Smjernice ekonomske i fiskalne politike predviđat će rast BDP-a za iduću godinu od tri posto i deficit proračuna ispod dva posto BDP-a, a do kraja ove godine javni dug spustit će se ispod 85 posto BDP-a, rekao je ministar financija Zdravko Marić na skupu Hrvatskih izvoznika.
Na skupu "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2017. - porezna reforma i proračun RH za 2017.", Marić je najavio da će prijedlog proračuna za iduću godinu biti na sjednici Vlade do 5. prosinca, nakon čega ide u Sabor. Po njegovim riječima, rashode će biti teško zadržati na ovogodišnjoj razini, ali najavljuje njihovu strogu kontrolu. Deficit proračuna za 2017. Marić planira na razini unutar dva posto BDP-a. Deficit za ovu godinu, koji je izvorno bio planiran na razini 2,6 posto BDP-a, nakon rebalansa proračuna bit će "debelo ispod dva posto", istaknuo je ministar financija.
Marić ekonomsku politiku za 2017. godinu zasniva na projekciji rasta BDP-a od tri posto. Tvrdi da su ove godine za to postavljeni izvrsni temelji, primjerice tekuća je godina prva godina u povijesti u kojoj će javni dug pasti. - Naše je predviđanje da će se javni dug, koji je krajem 2015. iznosio 86,7 posto, do kraja ove godine spustiti na 85 posto (BDP-a) - rekao je. Na pitanje hoće li porezna reforma više pogurati uvoz ili izvoz, kazao je da bi se puno veći učinci trebali vidjeti na izvozu. Upitan koji su ključni elementi porezne reforme, Marić je odgovorio kako istraživanja OECD-a, MMF-a i Europske komisije pokazuju da porezno rasterećenje od jednog postotnog boda u odnosu na BDP dugoročno diže stopu potencijalnog rasta između 0,25 i 1 posto. - Očekujemo da će samo ove izmjene dugoročno pomoći dizanju stope potencijalnog rasta za 0,3 do 0,5 posto - kaže ministar financija.
"Izvoznici kontinuirano imaju problema s tečajem kune"
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago rekao je da izvoznici kontinuirano imaju problema s tečajem kune, posebice s promjenjivošću tečaja. Očekuje da se Vlada i HNB dogovore i nađu rješenje, koje bi svima bilo jasno, kako se kod nas formira tečaj, odnosno da se zna kada se mogu očekivati promjene tečaja kako bi se izvoznici mogli prilagoditi, a ne gubiti na tečajnim razlikama. - Danas nikome nije jasno koji su to parametri koji formiraju tečaj kune - smatra Bago.
- Želimo da se i nas izvoznike koji put posluša. Mi rastemo s izvozom, a HNB uvijek djeluje i nameće nam rješenja koje nas stalno pogađaju. Kompletna deflacija pala je na naša leđa i leđa proizvođača, pogotovo izvoznika. Zašto nema reakcija Vlade i HNB-a da nam pomognu - upitao je Bago.
Dodao je da porezna reforma, ovisno o tečaju kune, može imati i pozitivne i negativne učinke, odnosno može afirmirati uvoz, ali i domaću proizvodnju. Upitao je i kako to da u Hrvatskoj nisu pale cijene nafte i naftnih derivata, iako su u svijetu zadnjih 18 mjeseci pale 62 posto.
- Postoji li dogovor Vlade i naftnih kompanija da se cijene gotovih proizvoda i naftnih derivata ne ruše, s tim da naftaši dobivaju ekstra profit, a državni se proračun isto tako puni iz više osnova - pita Bago. Tijekom skupa izvoznika rečeno je i kako bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od razvojne trebao postati i izvozna banka, a Bago predlaže i dokapitalizaciju HBOR-a s milijardu eura.
Ministar Marić obećao je kako će u budućnosti Vlada, HNB i Ministarstvo financija blisko surađivati i usklađivati politike. Marić, inače, predviđa da će u sljedeće tri godine hrvatski izvoz rasti po stopi od najmanje šest posto. Po njegovim riječima, Hrvatska već ima sve argumente za dizanje investicijskog rejtinga, s čim se dijelom složila Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Saborski zastupnik HDZ-a Domagoj Ivan Milošević istaknuo je kako se razmatra treba li Hrvatska veleposlanstva u svim članicama Europske unije, budući je njezina članica, te predlaže otvaranje u nekim drugim zemljama, u suradnji s izvoznicima.
>>Zdravko Marić: Imamo 600 mil. kn više za indeksacije mirovina. Provest će se u travnju i rujnu 2017.
Samo rast BDP-a iznad 5% puta x godina može nas izvući iz krize.