Prilikom osnivanja Europske unije, tvrde neki povjesničari, nazočili su i europski slobodni zidari. Prilikom formiranja NATO saveza, kažu, sudjelovali su američki slobodni zidari. U svijetu ih je oko šest milijuna, ponajviše u Sjevernoj Americi, gdje je rad loža potpuno otvoren. No, na globalnu kartu slobodnih zidara ucrtani su i Hrvati. Nakon 20 godina upornog istraživanja javnih i privatnih arhiva diljem Europe, pred domaću čitateljsku publiku stiže pravi izdavački pothvat o povijesti masona u Hrvatskoj, trilogija Mudrost, Snaga i Ljepota, iz pera uglednog publicista Branka Šömena, kapitalno djelo na više od 2500 stranica, koje će zasigurno mijenjati službenu povijest. Na tržištu se ovih dana, u izdanju Profila, našla prva od triju knjiga dok druge dvije stižu ubrzo.
- Na počecima djelovanja slobodnog zidarstva u Hrvatskoj djelovale su tri lože, sada ih ima dvanaest u kojima radi 350 slobodnih zidara. Lože rade u Zagrebu, u Rijeci, Varaždinu, Splitu… Kojih su profesija? Najviše je intelektualaca, pravnika, liječnika, novinara, redatelja, arhitekata, znanstvenih radnika… i drugih ljudi “na dobrom glasu” - kaže Branko Šömen. Kad je 80-ih kao dopisnik Radio Ljubljane stigao u Zagreb, ubrzo je shvatio da zna veoma malo o hrvatskoj politici i kulturi. Listajući požutjele stranice novina u Sveučilišnoj knjižnici, uočio je kako su brojni slovenski intelektualci između dva rata dolazili u Zagreb na sastanke u dvije tadašnje slobodnozidarske lože, u Ložu Pravednost i Ložu Maksimilijan Vrhovac.
- Slobodno zidarstvo zaintrigiralo me kao i većinu ljudi koji žele saznati više o društvima koja žive unutar pojedinih političkih uređenja. Tražio sam odgovor na pitanje što je to slobodno zidarstvo. Želio sam odmah ući u samu srž slobodnozidarske filozofije, u sustav mišljenja, u način života lože. Kao novinar znao sam da jedan idiot može pitati više nego stotinu pametnih odgovoriti i tako sam, korak po korak, saznavao neke trajne vrijednosti slobodnog zidarstva – priča Branko Šömen.
Bila je, sjeća se, 1990. kada su ga prijatelji pozvali u bratstvo. Primljen je u Parizu. Počeo je kao učenik, postao pomoćnik i u konačnici majstor. Kada je rekao da ga zanima slobodnozidarska povijest, naročitu na tlu Hrvatske i Slovenije, otvorila su se vrata u knjižnice i arhive europskih velikih loža.
- Sjećam se da sam u ruke dobio stari arhiv prvih slobodnih zidara u austrijskim ložama. Bila je to knjiga s tankim listićima, imena ljudi ispisana pisaćom mašinom, njihova svjetovna zanimanja, i što je bilo najvažnije, podaci u kojim su ložama radili. I dok sam ispisivao imena članova prve bečke lože poput Sigismunda Gondole (Gundulića) iz Dubrovnika, grofa Kazimira Draškovića pa i tri njegova sina, nasuprot mene je sjedio stari slobodni zidar i pazio da ne bih istrgao kakav list s dragocjenim podacima - prisjeća se autor, dodajući kako je danas na svijetu više od 350.000, većinom dostupnih, knjiga sa slobodnozidarskim razmišljanjima i poviješću.
Misterij: Tito i Krleža
Evo što je ubrzo spoznao. - Slobodno zidarstvo je posljednji pravi inicijacijski savez, raščlanjen po ložama i velikim ložama, raširen po svim zemljama, a u diktaturama zabranjen zbog borbe za slobodu duha. Jer, slobodni zidari bore se za toleranciju, slobodu i dostojanstvo čovjeka - kaže Branko Šömen.
Uz pomoć prijatelja, prikupio je više od 1800 imena hrvatskih slobodnih zidara, čiji rad seže do daleke 1759. kada je formirana prva loža u Hrvata, ona u Glini. Slobodnih zidara, koji su utjecali na razvoj hrvatske duhovne misli, bilo je, kaže, mnogo. Više od dvadeset slikara i kipara, poput Ivana Meštrovića, Marina Tartaglije, Bele Čikoš-Sesije, poznatih književnika, poput Ive Andrića, Antuna Barca, Gustava Krkleca, bilo je i glazbenika, među kojima i operni pjevač Josip Križaj, glumac Aleksandar Binički. Slobodni zidar bio je violinist Juro Tkalčić, poznati liječnici dr. Fran Bubanović, dr. Franjo Durst i dr. Andrija Štampar, akademici dr. Grga Novak, dr. Ferdo Šišić, dr. Milan Prelog…
Značajan prostor, autor je posvetio i pozabavio se i s dvama velikim misterijima koje desetljećima čekaju na konačno razrješenje: o mogućoj masonskoj prošlosti Josipa Broza Tita i Miroslava Krleže.
