Hrvatska su kućanstva 2021. u prosjeku raspolagala s približno 117 tisuća kuna godišnjeg neto dohotka, što je nešto manje od 10 tisuća kuna mjesečno zbroje li se svi novčani neto dohoci članova kućanstva koji uključuju plaće, mirovine, socijalne transfere, dohodak od imovine te privatne transfere. Prosječni raspoloživi dohodak hrvatskih kućanstava povećao se od 2015. za 40 posto.
Upravo se taj podatak koristi za otkrivanje kućanstava u riziku od siromaštva ili stvarno siromašnih, a prema međunarodnim standardima to su svi oni koji raspolažu s manje od 60 posto srednje vrijednosti ekvivalentnog raspoloživog dohotka svih osoba. Putem te ekvivalentne veličine određuje se ravnomjeran udjel svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda; djeca imaju manji koeficijent, odrasli veći. Za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva lani je iznosio oko 36 tisuća kuna, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje male djece bio oko 76 tisuća kuna. Prema tome, u riziku od siromaštva je samac koji mjesečno raspolaže s manje od 3000 kuna te svaka četveročlana obitelj s manje od 6400 kuna na mjesec. Stopa rizika od siromaštva lani je u Hrvatskoj bila 19,2 posto te je narasla za gotovo jedan postotni bod u odnosu na 2020., dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti živjelo 21 posto stanovništva (blago smanjenje prema godini prije), odnosno 745 tisuća stanovnika Hrvatske. Regionalno, najviše je siromašnih u panonskoj Hrvatskoj (29 posto), na Jadranu i sjeveru Hrvatske 20 posto te u Zagrebu 13 posto.
Rizik od siromaštva: Ugroženo je 745.000 građana, u velikoj opasnosti i djeca
Za jednočlano kućanstvo prag rizika od siromaštva lani je iznosio oko 36 tisuća kuna, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje male djece bio oko 76 tisuća kuna. Prema tome, u riziku od siromaštva je samac koji mjesečno raspolaže s manje od 3000 kuna te svaka četveročlana obitelj s manje od 6400 kuna na mjesec
Komentara 21
Kad je Hrvatska prisiljena uvoziti radnu snagu cak sa Filipina i iz Nepala, a istovremeno nedostaje usprkos tome i to u privredi i do 100.000 radnika nemoze se govoriti o nedostatku radnih mjesta. A 100 i nekoliko tisuca nisu nezaposlenii radi toga jer za njih nema radnih mjesta, nego su nezaposleni radi toga jer su ljencine. Preskolovati se i konobariti ili zidati, pa biti cak i pomocni radnik u kuhinjin ili na gradilistu, nije nikakva sramota. Suma sumarum Hrvatska je puno bolja, nego je katastroficari negativci prikazuju.
Ako se ljudi ne bune i nisu na ulicama statistički siromašni imaju prihod na kojeg ne plaćaju porez - rad na crno, poljoprivreda, građevina, usluge, trgovina itd.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Rizik od siromaštva zahvaljujući onima koji su zaboravili da su tu zbog građana,a ne obrnuto. Bitne im visoke plaće,a iz saborskih klupa markiraju češće nego školarci!