Problem nedostatka klaonica najviše se osjeća početkom sezone svinjokolje. Klaonica je u Slavoniji sve manje, primjerice u Brodsko-posavskoj županiji preostale su samo dvije. Onima malobrojnima koje još rade nedostaje radne snage jer na tržištu rada nema mesara pa zbog velikog pritiska ne znaju hoće li moći pozitivno odgovoriti na sve narudžbe uslužnog klanja. Tako su, nedugo nakon što je ministar poljoprivrede David Vlajčić poručio da je trend širenja afričke svinjske kuge zaustavljen i da svinjokolje u Slavoniji nisu pod upitnikom, proizvođači i prerađivači svinjskog mesa suočeni s novim problemom.
Limitirani kapacitetom
Gotovo sve klaonice imaju svoje manje ili veće probleme, dvojben status i neizvjesnu perspektivu. Limitirani su kapacitetom, a suočavaju se i s problemom nedostatka radne snage, s obzirom na to da je školovanje za zanimanje mesara u mnogim školama ukinuto jer mladi nemaju interesa.
Neki su prisiljeni zapošljavati radnike iz Azije, a drugi problem nastoje ublažiti stipendijama. Tako, primjerice, klaonica i mesnica Bebrinka iz Donje Bebrine mjesečnim potporama u iznosu od 100 eura u prvom, 200 u drugom i do 300 eura u trećem razredu stipendira sva četiri učenika brodske Obrtničko-tehničke škole koji se školuju za mesare. Tako učenici tijekom tri godine školovanja mogu zaraditi ukupno 6000 eura.
– Radna snaga uvijek je deficitarna. Kod nas su četiri učenika na praksi i sve ih stipendiramo. Oni su jedini koji su izabrali smjer mesara. Stipendisti nemaju obvezu zaposliti se kod nas, ali ponuđeno im je da mogu ostati raditi u Bebrinci – ističe Josip Novak, tehnolog u klaonici.
U ovoj klaonici nastoje ispuniti sve zahtjeve vezane za uslužno klanje, nastoje izaći u susret svima, ali gužva i potražnja su prevelike. – Najveći je izazov opseg klanja, odnosno broj klaonica premali je u odnosu na potrebe za uslužnim klanjem – dodaje Novak.
Braća Dino i Filip Gelemanović iz Davora kod Nove Gradiške kreditna i vlastita sredstva pretprošle su godine uložili u otvaranje mini klaonice i otad imaju pune ruke posla. Svjesni su zahtjevnosti svoje zadaće da ljudima koji to žele omoguće odraditi posao u duhu tradicijske svinjokolje. Upravo u malim pokretnim klaonicama poput njihova Poljo-Davora mnogi vide dugoročno rješenje problema.
– Mi nemamo velik kapacitet, ali i s ovim što imamo uspjeli smo odraditi velik broj uslužnih klanja i na taj način pomoći ljudima s prljavim i najtežim dijelom svinjokolje – kaže Dino Gelemanović, direktor klaonice Poljo-Davor.
Iako su se nadali da će do početka sezone svinjokolje osposobiti puno veći objekt u Lužanima, nisu uspjeli zbog određenih okolnosti. No najavljuju da bi uskoro mogli obavljati uslužno klanje i u toj novoj klaonici.
Institucije su nemoćne u rješavanju problema nedostatka klaonica. Investicije te vrste visoke su i zahtjevne, a u situaciji nesređenih odnosa na tržištu događaju se rizici koje vlasnike klaoničkih subjekata mogu koštati zatvaranja.
Neizvjesna budućnost
Neke jedinice lokalne samouprave nastoje pomoći u okviru mogućnosti. Tako, primjerice, Brodsko-posavska županija već 25 godina jedina u Hrvatskoj sufinancira veterinarsko-zdravstveni pregled mesa u registriranim klaonicama. Program se pokazao vrlo učinkovitim, budući da je trihineloza u ovom dijelu Slavonije gotovo iskorijenjena. Osim niže cijene uslužnog klanja i brige o zdravstvenoj ispravnosti mesa, njime se postiže i primjereno zbrinjavanje primarnog klaoničkog otpada. Iznos potpore podignuli su s 10 na 20 eura po uzorku.
– Svima koji ne žele odustati od svinjokolje želimo omogućiti da je i dalje imaju u svojim dvorištima, uz to da se onaj najteži i najprljaviji dio posla odradi u klaonici. Naša je želja da se što je moguće veći broj svinja zakolje u registriranim klaonicama, ali njih je, nažalost, sve manje. Nažalost, na tržištu uvijek ima ljudi koji manirom loših gospodara mogu zaljuljati proizvodni proces i dovesti poduzetnika u krah, a jednom ugašen pogon teško se više pokreće – rekao je resorni pročelnik Brodsko-posavske županije Željko Burazović.
Otvori KEKS Pay
