Nakon prvog dana i prilično, kako su i sami priznali, jednostavnog
testa iz hrvatskog jezika, učenike prvih razreda gimnazija jučer je
dočekao, prema njihovu mišljenju, puno teži ispit iz matematike.
Taj test bio je modoficiran – za jezične, opće i klasične gimnazije
pitanja su bila znatno lakša od onih na koja su morala odgovoriti djeca
iz matematičkih gimnazija. I dok učenici, roditelji i nastavnici
sređuju prve dojmove, pojedinci u javnost plasiraju teze da nam
nacionalni ispiti nisu potrebni i da je novac potrošen za njih bilo
bolje usmjeriti u plaće nastavnika ili u opremanje škola.
No, za razliku od njih (a premalo ih je), stručnjaci koji su upućeni u
pitanja obrazovanja u europskim zemljama i standarde koji tamo vladaju
upozoravaju da mi dosad nismo znali koliko su nam škole kvalitetne te
kakvo se znanje u njima stječe.
Priprema za EU
Njihove vještine, sposobnosti i diplome nisu bile usporedive s njihovim
vršnjacima u zemljama Europske unije. – Nacionalni ispiti priprema su
za državnu maturu koja se mora uvesti. Bez toga nemamo što tražiti u
EU. Naše obrazovanje mora biti usporedivo s obrazovanjem drugih
zemalja.
Nacionalni ispiti dat će nam sliku stanja u obrazovanju, pokazati
razlike među školama, učenicima i sredinama i omogućiti analizu uzroka
uspjeha i neuspjeha – tumači autor projekta državne mature i
nacionalnih ispita prof.dr. Petar Bezinović. Upozorava da rezultat
učenika ovisi o nizu faktora – osim o osobnim predispozicijama, važnu
ulogu igra organizacija i rad škole, kvaliteta nastavnika, njihova
motiviranost da potiču učenike u postizanju što boljih rezultata itd.
– Nije ovo vrednovanje rada nastavnika ili učenika, nego sustava u
cjelini. Država mora preuzeti odgovornost za kvalitetu obrazovanja, a
da bi to mogla, mora znati što ima – ističe Bezinović.
I ravnateljica Prve privatne gimnazije prof. Jasenka Breitenfeld drži
da su nacionalni ispiti potrebni.
– Valorizacija rada škola je nužna, jedino to može promijeniti
močvaru u kojoj se prosvjeta nalazi. Meni se događalo da dobijem
polupismenog superodlikaša. A to je bilo moguće jer nije bilo vanjskog,
objektivnog vrednovanja znanja. Ovo što se sad napravilo s nacionalnim
ispitima odlično je – kaže prof. Breitenfeld.
Roditelji zadovoljni
Slično govori i većina drugih nastavnika ili ravnatelja, a roditelji se
nadaju da će konačno znati ima li ocjena njihova djeteta težinu,
odnosno stoji li iza nje znanje koje će mu omogućiti nesmetan nastavak
školovanja.
Otvori KEKS Pay
