Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 112
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NAJNOVIJI PODACI

Pogledajte minimalce u europskim zemljama: Hrvatska je na 1050, a u ovih pet zemalja idu i preko 2000 eura

ljudi
Foto: REUTERS
1/6
04.08.2026.
u 12:26
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Luksemburg ima najvišu bruto mjesečnu minimalnu plaću u Europi od srpnja 2026., u iznosu od 2771 eura. Unutar EU-a, minimalna plaća je najniža u Bugarskoj, u iznosu od 620 eura

 Visoka inflacija najteže pogađa primatelje minimalne plaće tamo gdje se plaće ažuriraju samo jednom godišnje. Eurostat je objavio minimalne plaće za drugu polovicu 2026., pokazujući da je samo osam od 29 europskih zemalja povećalo svoju bruto minimalnu plaću između siječnja i srpnja 2026., dok je inflacija potrošača u eurozoni iznosila 3,2% u istom šestomjesečnom razdoblju. To znači da su osobe s minimalnom plaćom realno izgubile na vrijednosti u nekoliko zemalja gdje je inflacija bila posebno visoka. Luksemburg ima najvišu bruto mjesečnu minimalnu plaću u Europi od srpnja 2026., u iznosu od 2771 eura. Unutar EU-a, minimalna plaća je najniža u Bugarskoj, u iznosu od 620 eura. Kada se uključe zemlje kandidatkinje za EU, Ukrajina ima najnižu minimalnu plaću, u iznosu od 169 eura. Promatrajući raspodjelu razina minimalnih plaća, pet zemalja ima bruto mjesečnu minimalnu plaću veću od 2000 eura. Devet zemalja ima između 1000 i 2000 eura, iako je raspon snažno koncentriran prema donjoj granici, s samo jednom zemljom iznad 1500 eura, piše Euronews.

U 15 zemalja bruto mjesečna minimalna plaća je ispod 1000 eura, što znači da više od polovice zemalja s dostupnim podacima spada u ovu skupinu. Međutim, sedam od njih su zemlje kandidatkinje za EU. Pet zemalja ima minimalne plaće iznad 2000 eura mjesečno. Uz Luksemburg, u vodećoj skupini su Irska (2.391 €), Njemačka (2.343 €), Nizozemska (2.338 €) i Belgija (2.234 €). Francuska je odmah iza njih s 1.867 €. Srednju skupinu čine Slovenija (1.482 €), Španjolska (1.425 €), Litva (1.153 €), Poljska (1.119 €), Cipar (1.088 €), Grčka (1.073 €), Portugal (1.073 €) i Hrvatska (1.050 €). Većina njih bliža je 1.000 € nego 1.500 €. 

Na dnu ljestvice, Ukrajina i Moldavija ističu se kao iznimke s 169 eura odnosno 313 eura, dok su sve ostale zemlje iznad razine od 500 eura. Četiri zemlje kandidatkinje imaju više minimalne plaće od Bugarske. To su Turska (621 €), Sjeverna Makedonija (624 €), Crna Gora (670 €) i Srbija (743 €). Malta (994 €), Estonija (946 €), Češka (923 €), Slovačka (915 €) i Mađarska (906 €) bliže su razini od 1000 €.

Promjene u rangiranju minimalnih plaća prema kupovnoj moći

Rangiranje temeljeno na standardu kupovne moći (PPS) značajno se razlikuje od onih temeljenih na nominalnom iznosu u nekoliko zemalja. Razlika između zemalja je također manja. PPS pruža pravedniju usporedbu putem umjetne valute koja obuhvaća ono što si ljudi stvarno mogu priuštiti u svakoj zemlji. Teoretski, jedan PPS može kupiti istu količinu robe i usluga u svakoj zemlji. Prema paritetu kupovne moći (PPS), minimalne plaće kreću se od 705 u Albaniji do 2164 u Njemačkoj. Za Ukrajinu i Moldaviju podaci nisu dostupni, dok brojka za Tursku odražava srpanj 2025. Luksemburg (2.108 PPS), Nizozemska (2.023), Belgija (1.922) i Irska (1.756) zaokružuju prvih pet. Estonija ima najnižu minimalnu plaću u smislu kupovne moći unutar EU, s 935 PPS, a odmah iza nje slijedi Latvija (938 PPS). Neke zemlje kandidatkinje za EU rangirane su više od nekoliko zemalja EU prema PPS-u. Sjeverna Makedonija (1.142 PPS) i Srbija (1.094 PPS) nadmašuju sedam zemalja EU, uključujući Maltu, Slovačku, Mađarsku i Češku.

Kada se usporede rangiranja u nominalnom smislu i PPS-u u 27 zemalja, najveći pobjednici su Rumunjska i Sjeverna Makedonija. Rumunjska se penje s 20. na 12. mjesto, dok se Sjeverna Makedonija penje s 24. na 16. mjesto, pri čemu su obje zemlje napredovale za osam mjesta. Srbija (napredak za pet mjesta), Hrvatska i Bugarska (obje napreduju za tri mjesta) također pokazuju značajan napredak na ljestvici PPS-a.

Najveći gubitnik je Estonija, koja pada sa 16. na 26. mjesto, dok Latvija, Češka i Cipar također gube četiri mjesta.

Među 29 zemalja, osam ih je zabilježilo povećanje minimalnih plaća u lokalnim valutama, nominalno, između siječnja i srpnja 2026. To su bile Sjeverna Makedonija (6,9%), Rumunjska (6,8%), Estonija (6,8%), Belgija (5,8%), Grčka (4,5%), Luksemburg (2,5%), Francuska (2,4%) i Nizozemska (1,9%). U svim ostalim zemljama plaće su ostale nepromijenjene. To je posebno pogodilo zemlje s visokom inflacijom. Eurostat procjenjuje inflaciju u eurozoni na 3,2% između siječnja i srpnja. Dosegla je 8,2% na Malti, 5,4% na Cipru i 4,7% u Nizozemskoj.

Turska, koja ima najvišu stopu inflacije u Europi i otprilike petu najvišu u svijetu, zabilježila je inflaciju između prosinca 2025. i lipnja 2026. od 17,8%. Budući da Turska sada ažurira minimalnu plaću samo jednom godišnje, osobe s minimalnom plaćom značajno gube kupovnu moć. Turska je također iznimka, s najvećim udjelom osoba s minimalnom plaćom , gotovo 40%. Međutim, Turska je posljednjih godina značajno povećala minimalnu plaću. Pet zemalja EU nema zakonsku minimalnu plaću. To su Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska.

Čeka nas 'pržiona', pred Hrvatskom vrhunac toplinskog vala: Evo kada bi moglo malo osvježiti

Komentara 4

Avatar Dančo
Dančo
12:57 04.08.2026.

Ja recimo ne poznam nikog tko prima minimalac. Nešto preko 3% ljudi je na minimalcu

GH
Gholum
12:55 04.08.2026.

Dosta konfuzno napisano. Bilo bi mnogo preglednije da je sve to prikazano u tablicama. U EU nižu minimalnu plaću od Hrvatske ima 8 država, isto tako 8 EU država ima od Hrvatske nižu prosječnu plaću Per capita (ppp).

GN
gnoj
11:21 04.08.2026.

Ovo su teške laži, kod nas radnik ima oko 700 eura a onda mu neradnici u državnim kancelarijama nabijaju prosjek !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata