Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ministarstvo putem Večernjaka odgovara na najčešća pitanja učenika

27. travnja 2008. u 23:20 100 prikaza


1. Osnovne značajke državne mature

  • Što je to državna matura?

Državna matura je standardizirani završni pisani ispit koji se provodi u cijeloj državi u isto vrijeme, pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve učenike.

Državna matura i nacionalni ispiti omogućavaju dvije stvari: sustavno praćenje uspješnosti cjelokupnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj, te osiguravanje usporedivosti znanja svih učenika u Republici Hrvatskoj.

  • Zašto se državna matura uopće uvodi, odnosno kakvu prednost ona učeniku pruža u odnosu na "klasičnu" maturu

Državna matura daje usporedivu ocjenu svih učenika u Republici Hrvatskoj i time omogućava pravedniji pristup nastavku školovanja kao i zapošljavanju.

Za razliku od "klasične" mature, koju su provodile same škole, državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kao potpuno neovisno tijelo u sustavu obrazovanja u Hrvatskoj. "Klasična" matura do sada je učenicima omogućavala uspoređivanje njihova uspjeha samo s uspjehom učenika iz iste škole, a uz to je bila podložna i subjektivnosti ispitivača. Nasuprot tome, uspjeh na državnoj maturi ovisi samo o znanju učenika, a ne i o tome u kojoj je školi maturirao.

Državna matura stoga daje priliku svakom učeniku da pokaže svoja stvarna znanja koja nisu vezana uz ocjene i stavove bilo kojega pojedinog nastavnika. Osim toga, ona omogućava i jasno uspoređivanje uspješnosti pojedinih škola, pa čak i pojedinih nastavnika.

  • Gdje se može dobiti više informacija o državnoj maturi?

Sve informacije o državnoj maturi mogu se naći na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, na adresi http://www.ncvvo.hr .

2. Državna matura i nacionalni ispiti

  • Kakve veze imaju nacionalni ispiti s državnom maturom?

Pomoću nacionalnih ispita prati se ostvarivanje ciljeva obrazovne politike, nastavnog plana i programa, te opća pripremljenost cjelokupne učeničke populacije za završni ispit – državnu maturu. Nacionalni ispiti, dakle, ne provode se ponajprije zbog provjere znanja samih učenika koji na te ispite izlaze, nego zbog provjere i unapređenja cjelokupnog sustava obrazovanja.

S druge strane, Državna matura je osobni ispit kojim se ocjenjuje znanje svakoga pojedinog učenika na kraju četverogodišnjega srednjoškolskog obrazovanja.

  • Zašto su nacionalne ispite proteklih godina pisali samo "odabrani" učenici, te tko ih je i po kojem ključu odabrao?

U 2006. godini, nacionalni ispiti u drugim razredima gimnazija pisali su se iz 14 predmeta, s ciljem utvrđivanja znanja na polovici četverogodišnjeg školovanja iz većeg broja predmeta. Za dobivanje podatka o čitavoj generaciji nije bilo potrebno ispitati pojedinačno sve učenike iz svih predmeta, nego je slučajnim odabirom načinjen statistički stratificiran uzorak za svaki pojedini predmet.

3. Pojedinosti o provođenju državne mature

  • Koje će sve gradivo obuhvaćati ispitni zadaci na državnoj maturi, te hoće li u ispitnim zadacima biti i teme koje učenici nisu obradili u sklopu redovitog plana i programa nastave u svojoj školi?

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja još je prošle godine objavio prvu inačicu ispitnih kataloga za državnu maturu. Ti katalozi sadržavaju popis svih tema koje se mogu pojaviti kao ispitna pitanja na državnoj maturi, kao i ogledni primjerak ispita za državnu maturu. Na temelju zaključaka javne rasprave provedene od listopada do prosinca prošle godine, te rezultata ovogodišnjih nacionalnih ispita, u rujnu 2008. bit će objavljeni i ispitni katalozi za državnu maturu koji će biti pripremljeni tako da se na "višoj" razini ispituje gradivo opće gimnazije, a na "nižoj" gradivo koje je sadržaj nastavnog plana i programa imaju škola s najmanjom satnicom predmeta koji se ispituje.

