Nemojmo zdravo za gotovo uzimati resurse koje danas imamo, apelirala je danas predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na osmoj konferenciji Hrvatska kakvu trebamo u organizaciji Večernjeg lista, koja je ovaj put održana na temu ekologije i sigurnosti.
Grabar-Kitarović zahvalila je Večernjem listu na organizaciji konferencije na tu temu jer je to, kako je rekla, pitanje opstojnosti Hrvatske i cijelog planeta.
Pogledajte video prvog dijela konferencije:
– Danas ekologija i sigurnost postaju toliko neraskidivo povezani da su predviđanja UN-a da će zbog klimatskih promjena u svijetu broj migranata, koji danas iznosi od 69 do 70 milijuna, za desetak ili dvadesetak godina porasti na 200 milijuna – rekla je predsjednica.
Pogledajte video drugog dijela konferencije:
Šokirana smećem
Prisjetila se posjeta Dugom otoku i prizora smeća koji su je šokirali.
– Kad smo došli do plaže, ostala sam šokirana količinom smeća, posebno plastike, plastičnog otpada, koji se nagomilao na toj plaži tijekom zime, od juga, zbog valova. Stiglo je uglavnom iz država koje su na jugu Jadranskoga mora i s kojima smo počeli intenzivno razgovarati o rješavanju tog pitanja. Nažalost, kao što su mi rekli lokalni ljudi, neki od nautičara koji dolaze, umjesto da vreće sa smećem odlažu u marinama, bacaju ga u more – rekla je Grabar-Kitarović.
Apelirala je na Ministarstvo turizma da se za takvo nešto predvide odgovarajuće procedure, ali i goleme kazne, uključujući čak i pljenidbu brodica.
– Ako se tako nastavi, ne samo da ćemo imati državu punu smeća već će nam prestati dolaziti i turisti koji traže čistu obalu, što izravno utječe na naše gospodarstvo i turizam kao jednu od temeljnih grana – rekla je predsjednica.
Pogledajte video trećeg dijela konferencije:
Istaknula je važnost čiste vode koju u Hrvatskoj, kako je rekla, uzimamo zdravo za gotovo te naglasila važnost globalnog rješenja za globalni problem klimatskih promjena.
– Uskoro bismo mogli biti izloženi opasnostima od porasta razine mora, što je već egzistencijalno pitanje mnogih malih otoka diljem svijeta i cijelih država, ali i nekih hrvatskih otoka i priobalnih gradova. Procjenjuje se da će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti za gotovo pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova poput Splita, Trogira ili Dubrovnika – upozorila je predsjednica. Istaknula je i da se žurno moramo pozabaviti rješavanjem problema plastičnog otpada u morima.
– Zagađenje plastičnim otpadom ne utječe samo na život u moru, već se unose toksične tvari u prehrambeni lanac, na čijem smo završetku mi, ljudi – naglasila je Grabar-Kitarović.
Istaknula je i sigurnosne rizike zbog mogućih ekoloških incidenata u susjednim zemljama, poput slučaja Slavonskog Broda i rafinerije u Bosanskom Brodu. Najavila je da će se sljedećeg tjedna, prilikom izmještanja njezina ureda u Brod, održati sastanak između svih relevantnih dionika uključenih u ovaj proces.
– Nadam se da ćemo uskoro riješiti taj problem i stanovnicima Slavonskog Broda omogućiti čisti zrak – rekla je Grabar-Kitarović.
Klarić: Budućnost zelene Hrvatske ovisi o nama samima
Predsjednica je također rekla da u rješavanju ekoloških problema pojedinci trebaju krenuti od sebe te je čestitala i zahvalila svima koji recikliraju i razdvajaju smeće. Pozvala je na razumno korištenje vode prilikom, na primjer, pranja zubi ili tuširanja.
– Nemojmo zdravo za gotovo uzimati resurse koje danas imamo. Budemo li tako razmišljali i djelovali, možemo učiniti ljepšim, boljim i sigurnijim život u našoj lijepoj Hrvatskoj, a time pridonijeti i boljem i sigurnijem životu na cijelom planetu. Zadaća je teška, ali ostvariva, cilj je visok, ali dostižan – rekla je predsjednica koja je na kraju svog obraćanja glavnom uredniku Večernjeg lista Draženu Klariću kao osobni znak zahvale za organizaciju konferencije darovala jednu od platnenih vrećica koje inače, kako je rekla, koristi za fakultet i kupnju.
