Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 69
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POSLJEDICE KRIZE

Nema posla, pa i ilegalci izbjegavaju dolaziti u Hrvatsku

policija hvata ilegalce
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
21.05.2014.
u 20:00

Nezakoniti su ulasci u padu, no raste broj emigranata iz Afrike i Azije

Zbog zatvaranja radnih mjesta, gospodarske krize u Europskoj uniji te strože granične kontrole, došlo je do pada broja ilegalnih pokušaja ulaska u Hrvatsku, prvi put nakon 2010. godine, kaže hrvatska policija.

U nezakonitom prelasku hrvatske granice lani je uhvaćeno 4.417 stranaca, što je 32 posto manje u odnosu na 2012. godinu.

„Pritisak nezakonitih imigranata smanjio se. Jedan je od razloga naš kvalitetan rad, oprema i suradnja s drugim zemljama, no na odluku o dolasku najviše utječu ekonomska, politička i socijalna situacija u njihovim zemljama“, kažu u ministarstvu unutarnjih poslova. Ratovi, siromaštvo i druge okolnosti određuju masovnost i porijeklo emigranata. Lani je policija spriječila ulazak 720 osoba iz ratom uništene Sirije, 36,6 posto više nego godinu prije. Sirijci su najbrojnija skupina zatečena na ulazu u Hrvatsku, a nastavak trenda očekuje se dok traje rat u toj bliskoistočnoj zemlji.

„U posljednje četiri godine bitno se promijenila struktura nezakonitih emigranata. Državljane iz jugoistočne Europe zamijenili su državljani iz Afrike i Azije koji su prije predstavljali neznatan postotak“, kažu u policiji.

Najviše ilegalaca dolazilo je iz BiH, Srbije, Kosova, Turske, Makedonije i Albanije. Od 2003. do 2009. dolasci su stagnirali, čak lagano padali, a onda je 2010. „došlo do evidentnog porasta“. Te godine izbilo je Arapsko proljeće, serija revolucija na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, pojačali su se sukobi u Somaliji i nastavili u Afganistanu. Intenzivniji pokušaji prelaska granice nastavljeni su sve do lani.

Hrvatska je prije deset mjeseci postala članicom EU-a, a u ožujku je bez posla bilo 17,3 posto stanovnika. Više nezaposlenih imaju samo Grčka, Španjolska i Cipar. 

„Tko će doći u zemlju u kojoj nema posla ni za domaće ljude? Dok god je socioekonomska situacija neizvjesna, ne očekuje se brojan dolazak stranaca“, komentira politolog Anđelko Milardović, autor knjige „Stranac i društvo“. Smatra, međutim, da bi Hrvatska mogla biti njihovo boravište krene li masovna selidba prema Zapadu zbog klimatskih promjena ili svjetske krize.

Posljednjih mjeseci raste imigracijski pritisak na južne zemlje, vrata Europske unije. U Španjolsku svaki tjedan pokušava ući nekoliko stotina Afrikanaca. Nakon što prijeđu dug put do sjevera, morem iz Maroka pokušavaju ući u Europu. U listopadu se pokraj talijanskog otoka Lampeduse utopilo više od 300 ekonomskih izbjeglica, uglavnom iz Eritreje. U španjolskoj luci Alicante održan je prošli mjesec sastanak Mediteranske grupe, neformalne skupine osnovane prije pola godine, koju čine Španjolska, Portugal, Francuska, Italija, Grčka, Cipar i Malta.

„Veliki broj emigranata koji dolazi na naše granice namjerava nastaviti put u druge dijelove EU-a“, stoji u zajedničkoj izjavi u kojoj od Bruxellesa traže financijsku pomoć. Hrvatska, iako mediteranska zemlja, ne namjerava se priključiti grupi. Ministarstvo vanjskih poslova kaže: „Riječ je o zemljama u koje dolazi najveći broj ilegalnih imigranata u posljednje dvije godine zbog kriza i humanitarnih katastrofa na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku. Hrvatska ne pripada toj grupi“.

Hrvatska nije dio „Schengena“, prostora EU-a gdje se bez putovnica i osobnih iskaznica prelaze granice, pa je to razlog manjeg pritiska. 

„No već se sada za to trebamo pripremati i uključiti barem kao promatrač u Mediteransku grupu“, smatra Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma, think-thanka za problematiku Sredozemlja sa sjedištem u Splitu.

Prije dvije godine 66 afričkih imigranata doplutalo je do Hrvatske. „Za 10 dana plovidbe svatko se može iskrcati u Konavlima ili na nekom od naših južnih otoka“, napominje Tadić.

Hrvatska policija aktivno sudjeluje u radnoj skupini za Mediteran (eng. Task Force for the Mediterranean) koju je osnovala Europska komisija, izvršno tijelo EU-a. S radom Mediteranske grupe nije upoznata.

„Eventualno uključivanje je politička odluka“, kaže policija. Tadić, koji je član uprave mreže od 99 instituta za istraživanje sigurnosti na Mediteranu, napominje da Vlada konačno mora razraditi protokol prihvata tih „jadnih ljudi iz čamaca“. „Treba definirati tko ih prihvaća,  pregledava, pruža medicinsku pomoć, smješta, te tko i gdje ih ispituje u sigurnosnom smislu. I tko osigurava sredstva u proračunu“.

Zemlje na granici EU-a, koje se zbog vlastitih financijskih poteškoća sve teže suočavaju s tim problemom, upozoravaju: „Pritisak emigranata ne samo da ne slabi, već raste zbog nestabilnosti i siromaštva u njihovim zemljama“.

Komentara 1

DE
Dejan1000
20:15 21.05.2014.

Jos bolje. Sta ce nam oni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije