”Hrvatski državni interesi” bili su, rekao je predsjednik SDP-a Zoran Milanović novinarima u Bruxellesu, glavna tema njegovih razgovora s članovima frakcije Socijalista i demokrata (S&D), druge najbrojnije u u Europskom parlamentu. Milanović je, na poziv predsjednika frakcije Martina Schulza, sudjelovao na redovnom mjesečnom sastanku 184 S&D-ova europarlamentarca, pred kojima je održao govor i odgovarao na pitanja.
- Naročito sam naglasio poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, koje još nije otvoreno, i upozorio na potrebu da se razluči bitno, ono što Hrvatska mora učiniti da preobrazi pravosuđe i depolitizira policiju i državno odvjetništvo, od manje bitnoga, onoga što Hrvatska može teško sama učiniti i što nema neku veliku dokaznu snagu: topničkih dnevnika. O njima naši europski kolege malo znaju, pa sam im nastojao probuditi crv sumnje i razuma oko toga pitanja koje nam se, uvelike pretjerujući, postavlja kao prepreka – rekao je Milanović
O ustavnim promjenama, kaže, nije razgovarao “jer o tome razgovaram u Hrvatskoj”. Ipak, uvjeren je da je dogovor o tome da “dijaspora” glasuje samo na hrvatskome ozemlju, tj. u diplomatskim predstavništvima, “blizu”.
Upitali smo Milanovića i za osvrt na riječi slovenskoga premijera Boruta Pahora, da je Hrvatska Sloveniji “ dala izlaz na otvoreno more kako bi mogla ući u EU”.
- Hrvatska ništa nije dala, ali se mogla malo bolje pobrinuti da zaštiti svoje interese – uzvratio je Milanović.
EP-ov izvjestitelj o Hrvatskoj Hannes Swoboda je upozorio da je glavni haaški tužitelj Serge Bramertz “još kritičan, pa hrvatska vlada mora istražiti i posljednje mogućnosti da pronađe” topničke dnevnike.
- Ali pregovore treba otvoriti, a do njihova završetka ima dovoljno vremena da se to pitanje do kraja razjasni - napomenuo je Swoboda.
Glede ustavnih promjena, Swoboda kaže da su “posljednji izbori posve razjasnili koliko je neophodno imati jasan sastav biračkoga tijela, posebice u odnosu na BiH”.
- EU je vrlo zainteresirana za ozemaljsku cjelovitost i koheziju BiH i sve što se čini treba ići u tome smjeru. To je u interesu i Hrvatske i čitavog područja – rekao je Swoboda.
Kada je pak riječ o ustavnom pitanju zabrane spolne diskriminacije, Swoboda podsjeća da “EU insistitira na nepostojanju diskriminacije, spolne i bilo koje druge”.
- To će svakako biti pitanje o kojemu će EP raspravljati tijekom rasprave o završetku hrvatskih pristupnih pregovora. Sada kada ne postoji samo opći zamor proširenjem EU, nego se, zbog gospodarskih teškoća, javlja čak i otpor nastavku proširenja, posve je nužno da hrvatski napori budu u skladu s pravnom stečevinom i s načelima EU. Samo ćemo se tako moći suprotstaviti onima koji bi bilo odgodili proširenje, bilo stvarali neke nove pakete – istaknuo je Swoboda.