Klarić je uvodno rekao da je ideja iza projekta "Hrvatska kakvu trebamo" ponuditi viziju ili strategiju Hrvatske za sljedećih dvadeset, trideset godina.
– Znamo da to na ovim područjima nije baš popularno, mi volimo rješavati probleme dan za danom, ali okruženje u kojem se nalazimo i svi trendovi koji se događaju nas jednostavno tjeraju da moramo promišljati i gledati u budućnost – rekao je Klarić.
Osvrćući se na ekološku temu ove konferencije, rekao je da smo možda na papirima odlikaši, ali nerijetko u praksi ne poštujemo ono što je bitno, što je naše, što želimo ostaviti onima koji dolaze iza nas. Istaknuo je da je ekologija nacionalno i sigurnosno pitanje.
– Budućnost zelene Hrvatske ovisi o nama samima, o gospodarstvu i načinu tretiranja Hrvatske kao zelene zemlje – rekao je Klarić.
– Ekologija je ono što će omogućiti da ostavimo održivo okruženje naraštajima iza nas. Ako uzmemo u obzir da danas itekako ovisimo o turizmu, onda možemo znati koliko će naš proračun ovisiti o zelenoj Hrvatskoj – dodao je.
Galić: Nacionalna država anakrona
Dr. Branka Galić iz Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je potom predavanje na temu „Politička ekologija i zelena politika“. Rekla je kako se politička ekologija usmjerava na održivo društvo koje se sve više oslanja na resurse koje imamo u vlastitim lokalnim uvjetima, a s druge strane i na političkoj demokraciji razvijenoj na ekološkim načelima.
Rekla je kako su ekološki pokreti istaknuli ekološko pitanje okoliša i pitanje života, i to ne samo ljudskog. Predstavila je koncept bioregija koje su često ispresijecane nacionalnim državama čije se politike često ne poklapaju, pa su s multinacionalnim korporacijama nerijetko i prepreke tim bioregijama.
– U historijskom smislu možemo čak reći da je nacionalna država na neki način anakrona i teško prati ekološke promjene na pojedinim lokalitetima i da će ih još teže pratiti ne dogode li se određene organizacijske promjene – rekla je Galić.
Galić kaže kako je prirodne resurse poput vode, zraka ili tla jedino moguće održati kao zaštićeno javno dobro pa se zato njima treba pažljivo koristiti s različitim metodama recikliranja.
– Nažalost, i dandanas postoje određeni otpori u određenim strankama koje takva pitanja ne žele staviti na prvo mjesto. Među samim teoretičarima i aktivistima postavlja se pitanje je li to zato što su zelene politike u sukobu s određenim tradicionalnim strankama ili možda obuhvaćaju preusko područje, što je stvar za raspravu – rekla je Galić.
Prisutni su i napori zagađivača da manipuliraju zagađenjima kako bi spriječili taj aktivizam i oni su još uvijek dominantni, dodala je.
Cvrtila: Moramo imati povjerenje u institucije
Dr. Vlatko Cvrtila iz Veleučilišta VERN rekao je na drugom predavanju, na temu „Zaštita vode kao sigurnosno pitanje“, da država danas nema dovoljno resursa za suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima pa mora razvijati partnerstva za rješavanje različitih pitanja, uključiti građane, udruge...
– Posebno treba naglasiti da danas odnosi između čovjeka i prirode dominiraju ekološkim sektorom, to je nešto što ne možete izuzeti iz bilo kakvog promišljanja kad govorimo o suvremenim aspektima sigurnosti – naglasio je Cvrtila.
Dodao je da ekološke promjene mogu utjecati na ekonomsku bazu države, pa posljedično i na njezinu sigurnost i vojnu moć. Koncept održivog razvoja posebno je važan za ekološku sigurnost.
– Rizici su nešto na što možete djelovati, na prijetnje i izazove jako teško – rekao je Cvrtila.
Cvrtila je naglasio da je odgovornost za sigurnost proširena, nije samo na državi nego se širi i na međunarodnu zajednicu, pa ide i prema čovjeku. Reaktivne modele zamjenjuju preventivni, a partnerstvo za sigurnost odgovor je na složene rizike. Cvrtila je istaknuo i važnost participacije građana i privatnog sektora te razvoja povjerenja u institucije i lokalnu zajednicu.
– Moramo imati povjerenje u institucije. Ako ga nemamo, sigurno nećemo participirati – rekao je Cvrtila.
