Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sindikati od premijera traže veće plaće, umirovljenici veće mirovine

Sindikalne središnjice – SSSH, NHS, MHS, HUS i URSH – uputile su Zoranu Milanoviću i Mirandu Mrsiću inicijativu za izmjenu Zakona o minimalnoj plaći. Sindikat umirovljenika traži pak mjere za povećanje mirovina
11. travnja 2012. u 15:30 13 komentara 11 prikaza
siromaštvo
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Sindikalne središnjice – SSSH, NHS, MHS, HUS i URSH – uputile su predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću inicijativu za izmjenu Zakona o minimalnoj plaći na način da se ukine formula za izračun minimalne plaće.

Traže povećanje minimalne plaće

Traže da od 1. lipnja 2012. godine minimalna bruto plaća radnika za rad u punom radnom vremenu iznosi 40 posto prosječne mjesečne bruto plaće ostvarene kod pravnih osoba u Hrvatskoj u prethodnoj godini te da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj povećava za dva posto godišnje kako bi u sljedećih pet godina dosegnuo 50 posto (što je i bila intencija zakona), navodi se u priopćenju. Podsjećaju da je Zakon o minimalnoj plaći rezultat dogovora Vlade RH, sindikalnih središnjica i poslodavaca, s usuglašenim osnovnim ciljem postupnog podizanja udjela minimalne plaće u prosječnoj, s tadašnjih 39 na 50 posto. Međutim, ističu sindikalne središnjice, formulom za izračun minimalne plaće utvrđenom zakonom, cilj je nemoguće dosegnuti – dapače, udio minimalne plaće u prosječnoj kontinuirano pada (s tadašnjih 39 na sadašnjih 36 posto!) čime je proklamirani cilj obezvrijeđen. Prosječna hrvatska plaća iznosi 1/3 europske prosječne plaće, 68 posto hrvatskih radnika prima plaću ispod prosječne, oko 115.000 radnika prijavljeno je na minimalnu plaću, a znatan broj radnika uopće ne prima plaću, napominju.

– Uvjereni smo da nije moguće graditi ekonomski i društveni prosperitet Hrvatske u uvjetima općeg siromaštva većine radnika i građana. Tim više što troškovi života (posebice troškovi prehrane i stanovanja) naglo rastu pa samo troškovi prehrane gotovo da "pojedu“ iznos minimalne plaće radnika – ističe se u priopćenju.

SUH za poboljšanje položaja umirovljenika

Upozoravajući da je udio mirovine u neto prosječnoj plaći samo 39,28 posto, dok je udio u prosječnoj bruto plaći kliznuo na 27,36 posto, čime je Hrvatska pri dnu europske ljestvice, Sindikat umirovljenika Hrvatske predlaže Vladi hitno povećanje postojeće razine mirovina, promjenu formule za usklađivanje mirovina, potpuno izdvajanje svih posebnih mirovinskih prava iz sustava i proračuna međugeneracijske solidarnosti te potpunu reformu i depolitizaciju mirovinskih fondova drugoga stupa.

Kako se ističe u današnjem priopćenju, kako bi se obranila granica opće pauperizacije starijeg stanovništva, neophodno je povećanje postojeće razine mirovina, a to je moguće ostvariti ispravkom instrumentarija koji čine protuzakonito utvrđena prva aktualna vrijednost mirovine (AVM) i tzv. "švicarska formula usklađivanja mirovina".

Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) člankom 175 propisao je da prvu AVM, odnosno prosječnu vrijednost mirovine za jednu godinu mirovinskog staža, za prvo polugodište 1999. određuje Vlada RH "prema dosegnutoj razini mirovina do 31. prosinca 1998." Međutim, tadašnja Vlada RH nije postupila prema zakonu, jer nije uračunala zakonima utvrđene prihode za mirovine u 1998. godini, već je prvu AVM odredila prema skresanim mirovinama koje su isplaćivane u vrijednosti od oko polovice stvarno zarađenih mirovina. Zanemareni su mirovinski prihodi prema zakonskim propisima kojim je umirovljeničkim fondovima vraćeno 7,5 milijardi kuna koje su iz radničkog mirovinskog fonda uzimane za isplatu tzv. povlaštenih mirovina, a nisu uračunati ni drugi prihodi koje je po odluci Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. trebalo uračunati, ističe se u priopćenju.

Tako je Vlada vrijednost prve AVM odredila u iznosu 35,16 kuna, a prema izračunu druge radne grupe u kojoj su bili i predstavnici umirovljeničkih udruga trebala je iznositi 62,37 kuna. Prva AVM je, dakle, utvrđena u iznosu od samo 56 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti! Na osnovi te prve AVM određivane su daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava, naglašavaju.

Usklađivanje mirovina s rastom plaća

– Neophodno je da aktualni ministar rada i mirovinskog sustava zatraži od stručnih službi da izračunaju iznos prve AVM koji će biti sukladan zakonskoj odredbi, a za što su dostupni svi potrebni podaci. To je neophodno ne samo kako bi se zadovoljila pravda nego i zbog ostvarivanja vladavine prava određene Ustavom – smatraju u SUH-u.

Nadalje, tzv. švicarska formula usklađivanja mirovina (u vrijednosti polovice zbroja porasta plaća i povećanja troškova života) ne osigurava održivost mirovina na razini općeg standarda. Prema toj formuli mirovine gube po jedan posto vrijednosti svake godine. Usporedni europski pokazatelji potvrđuju da dugoročno gledano jedino usklađivanje mirovina s rastom plaća osigurava njihovu stabilnost i potrošački potencijal. Stoga Glavni odbor SUH-a drži da bi formulu za usklađivanje mirovina trebalo izmijeniti na sljedeći način: "Mirovine se usklađuju s rastom plaća, a kad tog rasta nema, onda s rastom troškova života", zaključuju u priopćenju.

Hrvatska minimalna plaća među najnižima

Hrvatska minimalna plaća među najnižima u Europi

Iz sindikalnih središnjica podsjećaju da članak 55 Ustava RH koji glasi: \"Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojan život\" obvezuje nositelje vlasti na usvajanje odluka koje će pridonositi realizaciji ove ustavne odredbe. Smatraju da je minimalni dohodak ostvaren od rada u punom radnom vremenu svakako u nadležnosti i odgovornosti javnih vlasti RH što, među ostalim, upućuje na nužnost utvrđivanja stajališta i prema cjelovitoj politici plaća u Hrvatskoj.

Dodatno, visina minimalne plaće izravno utječe na niz socijalnih i drugih materijalnih prava radnika pa je i to razlog za njezino postupno povećavanje na egzistencijalno i socijalno prihvatljivu razinu. Hrvatska minimalna plaća za rad u punom radnom vremenu (već treću godinu oko 36 posto prosječne bruto plaće), među najnižima je u Europi, zaključuje se u priopćenju.

Ilustracija
VAŽNO
Imate atmosferski bojler? Ovo su neke stvari na koje treba paziti kako biste izbjegli tragične posljedice

A1 izdvaja za Vas

  • Papuk:

    Mogli ste traziti dok je vladao Hdz..sad zavezite!!!

  • -obrisani-:

    a mi iz Zločinačke...smo se osigurali....u Švici imamo debele račune i za nas nebrinite...

  • -obrisani-:

    Mi iz grupe kamocemo primanja imamo iz inostranstva za nas se ne brinite.