  • Što će se sve od predmeta morati, a što moći, polagati na državnoj maturi?

U sklopu državne mature, učenici će u pravilu obvezno polagati samo ispite iz triju predmeta: hrvatskog jezika, matematike i jednoga stranog jezika. Iznimke od tog pravila su učenici klasičnih gimnazija, koji će umjesto jednog stranog jezika moći polagati državnu maturu iz starogrčkog ili latinskog jezika, te učenici škola koje nastavu provode na jezicima nacionalnih manjina, koji će umjesto matematike moći polagati državnu maturu iz svojega materinskog jezika.

Ispite iz ostalih predmeta, a koji im budu trebali primjerice za upis na fakultet, učenici će moći polagati na vlastiti zahtjev, ali bez ikakve obveze.

  • Uz tri obvezna predmeta, koliko najmanje, odnosno najviše izbornih predmeta će svaki učenik morati polagati na državnoj maturi?

Mimo triju obveznih predmeta, učenici na državnoj maturi neće morati polagati niti jedan izborni predmet. Međutim, ako to iz bilo kojeg razloga žele – primjerice radi upisa na fakultet – uz tri obvezna predmeta učenici će moći polagati i ispite iz svih drugih predmeta koje budu željeli. Broj dodatnih izbornih predmeta koje će mogu polagati nije ograničen.

  • Kakav je smisao različitih "razina" ispita iz pojedinih predmeta na državnoj maturi?

Smisao uvođenja dviju različitih razina zahtjevnosti državne mature je omogućiti prilagodljivost sustava državne mature različitim zahtjevnostima programa različitih srednjih škola u Hrvatskoj.

"Viša" razina je razina zahtjevnosti usklađena je s razinom znanja koja se očekuje od učenika koji su pohađali program opće gimnazije, te ujedno odgovara razini znanja koja se do sada tražila za uspješno svladavanje prijamnih ispita za fakultete. "Niža" je razina ispita iz pojedinog predmeta na državnoj maturi pak usklađena s očekivanom razinom znanja učenika koji su pohađali srednjoškolski program s najmanjom mogućom satnicom tog predmeta, a uvedena je kako bi i oni učenici koji su pohađali program s najmanjim fondom sati iz tog predmeta bez poteškoća i dodatnih priprema maturirali. Svaki učenik – bilo gimnazijalac, bilo strukovnjak - slobodno može izabrati razinu ispita kojem će pristupiti.

Važno je istaknuti da se dvije razine ispita odnose samo na predmete koji su na državnoj maturi obvezni. Ispiti iz ostalih predmeta polažu se samo na jednoj razini, koja odgovara "višoj" razini.

  • Koji će biti kriterij za prolaz na državnoj maturi, odnosno može li se na državnoj maturi "pasti"?

Na državnoj maturi kao i na svakom ispitu pa i „klasičnoj maturi“ moći će se "pasti" ako ne zadovolje minimum znanja za pozitivnu ocjenu na bilo kojem od TRI obvezna predmeta. No tražena razina znanja bit će takva da će maturu moći položiti više od 95 posto pristupnika.

  • Hoće li učenici gimnazija morati polagati državnu maturu?

DA.

  • Hoće li učenici četverogodišnjih strukovnih škola morati polagati državnu maturu?

NE 2009. godine, ali DA od 2010. Vrlo jasna poruka je upućena svim učenicima četverogodišnjih strukovnih škola: 2009. godine oni koji žele MOĆI ĆE , ako se osobno prijave u svojoj školi, polagati državnu maturu. Dakle, gimnazijalci POLAŽU državnu maturu, a učenicima četverogodišnjih strukovnih škola se na njihovo traženje i ranije peticije DALA MOGUĆNOST ako žele da je polažu, ali nije i OBVEZA!

  • Kako će biti osigurano da ispitni zadaci za državnu maturu ne "procure" među učenike prije samog polaganja, a što bi svim učenicima koji do tih zadataka dođu prije održavanja ispita moglo dati nepravednu prednost pred ostalima?