– Voda nije samo pitanje hoćemo li je piti ili nećemo (dobro, mi Zagorci nismo baš posvećeni pijenju vode), zaštita voda ima posljedice u drugim područjima – zaključio je Cvrtila.
Matea Leko iz CIAK-a predstavila je djelatnosti te tvrtke, nakon čega je održana i videoprezentacija o recikliranju i zbrinjavanju starih akumulatora na principima održivog kružnog gospodarstva, čime se CIAK bavi između ostalog.
Niskougljično društvo
U prvoj diskusiji Hrvatska u konceptu niskougljičnog društva sudjelovali su Vedran Horvat (Institut za političku ekologiju), Vladimir Jelavić (Ekonerg), Davor Škrlec (Europski parlament), Renato Šarc (međunarodni stručnjak sektora gospodarenja otpadom Sveučilišta u Leobenu), Aleksandra Anić Vučinić (prodekanica Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Jasenka Nećak (načelnica Sektora za klimatske aktivnosti i održivi razvoj u Ministarstvu energetike i zaštite okoliša).
Jasenka Nećak rekla je da je pitanje klimatskih promjena nešto što će se tek dogoditi u budućnosti, a mi danas moramo poduzeti mjere da se to ne dogodi.
– Definitivno će biti negativnih utjecaja, klima se mijenja, to svi znamo – rekla je Nećak.
– Klimatske promjene zahtijevaju promjenu ponašanja u društvu i u gospodarstvu. Sva tijela u svim sektorima moraju zajedno djelovati kako bi svatko pridonio smanjenju emisija – dodala je.
Ministarstvo je još 2015. pokrenulo izradu niskougljične strategije u čijoj je pripremi sudjelovalo više od 100 stručnjaka.
– Bila je tada vrlo napredna i iznijeli smo ciljeve i kako smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2030. i koja je vizija Hrvatske u budućnosti u pogledu smanjenja emisija – rekla je Nećak.
Dodala je da su neki stručnjaci smatrali da je strategija prezahtjevna i financijski neodrživa te je odlučeno da se pričeka nacrt strategije energetike RH do 2030. kako bi se ti dokumenti uskladili.
– Vjerujem da će se to dogoditi do kraja ove godine, energetska strategija samo što nije izašla na svjetlo dana – rekla je Nećak.
– Hrvatska ima sve uvjete biti ekološki osviještena i uvesti obnovljive izvore, samo to zahtijeva zajedničko djelovanje svih tijela – zaključila je.
Vladimir Jelavić rekao je da ne kasnimo u formalnom pogledu, ali da je vrijeme izgubljeno jer energetska strategija nije rađena istodobno s niskougljičnom.
– To što ne postoji strateški dokument koji je moderan veliki je nedostatak. U svojoj tvrtki imam problema s apliciranjem za fondove EU, ne možemo se pozvati na neki dokument jer su oni zastarjeli – rekao je Jelavić. Dodao je da je Pariški sporazum bio vrlo dobar jer nije bio preambiciozan.
Renato Šarc rekao je da su odlagališta problem te da ne treba pričati samo o recikliranju već i o zatvaranju odlagališta.
– Moj je apel Ministarstvu i Fondu – zatvorite trećinu odlagališta do kraja godine i sljedeće godine stopa reciklaže povećat će se minimalno za 5 posto – rekao je Šarc.
– Moramo prvo maknuti nogu s kočnice da bismo mogli dati gas. Odlagališta su blokator, odlagališta su, nažalost, skladišta prošlosti, a mi ovdje pričamo o budućnosti Hrvatske. Budućnost Hrvatske može biti jedino kombinacija energetske oporabe i reciklaže – rekao je Šarc, dodajući da energetska oporaba i reciklaža moraju postati stil i kultura svih nas.
Aleksandra Anić-Vučinić rekla je pak da je oporaba jedan od elemenata, ali da je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jedini put kojim moramo ići.
– Ne možete stalno uzimati iz prirode, a da ništa ne platite. To ima svoju cijenu – poručila je.
Davor Škrlec rekao je da je Hrvatska uspješno smanjila emisiju CO2 u dva sektora (industrijski i poljoprivredni, ali samo u dijelu stočarstva), a u jednom jako povećala, u sektoru transporta.
– Vidimo da ne možemo govoriti o Hrvatskoj kao o razvijenom društvu kada je riječ o emisiji CO2, da je to rezultat nazadovanja, a ne napredovanja – rekao je Škrlec.
Škrlec je rekao da u Hrvatskoj nije baš odjeknula afera Dieselgate, gdje se, kako je rekao, pokazalo da ni drugi osim Volkswagena nisu baš nevini.
