Jednokratni porez na ekstradobit ipak je poslan u saborsku proceduru te bi se zastupnici trebali o njemu izjasniti idućeg petka. Dodatni porez bi 2023. godine trebalo platiti dvjestotinjak najvećih tvrtki i banaka – i to oko 1,5 milijardu kuna, odnosno 200 milijuna eura više nego što će inače platiti poreza na dobit. Novac će se, tvrde u Vladi, koristiti isključivo za financiranje socijalnih programa i pokrivanje režijskih troškova najsiromašnijih kućanstava prema sličnim kriterijima kao i prethodni antiinflacijski paketi.
Mnogo se toga moglo čuti i zapaziti tijekom rasprave o novom porezu. Pokazalo se da brojne hrvatske tvrtke ostvaruju više nego solidne poslovne rezultate i izniman rast dobiti, kao da se ne nalazimo u ekonomski jednom od najturbulentnijih razdoblja u posljednjih pedesetak godina. Inflacija je naudila potrošačima, a posebno ljudima koji žive od mirovina ili plaća, dok su tvrtke, a posebno ove najveće koje su kandidati za poreze, svoje inflacijske troškove uspješno prebacile na kupce svojih roba i usluga. Posreći li im se, na sličan bi način mogle prebaciti i trošak novog poreza. Banke zasad nisu povećale kamate, ali dizale su naknade, tako da su gotovo svi pronašli neki način da profitiraju od snažnog gospodarskog rasta koji smo imali u protekle dvije godine. Turizam je visokim cijenama uspio šokirati stalne strane goste, zagrebački restorani skuplji su od restorana u većim europskim metropolama, dok su cijene hrane i osnovnih kućnih potrepština u maloprodaji priča za sebe.
treba extra oporezovati 50% sve koji imaju maržu višu od 20%..... Koliko bi se poreza od trgovine slilo u proračun a kukaju da im je marža koju lipu...