Unatoč više od milijun žrtava, svakonoćnim napadima raketama i dronovima na ukrajinske gradove te brojnim ratnim zločinima, jedan detalj i dalje iznenađuje – Rusija, ni gotovo tri i pol godine od početka invazije, nije službeno objavila rat Ukrajini. Kad je u veljači 2022. Vladimir Putin pokrenuo ono što je tada nazivao "specijalnom vojnom operacijom", računao je na brzu pobjedu i zauzimanje Kijeva u svega nekoliko dana. No, ta "operacija" pretvorila se u iscrpljujući rat, a Kremlj je ostao zarobljen u vlastitoj propagandi – vodi se rat u svakom smislu te riječi, ali ga se iz političkih razloga ne smije tako nazvati.
Prema informacijama koje je objavio Kyiv Independent, stručnjaci tvrde da se Putin boji formalne objave rata jer bi ona zahtijevala opću mobilizaciju i potpuni zaokret ruske ekonomije prema ratnoj proizvodnji – što bi neminovno dovelo do širokog nezadovoljstva i potencijalno ozbiljne prijetnje njegovom režimu. "Putin se zaštitio od neposrednih posljedica rata tako što ih je distancirao od većine ruskog stanovništva," izjavila je Karolina Hird, zamjenica voditeljice tima za Rusiju pri Institutu za proučavanje rata.
Odluka iz rujna 2022. o djelomičnoj mobilizaciji već je tada izazvala jedine masovnije prosvjede unutar Rusije, čime je Putinu jasno dano do znanja da bi potpuna mobilizacija bila politički izuzetno riskantna. Nakon nedavne ukrajinske operacije "Paukova mreža" (Spiderweb), u Kremlju vlada sve veće nezadovoljstvo, osobito među tvrđom linijom političara koji od Putina traže formalnu objavu rata kako bi Rusija mogla odgovoriti "punom snagom". Međutim, analitičari koji su razgovarali za Kyiv Independent smatraju da je to malo vjerojatno jer su ključni sektori ruske industrije već preusmjereni na ratne potrebe – i to bez formalne objave rata.
Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), proizvodnja balističkih raketa u Rusiji povećana je za najmanje 66% tijekom posljednje godine, dok obrambena industrija radi u tri smjene. "Rusko gospodarstvo već sada funkcionira kao u ratnim uvjetima, a i planiranih 6,5% BDP-a za obranu u 2025. godini vjerojatno je podcijenjeno," tvrdi Federico Borsari, stručnjak za obranu iz Centra za europsku politiku sa sjedištem u Washingtonu.
I Karolina Hird se slaže s tom procjenom, ističući da povećana proizvodnja oružja pokazuje da Rusija više nema neiskorištenih zaliha koje bi mogla izvući kao "tajno oružje". "Rusija već sada vodi totalni rat protiv Ukrajine – zapravo nema puno toga više što bi mogli učiniti s njihove strane," kaže Hird. Jedino ključno područje u kojem bi formalna objava rata mogla napraviti razliku jest ljudstvo. Rusija je tijekom cijele invazije izbjegavala opću mobilizaciju upravo zbog straha od domaće pobune. Umjesto toga, država velikodušno plaća dobrovoljce i nudi izdašne bonuse za one koji pristanu boriti se.
Ipak, taj model postaje teško održiv. Prema procjenama stručnjaka, trenutni tempo gubitaka – tisuće tjedno – ne može se dugo održavati bez dubljeg zadiranja u populaciju, osobito nakon 2026. godine. "Rusija još uvijek ima znatan bazen potencijalnih vojnika, osobito u perifernim regijama, no taj bazen možda neće biti dovoljan za dugoročnu održivost rata," upozorava Borsari. "Potpuna mobilizacija imala bi destabilizirajući učinak – na Putinov režim, već ionako opterećeno gospodarstvo, kao i na krhki konsenzus javnosti o ratu," dodaje Ryhor Nizhnikau iz Finskog instituta za međunarodne odnose.
Formalan rat značio bi i vanjskopolitički zaokret. Putin više ne bi mogao prikazivati invaziju kao ograničeni pokušaj zauzimanja Donjecka i Krima, niti bi mogao umirivati zapadne partnere tvrdnjama da Rusija "ne prijeti NATO-u". "Službena objava rata poslala bi potpuno suprotnu poruku od one koju Putin sada pokušava plasirati – i domaćoj i međunarodnoj publici," rekao je stručnjak Jamie Shea za Kyiv Independent.
FOTO Pogledajte što je Zelenski odjenuo na večeru s nizozemskim kraljevskim parom
Otvori KEKS Pay
Ukrajina se brani i s tog naslova treba bezodvlačno proglasiti rat. Ma kako su se usudili braniti... Putinovo je vječno pitanje.