Vedran Horvat rekao je da treba napustiti povezanost gospodarskog rasta i potrošnje energije.
– Sama potrošnja energije ne bi trebala pasti na leđa potrošača. To ovisi o individualnim stilovima života i praksama, no u kontekstu Hrvatske jasno je da potrošnja pada zbog izostanka većih industrijskih postrojenja i ugašenih industrija, a s druge strane donekle pokrenutih mjera učinkovitosti. U načelu, treba biti vrlo jasan oko toga zbog čega nam u biti treba neki rast potrošnje energije. Možemo li s postojećom energijom, s kojom kapaciteti raspolažu, organizirati život da se ta energije rasporedi na bolji način i da se potrošnja energije ne veže uz gospodarski rast? – rekao je Horvat.
Škrlec je istaknuo da EU mnogo sredstava ulaže u Afriku u pogledu dostupnosti energije stanovništvu iz više razloga. To je kontinent s kojim neke europske države imaju povijesne veze i osjećaju obaveze da im pomognu. Najavljen je i sporazum, kako je istaknuo, sličan nesvrstanima, prema kojemu se Afrikanci dođu obrazovati u EU i znanje vraćaju u Afriku.
– Time mi zapravo sprečavamo ono što je predsjednica spomenula, opasnost od migranata – rekao je Škrlec.
Škrlec je također rekao da Kina još živi u industrijskoj revoluciji i, bez obzira na napredak i konkurentnost prema EU u određenim tehnologijama, grade izvore koji se temelje, na primjer, na ugljenu.
– Kod njih još uvijek postoji borba između ekološkog i industrijskog razvoja – rekao je Škrlec.
Šarc je pak istaknuo da sektor otpada predstavlja veliki potencijal u Hrvatskoj te da sektor reciklaže skriva najmanje 5000 radnih mjesta. Rekao je da otpad možemo definirati kao obnovljivi izvor energije.
– Ako može susjedna Mađarska, možemo i mi – rekao je Šarc.
Škrlec je rekao da su se vodili konceptom da, gdje god je moguće, zatvore vrata spaljivanju otpada. Kaže da će svatko tko se bavi energetskom oporabom reći da ga zanima samo plastika i papir.
– EU ima 28 članica. Hrvatska je jedna od tri koja nema apsolutno nikakvu energetsku oporabu. Sve ostale članice svoje su energane izgradile – rekla je Anić-Vučinić.
Horvat je rekao da Hrvatskoj treba neki tip konsenzusa oko toga da želimo niskokarbonsko društvo, da to bude proizvod razumijevanja jer to je jedina budućnost ako želimo zadržati kakva-takva radna mjesta ili ih transformirati u zelene poslove.
– Mislim da mi vremena nemamo i pitanje je hoćemo li biti na pravoj strani povijesti u pogledu klimatskih promjena – rekao je Horvat.
U drugoj diskusiji Ekologija i nacionalna sigurnost sudjelovali su Renato Petek (Gradska skupština grada Zagreba), Tomislav Škreblin (rukovoditelj tehničkog odjela u CVH-u), dr.sc. Dario Kuntić (viši stručni savjetnik u MORH-u) i Igor Tabak (sigurnosni i vojni analitičar).
Igor Tabak rekao je da dva-tri puta godišnje imamo sezone elementarnih nepogoda koje prije nisu bile prisutne na taj način. Rekao je da u slučaju potrebe za pomoći u takvim situacijama Oružane snage nisu jedino rješenje, ali da je naš problem u tome što jako brzo dođemo do toga da ih aktiviramo, a to znači da smo kroz druge stupnjeve koji mogu pomoći u tim situacijama prošli jako brzo.
Dario Kuntić rekao je da je vojska potpora civilnim institucijama u suočavanju s nepogodama. Istaknuo je nužnost suradnje, ne samo sa susjednim državama već i s cijelim regijama, pa i kontinentima.
– U Bonnu je potpisana suradnja između zemalja JI Europe kako bi se radilo na osvještenju država i naroda o potencijalnim ugrozama koje proizlaze iz zagađenja okoliša – rekao je Kuntić.
– Na globalnoj razini zagađenje okoliša i klimatske promjene usko su povezane – dodao je.
Renato Petek rekao je da je Slovenija prije 15-ak godina obavijestila da kreće s izgradnjom hidroelektrana na Savi, u što je trebala krenuti i Hrvatska. Međutim, oni su to izglasali kao projekt od nacionalne važnosti, a za to vrijeme u Hrvatskoj se nije dogodilo ništa.