- Nevjerojatno je koliko žarko javnost želi saznati je li Krleža bio ili nije slobodni zidar! Posebno je srpski tisak poslije Drugoga svjetskog rata htio dokazati tu tezu, što zbog njegove autoritativnosti, što zbog druženja s Titom, za kojeg se govorilo, da je također slobodni zidar - priča Branko Šömen.
Tako je, nastavlja, beogradski tisak objavio popis članova hrvatske domoljubne Simboličke velike lože Libertas. Na tom popisu su Slavko Kvaternik, njegov sin Eugen Dido Kvaternik i - Miroslav Krleža. Međutim, slobodni zidar bio je samo Slavko Kvaternik.
- Miroslav Krleža nije prema slobodnim zidarima imao neki posebni negativni ili pozitivni stav. Družio se s njima, mnogi su dolazili u njegovu kuću na Gvozdu ali Krleža nije znao da su članovi tajnog društva, u kojeg njega nitko nije pozvao - pripovijeda Šömen.
- Josip Broz Tito imao je u Zagrebu prijatelja kod koga je stanovao, komunista dr. Srećka Šilovića, slobodnog zidara, koji ga je informirao što se događa kod kuće i u svijetu. Šilović je htio prije rata istupiti iz “masonstva”, ali ga je Tito zamolio da ostane jer je svugdje želio imati svoje ljude. Konkretnih podataka o tome je li Tito bio ili nije bio slobodni zidar, međutim, nema. Možda ga je u ložu pozvao Winston Churchill, kada je Tito boravio u Londonu, možda ga je samo nagovarao pa ga je Tito odbio. Ostaje činjenica da je njegov CK bio je sastavljen kao utjecajna “komunistička loža” - priča Branko Šömen, pa se prisjeća da je 1975. objavljeno pismo generala Ivana Gošnjaka, a koje govori o jugoslavenskim slobodnim zidarima.
Na tom popisu mahom su poznati političari, pisci i umjetnici, članovi lože Nova Jugoslavija, koju je do smrti vodio Ivan Ribar, a po njegovoj smrti Krleža?!
Od brojnih imena, međutim, ondje su se našla i imena istinskih slobodnih zidara: Ivo Andrić, Krešimir Baranović, Milan Bartoš, Aleksandar Belić, Filip Hristić, braća Levi, Srđan Budislavljević, Vasa Čubrilović, Hrvoje Macanović, Ive Mihovilović, Moša Pijade, Vladislav Ribnikar – no ni u jednom trenutku Miroslav Krleža nije bio član a kamoli na čelu kakve slobodnozidarske lože.
- Razumljivo, Tito i njegovo slobodnozidarsko članstvo i nadalje ostaje tajna. Možda ćemo više saznati kada se otvore engleski arhivi i tako napokon bude kraj svim špekulacijama na staklenim nogama - kaže autor, kojeg pitamo kakav je odnos aktualne, pa i novijih, recentnijih hrvatskih vlasti prema masonima.
- Mislim da živimo u vremenu kada nitko više ne razmišlja o slobodnom zidarstvu kao o nekoj tajnoj, zastrašujućoj organizaciji koja misli uništiti svijet. Još uvijek se pojavljuju knjige gdje se slobodno zidarstvo sotonizira, gdje se predstavlja kao najveći neprijatelj Crkve, kao nešto što nije ni politička stranka ni vjerska sekta - kaže.
Tajna je čovjek sam
Potom priča kako su hrvatski slobodni zidari, zajedno s austrijskom braćom ratne 1992. omogućili skupini djece iz Vukovara desetodnevno sanjkanje u Austriji.
- Nitko nije znao tko je platio troškove, jer se slobodni zidari s time ne hvale. Za vrijeme rata sakupili su jedan kamion dječjih igračaka za vrtić u Slavoniji. Jedan od braće je nekoliko godina davao po sto maraka mjesečno djevojčici koju je vidio u koloni izgnanika iz Vukovara a da ona nikad nije saznala od koga je primala pomoć. Ima niz sličnih primjera, ali bez javne samohvale - rekao je Branko Šömen koji će, vjeruje, svojim kapitalnim djelom pomoći demistifikaciji slobodnog zidarstva. Jer, rituali u loži postoje zbog tradicije, ali prava je tajna - čovjek sam.
>> Karlovački masoni – tko su bili članovi slobodnozidarske lože
masoni su izgubili utjecaj sad vladaju veliki financijeri to jest bankari koji preko velikih politicara kontroliraju ne samo ekonomiju nego su gospodari rata i mira zalosno je ali je tako