Prvi put otkako je preuzeo dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, njemački političar Christian Schmidt konkretnije je progovorio o onome što se kolokvijalno naziva “hrvatskim pitanjem u BiH”, a zapravo se svodi na nastojanje da se osigura legitimno nacionalno predstavljanje u institucijama vlasti, u prvom redu preko izbornog zakona.
Bošnjaci ga kritiziraju
Schmidt je govorio na konferenciji u Njemačkoj i tom prigodom ustvrdio da je Željko Komšić hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, “ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati”.
– Koliko je sustav kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem – rekao je Schmidt na skupu pod nazivom Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine, koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.
On je dodao da se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”. Schmidt, koji je početkom kolovoza preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), ukazao je i na potrebe promjene izbornog zakona.
– Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi primjerice nekim oblikom bojkotiranja izbora – rekao je Schmidt upozoravajući očito na mogućnost da Hrvati bojkotiraju planirane izbore iduće godine ne otkloni li se do tada mogućnost nacionalne majorizacije.
Sada se, kazao je Schmidt, postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo, a da se država ne podijeli na tri entiteta.
– Kada bi se to dogodilo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bio bi ozbiljno doveden u pitanje – rekao je Schmidt.
Njegovo razumijevanje za hrvatske strahove i stavove u BiH odmah je izazvalo negativne reakcije u Sarajevu, a u njima prednjači upravo Komšić, koji je Schmidtu poručio da je “inzistiranje na etničkom legitimitetu u kontekstu izbornog zakona negiranje svih presuda Europskog suda za ljudska prava”.
– Očito je da će gospodinu Schmidtu trebati još vremena u Bosni i Hercegovini da se upozna s daytonskim Ustavom, jer to o čemu govori ne postoji u Ustavu, kako bi u konačnici uvidio sve detalje i kompleksnost tematike – poručuje Komšić, koji je tri puta izabran kao hrvatski član u Predsjedništvu BiH dominantno bošnjačkim glasovima.
Očito revoltiran stavovima visokog predstavnika, Komšić ga je pozvao da nametne izmjene Ustava i izbornog zakona onako kako on misli da treba te da poslije snosi odgovornost za posljedice takvog “antieuropskog poteza”.
Na udaru bošnjačke politike, kako nacionalne tako i one koja sebe naziva građanskom, već se našao voditelj izaslanstva EU i posebni izaslanik EU u BiH Johann Sattler, pa i američki veleposlanik Eric Nelson. Obojici je prigovarano što u razgovorima o izbornoj reformi uopće uzimaju u obzir zahtjeve hrvatskih predstavnika za legitimnim nacionalnim predstavljanjem. Sad se s istim kritikama u Sarajevu suočava i Christian Schmidt.
Ohrabrenje za Hrvate
Pregovori o izbornoj reformi potpuno su umrtvljeni, prije svega zbog nezainteresiranosti bošnjačke strane, ali i blokade državne razine vlasti na kojoj ustrajavaju srpske stranke nakon nametanja odredbi Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Hrvatima su, pak, ovakve poruke Christiana Schmidta ohrabrenje da u međunarodnoj zajednici itekako razumiju koliko je važno da se najmalobrojnijem narodu u BiH osigura pravo na biranje svojih predstavnika u tijelima vlasti u kojima je predviđena nacionalna reprezentativnost, a to su Predsjedništvo BiH te domovi naroda države i Federacije BiH.
U BiH muslimani imaju 2 člana predsjedništva, a Srbi jednog. Hrvati su izigrani. Komšić je izabran glasovima muslimana i zastupa muslimanske interese.