– Naši stručnjaci ponekad su sa sramom odlazili na te susrete jer nisu mogli ništa ponuditi – rekao je Petek, dodajući da sada imamo i velike probleme s erozijom u Zagrebu.
– Ako se ne bude propuštao taj materijal, imat ćemo sve veću eroziju, što posljedično ima veze i s izvorima vode u Zagrebu – rekao je.
Petek je rekao da čuvamo radioaktivni otpad praktički u centru Zagreba, u Institutu Ruđer Bošković, na što se nadovezao Tabak.
– Ako Slovenci sagrade svoje odlagalište, a mi ne, a imamo kvotu, sav taj otpad se dijeli. Ili ćemo platiti njima čuvanje po njihovoj komercijalnoj cijeni, što bi moglo biti jako skupu, ili ćemo na kraju morati krenuti u izgradnju nacionalnog odlagališta, koje naravno ne može biti na Srebrnjaku u IRB-u, što je trenutačno jedna štaka, flaster. Hrvatska je u situaciji da si nečinjenjem radi probleme, a potencijalno i velike troškove – rekao je Tabak.
– Radioaktivni otpad nešto je drugo od gradskog zbrinjavanja otpada, to je pitanje ne samo sigurnosti u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj – nastavio je Tabak, dodajući da u tišini prolazi činjenica da je taj materijal u središtu Zagreba.
– Nekakav incident s kojim se – spomenimo slučaj Trgovske gore (koja se spominje kao moguća lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, op. a.) – plaši nekoliko županija okolo, da do istog takvog incidenta dođe u Zagrebu, strah me pomisliti na koji način bi se to odvijalo i saniralo – zaključio je Tabak.
Tabak je naveo primjer Kine kao negativan u pogledu zagađenja zraka rekavši da su tijekom Olimpijskih igara morali privremeno zaustaviti industriju kako strani sportaši ne bi imali trajne posljedice za svoje zdravlje.
Kuntić je pak dodao da Kina sve više ulaže u obnovljive izvore energije.
– Partijski je vrh svjestan kakvu si je štetu radio i da će morati nešto poduzeti po tom pitanju – rekao je Kuntić.
Tomislav Škreblin rekao je da je optimist i da misli da ćemo napredovati rekavši da mlađe generacije nisu zatrovane čudnim i negativnim razmišljanjima.
– S interneta dolazi svijest o reciklaži, obnovljivim izvorima energije... Mislim da ćemo ipak ići naprijed i da ćemo kroz deset godina biti na dobroj, zavidnoj razini što se tiče kvalitete života u Hrvatskoj – rekao je Škreblin.
Kuntić je rekao da je optimist kad na vlastitom ulazu vidi da su spremnici za plastiku i papir puni.
– Na toj mikrorazini mislim da možemo biti optimisti. Ali, naravno, turizam i čist okoliš idu zajedno i država na toj razini treba mnogo više poraditi. Hrvatska je članica EU i mislim da će se u tom vlaku naš vagon šlepati – rekao je Kuntić.
Tabak je pak rekao da ga brine preveliko oslanjanje na turizam.
– Prije tjedan dana bio sam poslom u Tunisu, koji je prije desetak godina bio, što se turizma tiče, tu negdje s nama. A onda su im se dogodile stvari. Arapsko proljeće, nakon toga terorizam i tu se zapravo vidjelo koliko je turizam osjetljiv. Današnji turizam u Tunisu nije ni sličan onome otprije 2015. – rekao je Tabak, dodajući da misli da je to za naše nadležne dnevni izvor glavobolja, ali da je oslanjanje na turizam veliki kockarski potez našeg društva.
Pogledajte video s jedne od prijašnjih konferencija "Hrvatska kakvu trebamo":
HRvatska koju trebamo: ....puno velikih stvari trebamo promijeniti..počnimo od najbanalnijih....Kad me zaustavi prometnik ne želim da mi se obraća "TI" nego" VI". Kad kupim pastu za zube želim da ona bude zapečaćena...Kad mi je dijete bolesno ne želim čekati višee dana na pregled kod pedijatra...Kad mi kao malom poduzetniku nedostaje 5 kuna u blagajni ne želim plaćati kaznu 40.000kuna i biti zatvoren 10 dana dok istodobno poreznici toleriraju lupeštinu u velikim trg. lancima.. i tako bih mogao ..oho ho...