Da bi se potvrdilo ima li malo dijete astmu, bronhitis ili bronhiolitis, povremeno je potrebno da miruje 15-20 minuta kako bi mu napravili pletizmografiju – mjerenje plućne funkcije, a kako je teško postići da dojenčad i mala djeca miruju, nužno ih je sedirati. Uobičajene metode mjerenja plućne funkcije nisu primjenjive u male djece jer traže suradnju.
Manje lijekova
To je usporedivo s pripremom za operativni zahvat, uz angažman anesteziologa i cijelog tima koji će na skupoj opremi i u laboratorijskim uvjetima mjeriti plućnu funkciju te pratiti vitalne funkcije sediranog djeteta. Za točnu dijagnozu i odgovarajuću terapiju, objektivizaciju plućne funkcije trebalo bi obavljati u češćim vremenskim intervalima. Zbog svega je dijagnosticiranje bronhoopstruktivnih bolesti kod djece koja imaju do pet godina bilo prilično otežano, a pletizmografiju kod male djece u Europi radi tek desetak centara. No zahvaljujući novoj metodi koju su među prvima u svijetu počeli primjenjivati u Dječjoj bolnici Srebrnjak ova dijagnostika ne samo da je postala jednostavnija i za djecu puno ugodnija, nego i preciznija.
Potpuno neinvazivna metoda uključuje mjerenja u djetetovoj kući dok spava.
– Aparat Ventica® izrazito mijenja način zbrinjavanja bolesnika te dobi jer omogućava mjerenje plućne funkcije u kući, bez stresa za malog bolesnika. Samoljepljive elektrodice roditelj djetetu stavi na prsni koš i bilježi se plućna funkcija tijekom pet sati sna – opisuje prof. Davor Plavec, voditelj Znanstveno-istraživačkog odjela DB-a Srebrnjak i pomoćnik ravnatelja za kvalitetu i sigurnost.
Malim uređajem nalik Holteru jednostavno se rukuje, pokazao je i majci trogodišnjeg Leonarda.
– Nešto što smo mogli napraviti samo kod dijela bolesnika u bolničkim uvjetima, sada praktički možemo svakodnevno za sve bolesnike. Naime, napadaji kašlja, odnosno astmatične epizode događaju se u pravilu noću, kad liječnik nije u prilici svjedočiti im. Zato smo djecu kod koje se sumnja na astmu zbog neodgovarajućeg liječenja često hospitalizirali, što zahvaljujući ovom uređaju nije nužno – opisuje prof. Plavec.
Uspješnost mjerenja kod kuće bila je 90%, a rizika nema. Djeca s bronhoopstruktivnim bolestima sada će primati odgovarajuću dozu lijekova (često manje nego inače), a liječnici će s puno većom sigurnošću propisivati terapije. – Katkad se simptomi povlače, ali pacijent nije sasvim dobro, no to do sada često niste mogli objektivno procijeniti. Sada je uz mjerenje plućne funkcije moguće prognozirati i pogoršanje.
Suradnja s Fincima
Do sada smo terapiju davali na temelju smjernica koje propisuju tri mjeseca terapije inhalacijskim steroidima nakon jedne epizode, da bi se spriječilo ponovno pogoršanje. To, jasno, ne vrijedi za sve, ali niste imali mogućnosti to objektivno procijeniti, a bolesnika morate zaštititi od težih posljedica. Svaka hospitalizacija znači i puno više kortikosteroida jer su doze za liječenje pogoršanja puno veće. Puno je manja šteta tu terapiju dati preventivno, no koji put i nije potrebno ako je plućna funkcija uredna i dijete je bez tegoba – objašnjava prof. Plavec.
Liječnici iz Srebrnjaka, Referentnog centra za dječju alergologiju, na preporuku europskih stručnjaka sudjelovali su s finskim kolegama u dizajniranju i dvogodišnjem kliničkom ispitivanju ovog uređaja finske kompanije Revenio Reseach ltd, a definirali su i dizajnirali parametre koji se očitavaju i izvještaj koji je roditeljima i liječnicima jasan i razumljiv.
