Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 177
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
govor ulice

Nema dlake na jeziku, najčešće se odnosi na seks, a može se čuti i u Saboru

tomislav sabljak
Foto: Anto Magzan/PIXSELL
18.12.2013.
u 17:00

Već treće izdanje ovih je dana dobio “Rječnik hrvatskog žargona”, i to iz pera književnika, znanstvenika i sveučilišnog predavača Tomislava Sabljaka, utemeljitelja Večernjakova natječaja za kratku priču i njegova dugogodišnjeg selektora

Već treće izdanje ovih je dana dobio “Rječnik hrvatskog žargona”, i to iz pera književnika, znanstvenika i sveučilišnog predavača Tomislava Sabljaka, utemeljitelja Večernjakova natječaja za kratku priču i njegova dugogodišnjeg selektora. Sabljaku, voditelju Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU, ovih su dana objavljene još dvije knjige, zbirka književnih kritika i članaka “Zavođenje čitatelja” kod Društva hrvatskih književnika, ali i intrigantna zbirka novela, pripovijetki i kratkih priča “Njihovi osamljeni gospodari” sa 15 horora iz 1945. godine u izdanju Alfe. Treće dopunjeno izdanje “Rječnika hrvatskog žargona” s više od tri tisuće novih riječi Sabljaku je objavio Profil.

Hommage hrabrim dečkima

– Kao rođeni Zagrepčanin, počeo sam kao gimnazijalac skupljati riječi iz svog kvarta. Ubrzo sam došao u doticaj s vršnjacima iz drugih kvartova i već na prvoj godini faksa skupio sam oko 200 riječi. Tada mi se dogodila jedna velika nesreća, jedan od mojih informanata sa Sigečice nasmrt je pretučen u obračunu kvartovskih bandi. To me nije pokolebalo da na fakultetu prijavim seminar o zagrebačkom šatrovačkom govoru. Druga nesreća dogodila se u Domovinskom ratu. Jedan od mojih informanata poginuo je u prvim okršajima na bojištu i kad sam kasnije radio na žargonu, često sam mislio na te svoje prijatelje i ovo treće izdanje na neki je način i hommage tim hrabrim dečkima – kaže Sabljak koji objašnjava da je građa u ovom izdanju raspoređena na cijelo područje Hrvatske. Ako i samo letimično pogledate rječnik, odmah će vam u oči upasti da su najčešći žargonizmi koji se odnose na seks u najširem značenju te riječi. Je li u pitanju afinitet autora ili je to objektivna slika s terena? – Jedan američki sastavljač slenga rekao je u šali da bi podnaslov njegova rječnika trebao glasiti: Samo za mušku upotrebu. Ta erotska tradicija vuče svoje korijene od riječi nakurnjak u našem narodnom jeziku pa sve do gotovo sofisticiranih izraza u današnjem šatrovačkom govoru. Žargon, uglavnom, ruši sve tabue. On nema dlake na jeziku – ističe Sabljak i naglašava utjecaj pisaca na žargon.

– Utjecaj pisaca na žargon i žargona na književnost dvosmjeran je. U rječniku ima stotinjak hrvatskih pisaca koji su obogatili hrvatski žargon i svi se oni citiraju uz pojedine riječi, no tri se pisca osobito ističu. To su Ivo Vojnović, Miroslav Krleža i Drago Gervais – kaže.

Na kraju rječnika Sabljak je objavio cjelovit popis pisaca koji se u njemu citiraju, a među njima su i Ivo Andrić, Ivan Aralica, Mile Budak, Drago Britvić, Vladan Desnica, Nedjeljko Fabrio, Zoran Ferić, Branislav Glumac, Ivan Kušan, Ivan Goran Kovačić, Alojz Majetić, Slobodan Novak, Borivoj Radaković, Edo Popović, Delimir Rešicki, Nenad Rizvanović, Miljenko Smoje, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Ante Tomić, Tin Ujević, Đuro Vilović... U taj popis ipak se ušuljala i jedna žena, ilirka Dragojla Jarnević.

A kakav stav ima prema vicevima kao mogućim izvorima žargona?

– Oni jesu prenositelji žargona, ali meni su oduvijek bili antipatični – kratak je i jasan Sabljak koji na pitanje što je sa politički nekorektnim žargonima također ima izgrađeno mišljenje.

– Govor ulice ne pozna etička načela i mjerila, on je ponajprije metaforički govor i ne smije ga se tumačiti bukvalno – egzaktan je.

U njegovu rječniku, naravno, postoje brojni uvredljivi izrazi kojima se služi hrvatski puk, ali i njegovi izabrani politički predstavnici, i to čak i u Saboru. A može li se izdvojiti neka skupina koja se najviše koristi žargonima?

– Sve skupine, svi slojevi u standardni govor unose nešto svoga vlastitog, individualnog, nešto što ih odvaja od drugih: nekadašnji prijestupnici stvarali su jezik koji neće razumjeti policajci ili suparničke skupine iz drugog kvarta grada. Isto se događa s đacima, studentima, navijačima ili mafijašima, hakerima, narkomanima, koji stvaraju svoj govor i upravo je ovo izdanje zanimljivo jer donosi rječnik tih skupina – objašnjava Sabljak.

Tintara iz 1939.

Danas u našoj žargonskoj svakodnevici prevladavaju anglizmi i esemesizmi. – Prvi zauzimaju prostor germanizmima i kao što je nekada bio dominantan “pokvareni” njemački, posebno u Zagrebu i Osijeku (esekerski), danas se širi fonetski engleski. S druge pak strane virtualni svijet i tehnologija nove komunikacije šire govor esemesizama, SMS poruka (dokad si u sk – dokad si u školi) – kaže Sabljak koji je svoj rječnik obogaćivao i riječima koje su mu prikupili studenti.

Krug informanata sve se više širio, a posljednjih godina u radu na rječniku i te kako je pomogla digitalna era jer su riječi počele stizati i elektroničkom poštom. Sabljak rado citira T. S. Eliota koji je napisao: “Ako budemo govorili svi na isti način, nećemo imati više nikakva razloga da i ne pišemo na isti način”. U odnosu prema riječima uzori su mu profesorica Bratanić iz kaptolske škole, a u II. muškoj gimnaziji u Križanićevoj profesorica Cimerman, sestra čuvenog filologa Krune Krstića, te na fakultetu Josip Hamm koji je još 1939. zapisao riječ tintara koja je u uporabi i danas.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije