Nove američke snage raspoređuju se na Bliski istok uslijed eskalacije sukoba između Irana i Izraela, što otvara mogućnost Teheranove odmazde protiv Washingtona. Prema riječima stručnjaka za Newsweek, to bi moglo uključivati uzimanje američkih građana kao talaca. Khosro Sayeh Isfahani, viši analitičar Nacionalne unije za demokraciju u Iranu, upozorio je da bi izravno američko sudjelovanje moglo potaknuti Teheran na aktivaciju svojih milicija "Osovine otpora" i obavještajnih ćelija diljem svijeta. Navy Times izvještava da se udarna skupina nosača zrakoplova USS Nimitz ubrzano kreće prema regiji iz Južnog kineskog mora zbog rastućih napetosti. Prema Associated Pressu, SAD je izjavio da je Izrael djelovao unilateralno napadom na iranski vojni i nuklearni program prošlog tjedna, što je rezultiralo iranskim odgovorom s više od 370 projektila i stotinama dronova, pri čemu je poginulo najmanje 24 osobe u Izraelu. Hamidreza Azizi, suradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, istaknuo je za Newsweek da Teheran sve ozbiljnije shvaća mogućnost izravnog američkog sudjelovanja, nakon čega bi "sve opcije bile na stolu". Predsjednik Trump izrazio je želju za "pravim krajem" sukoba, no Iran njegove pozive na prekid rata tumači kao potencijalnu taktiku obmane, što dodatno pojačava zabrinutost zbog moguće vojne intervencije, navodi Azizi.
Newsweek razmatra o tri potencijalna scenarija izravnog sudjelovanja SAD-a u sukobu. Izrael tvrdi da ima potpunu zračnu nadmoć nad Teheranom te da je uništio više od 120 raketnih lansera zemlja-zemlja u središnjem Iranu, što čini trećinu iranskog arsenala. Azizi objašnjava da je izraelska dominacija iranskim zračnim prostorom i kontinuirani napadi na lansirne rampe spriječili Iran da odgovori željenim intenzitetom. Međutim, Teheran strateški kalkulira kako bi sačuvao dio svog raketnog arsenala za slučaj izravnog uključivanja SAD-a, pripremajući se za mogući prošireni sukob. SAD trenutno upravlja vojnim bazama na 19 lokacija na Bliskom istoku, uključujući osam stalnih baza u različitim zemljama regije, s ukupno 40.000 do 50.000 pripadnika osoblja. Azizi napominje da se Teheran dosad suzdržavao od napada na američke snage ili baze, s iznimkom ograničenih napada dronovima na neke baze u Iraku, koje više smatra upozorenjem nego stvarnim angažmanom. Međutim, izravno uplitanje SAD-a u sukob predstavljalo bi prijetnju ne samo iranskom režimu već i samoj iranskoj državi, zbog potencijala za masovnu štetu kritičnoj infrastrukturi.
"U tom slučaju, mogli bismo očekivati niz odmazdi, od napada na američke baze u regiji do širih napora za ometanje proizvodnje i transporta nafte, uključujući - ali ne ograničavajući se na - Hormuški tjesnac," upozorava Azizi. Ovaj strateški važan tjesnac povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom te predstavlja vitalnu brodsku rutu prema Sueskom kanalu, Sredozemlju i Europi. "Mogli bi uslijediti i drugi oblici destabilizirajućih operacija, jer bi se situacija doživljavala kao egzistencijalna borba za opstanak sustava," dodaje.
Esmail Kosari, čelnik iranskog parlamentarnog odbora za obranu i nacionalnu sigurnost, najavio je da se ozbiljno razmatra zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Istovremeno, Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) izvijestile su o porastu elektroničkih smetnji u Meksičkom zaljevu i tjesnacu, što utječe na praćenje položaja plovila putem automatiziranih sustava.
Jakob Larsen iz Baltičkog i međunarodnog pomorskog vijeća (BIMCO) izrazio je zabrinutost brodovlasničke zajednice zbog eskalacije sukoba. Iako američke vlasti do ponedjeljka nisu primijetile izravne prijetnje Irana trgovačkim brodovima, osim onima povezanim s Izraelom, Larsen upozorava da bi daljnji pritisak na Iran i izravnije uključivanje SAD-a moglo dovesti do proširenja iranskih prijetnji na brodove nepovezane s Izraelom. "Iranske snage su vješte u asimetričnom ratovanju i dugo su se pripremale za scenarije koji uključuju napade na brodove u Hormuškom tjesnacu i okolnim vodama," ističe Larsen, dodajući da Iran može brzo pokrenuti napade, često brže nego što je potrebno brodu da preplovi tjesnac.
Aurélien Colson s Instituta za geopolitiku i poslovanje ESSEC-a naglašava važnost tjesnaca Bab el-Mandeb kao ključne strateške točke. Ovaj uski prolaz između Džibutija i Jemena, širok samo 24 kilometra na najužem dijelu, predstavlja ulaz u Crveno more i Sueski kanal. Colson upozorava da bi iranski saveznici Hutiji mogli pojačati raketne napade na komercijalni pomorski promet u ovom području, što bi imalo značajne posljedice za globalne lance opskrbe. Isfahani tvrdi da iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei dosad izbjegava izravno spominjanje SAD-a u nadi da će "prevariti Washington lažnom diplomacijom". Međutim, ako situacija eskalira do kritične točke, Isfahani predviđa da bi iranski režim mogao pokrenuti višestruki napad, uključujući raketne i dronske napade na američke ciljeve u regiji. Teheran bi također mogao aktivirati svoje milicije "Osovine otpora", kao i obavještajne službe i "spavajuće ćelije" Islamske revolucionarne garde za provođenje terorističkih napada i uzimanje američkih talaca. Lara Tandy iz konzultantske tvrtke S-RM upozorava da bi eskalacija sukoba mogla ugroziti primirje između SAD-a i Hutija dogovoreno u svibnju. Ona predviđa da bi Iran mogao iskoristiti svoju mrežu Hutija za napade na brodove i plovila u Crvenom moru i tjesnacu Bab-el-Mandeb, što bi dodatno destabiliziralo regiju i ugrozilo međunarodnu pomorsku trgovinu.
A ako će se zatvaranje Hormuškog tjesnaca odraziti na gospodarstvo Irana? Jel o tome netko razmišlja? Dakle ajmo nekome napakostiti i pritom sebe uništiti??? Nekako mislim da Iranci nisu baš tako bedasti!