U pripremi državne mature sudjeluje velik broj sudionika, no za prvu maturu pripremit će se najmanje četiri različita ispita za sve predmete, tiskati i neposredno prije početka ispita bit će jedan od ispita dostavljen u škole. Ispiti su tajni i povreda tajnosti ispita od bilo kojeg sudionika do trenutka pisanja će materijalno i krivično ogovarati.

  • Nakon koliko vremena će nakon održavanja samih ispita državne mature učenici doznati kakve su rezultate postigli te kojim će putem o tim rezultatima biti obaviješteni?

Školski sastavak pisat će se kao i ove godine u travnju i bit će ocijenjen do polovice svibnja. Drugi dio ispita neće trebati ocjenjivati i zato se piše u drugoj polovici svibnja te će se ocjene dobiti do 30. lipnja u svoje škole koje će im u suradnji s Centrom izdati svjedodžbu. (Ove godine kao i prošlih godina škole i učenici nisu obavještavani o pojedinačnim rezultatim odmah po završetku ispita kako uspjeh na ispitu nebi utjecao na završnu ocjenu razreda)

Školski sastavak je dio mature koji nosi 50% bodova, jer je temeljna jezična kompetencija kojom se provjerava pismeno izražavanje što je i do sada na „klasičnoj maturi“ bio dio ispita koji se pisao i ocjenjivao na isti način.

4. Državna matura i upis na fakultet

  • Hoće li sva Sveučilišta u Hrvatskoj u školskoj godini 2009./2010. uvažavati rezultate državne mature umjesto prijamnih ispita?

Sva Sveučilišta su suglasna da će rezultate državne mature koristiti pri upisu od 2009. godine.

  • Hoće li učenici strukovnih škola koji se dogodine ne odluče na polaganje državne mature svejedno moći upisati fakultet?

U prijelaznoj 2009. godini u dogovoru s fakultetima omogućit će se upis na fakultet i učenicima koji nemaju položenu državnu maturu i to na način kakav je bio do sada!

  • Kako će učenici znati koje predmete moraju položiti na državnoj maturi za upis na određeni fakultet?

Bit će objavljena brošura koja će dati precizne informacije što svaki fakultet traži za upis.

  • Hoće li se za upis na fakultet uz uspjeh na državnoj maturi gledati i još koji drugi kriterij, kao npr. prosjek ocjena tijekom školovanja, ukupni ili po određenim predmetima, samo u višim razredima ili tijekom čitavog školovanja?

  • Fakulteti mogu osim uspjeha na državnoj maturi za prijam bodovati i uspjeh učenika tijekom njegova školovanja (opći uspjeh, uspjeh predmeta), ali to određuje svaki fakultet.

  • Ako se dogodi da se za upis na neki fakultet prijavi veći broj učenika s postignutim potpuno istim rezultatom na državnoj maturi, po kojem će ključu fakultet rangirati te učenike na listi za upis?

Fakulteti mogu osim uspjeha na državnoj maturi za prijamni ispit bodovati i uspjeh učenika tijekom njegova školovanja (opći uspjeh, uspjeh predmeta)

  • Što može napraviti učenik koji na državnoj maturi odabere predmete za jedan fakultet, ali se onda naknadno iz nekog razloga (npr. zato što se ne uspije upisati na željeni fakultet) odluči upisati drugi fakultet, za koji su potrebni drugi predmeti?
    Učenik će u sljedećem roku za državnu maturu (siječanj, svibanj, kolovoz) moći polagati dodatni ispit.


Pitanja vezana za državnu maturu

Vrlo rijetko se može vidjeti u praksi da državne institucije reagiraju na anonimne komentare s blogova, no Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i športa i Centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (Centar sukladno zakonu provodi državnu maturu) su zbog interesa učenika odlučili objasniti određene nedoumice s blogova i odgovoriti na najčešća pitanja vezana za državnu maturu. Isto tako, tim Ministarstva i Centra ujutro će razgovarati s učenicima u Virovitici kako bi odgovorili na sve njihove upite! Do sada uz djelatnike Ministarstva i Centra najodgovornije osobe za provođenje državne mature su prof. dr. Petar Bezinović i prof. Veronika Javor, predsjednica Vijeća za provedbu državne mature.

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša