, kao i prava homoseksualaca i poziva na reformu vatikanskih financija i upravljanja".
"Franjo je postao svećenik siromašnih, svećenik izbjeglica. Čak i kad je postao kardinal k njemu su na ispovijed dolazile prostitutke iz tadašnjeg susjedstva", piše tabloid Bild u većinski protestantskoj Njemačkoj.
Ostali njemački mediji iskazuju izvjesno razočaranje, poput Frankfurter Allgemeine Zeitunga: "U usporedbi sa svojim prethodnicima Franjo se u početku činio gotovo revolucionarom. No iz perspektive mnogih katolika u ovoj zemlji na kraju je uspio izmijeniti premalo stvari."
Časopis Spiegel piše kako se čini da "nije mogao ili je teško uspijevao promijeniti stroge dogme".
Süddeutsche Zeitung (lijevi centar) zaključuje da je papa Franjo, "čak i ako nije uspijevao ispuniti brojna očekivanja, bio papa koji je Crkvu vratio na zemlju."
6:45 - Nakon papine smrti, od moždanog udara i zatajenja srca , svjetski su čelnici hvalili njegovo moralno vodstvo i suosjećanje.
Sir Keir Starmer u utorak ga je opisao kao "vrlo izvanrednog čovjeka, a rad i predanost koje je uložio u poštenje tijekom toliko godina, i globalno, mislim da će biti prava trajna ostavština". Sir Keir pridružit će se rastućem popisu uglednika koji će prisustvovati pogrebu u subotu, uključujući princa Williama , francuskog predsjednika Emmanuela Macrona , irskog premijera Micheala Martina , španjolskog kralja Felipea i kraljicu Letiziju te Donalda Trumpa. Godine 2023. na sprovodu Benedikta XVI. bilo je oko 50.000 ljudi , piše Washington Post. Godine 2005. oko 300.000 išlo je na sprovod Ivana Pavla II.
Nakon što započne konklava, kardinali glasuju na tajnim sjednicama u Sikstinskoj kapeli. Nakon glasovanja glasački se listići spaljuju u posebnoj peći. Crni dim pokazuje da papa nije izabran, dok bijeli dim pokazuje da su kardinali izabrali sljedećeg poglavara Katoličke crkve.
Otvori KEKS Pay
