Nakon prvog dana i prilično, kako su i sami priznali, jednostavnog
testa iz hrvatskog jezika, učenike prvih razreda gimnazija jučer je
dočekao, prema njihovu mišljenju, puno teži ispit iz matematike.
Taj test bio je modoficiran – za jezične, opće i klasične gimnazije
pitanja su bila znatno lakša od onih na koja su morala odgovoriti djeca
iz matematičkih gimnazija. I dok učenici, roditelji i nastavnici
sređuju prve dojmove, pojedinci u javnost plasiraju teze da nam
nacionalni ispiti nisu potrebni i da je novac potrošen za njih bilo
bolje usmjeriti u plaće nastavnika ili u opremanje škola.
No, za razliku od njih (a premalo ih je), stručnjaci koji su upućeni u
pitanja obrazovanja u europskim zemljama i standarde koji tamo vladaju
upozoravaju da mi dosad nismo znali koliko su nam škole kvalitetne te
kakvo se znanje u njima stječe.
Priprema za EU
Njihove vještine, sposobnosti i diplome nisu bile usporedive s njihovim
vršnjacima u zemljama Europske unije. – Nacionalni ispiti priprema su
za državnu maturu koja se mora uvesti. Bez toga nemamo što tražiti u
EU. Naše obrazovanje mora biti usporedivo s obrazovanjem drugih
zemalja.
Nacionalni ispiti dat će nam sliku stanja u obrazovanju, pokazati
razlike među školama, učenicima i sredinama i omogućiti analizu uzroka
uspjeha i neuspjeha – tumači autor projekta državne mature i
nacionalnih ispita prof.dr. Petar Bezinović. Upozorava da rezultat
učenika ovisi o nizu faktora – osim o osobnim predispozicijama, važnu
ulogu igra organizacija i rad škole, kvaliteta nastavnika, njihova
motiviranost da potiču učenike u postizanju što boljih rezultata itd.
– Nije ovo vrednovanje rada nastavnika ili učenika, nego sustava u
cjelini. Država mora preuzeti odgovornost za kvalitetu obrazovanja, a
da bi to mogla, mora znati što ima – ističe Bezinović.
I ravnateljica Prve privatne gimnazije prof. Jasenka Breitenfeld drži
da su nacionalni ispiti potrebni.
– Valorizacija rada škola je nužna, jedino to može promijeniti
močvaru u kojoj se prosvjeta nalazi. Meni se događalo da dobijem
polupismenog superodlikaša. A to je bilo moguće jer nije bilo vanjskog,
objektivnog vrednovanja znanja. Ovo što se sad napravilo s nacionalnim
ispitima odlično je – kaže prof. Breitenfeld.
Roditelji zadovoljni
Slično govori i većina drugih nastavnika ili ravnatelja, a roditelji se
nadaju da će konačno znati ima li ocjena njihova djeteta težinu,
odnosno stoji li iza nje znanje koje će mu omogućiti nesmetan nastavak
školovanja.
NACIONALNI ISPIT Gimnazijalci se oznojili drugoga dana provjere znanja
Otvori KEKS Pay
