Šolta je imala sreće i koronavirus koji hara svijetom još uvijek je zaobilazi. Naravno, nitko ne može biti siguran što će se dogoditi sutra, osobito kada su turisti počeli dolaziti, ali na Šolti se još uvijek mogu pohvaliti kako nisu imali nijedan slučaj zaraze.
– Normalno je da se bojimo i pazimo, imamo jako puno starijih ljudi na otoku, ali nema neke panike. Ja kada god idem u dućan stavim masku. Ne rade to svi, ali ja sam odgovorna – kaže nam gospođa koju smo zatekli u središtu Grohota. Izašla je iz trgovine, zaštitna maska joj je na licu. Njezina prijateljica je bez maske, ali kaže, pazi se i ona.
– Istini za volju, u statistici se vodio jedan zaraženi na Šolti, međutim, riječ je o čovjeku koji ima osobnu kartu sa Šolte, ali na otoku nije bio godinama, dakle taj se ne računa – objasnio nam je Nikola Cecić Karuzić, načelnik Općine Šolta. Željko Zlendić, načelnik Stožera civilne zaštite Šolte potvrđuje kako su dosad imali puno sreće, ali uložili su i puno truda.
– Oformili smo operativni centar koji je bio na raspolaganju 24 sata dnevno. Svi građani znali su naš broj. Imali smo velik broj volontera, oni su starijim sugrađanima odlazili po namirnice i u ljekarnu. Osobito bih pohvalio jednog našeg volontera iz Maslinice, Ivu Buktenicu. Svaki utorak vozio je svojim brodom krv i ostale uzorke iz naše ambulante u Grohotama u Split jer u roku od dva sata od uzimanja mora biti podvrgnuta analizi. To nam je riješilo jedan ogroman problem, ljudi su mogli ovdje vaditi krv u ambulanti, nismo morali organizirati da idu u Split – govori Zlendić.
Načelnik dodaje kako je otočka ambulanta funkcionirala besprijekorno. Imaju dva liječnika obiteljske medicine, stomatologa, patronažnu sestru koja je u stožeru i fizikalnu terapiju.
– Moram spomenuti i našeg investitora iz Češke koji investira u Stomorskoj. Donirao je 2000 maski i rukavica koje smo podijelili. Što se tiče opreme, imali smo mi više nego dovoljno – govori šef stožera Zlendić. Problema je bilo, i to kada su počele propusnice, odnosno kada je ograničeno napuštanje mjesta prebivališta. Cijela Šolta je jedna općina pa su Šoltani mogli slobodno putovati iz mjesta u mjesto, ali s otoka nisu smjeli. Najveći pritisak su radili građevinari.
– Mi smo zabranili vlasnicima tvrtki da svojim radnicima izdaju propusnice. Vrijedile su samo propusnice otočkog stožera. Svim građevinskim firmama koje radena Šolti dopustiti smo da dovedu svoje djelatnike, ali morali su ostati ovdje. Nismo dopustili migraciju. Oni su uzeli apartmane i radili poštujući sve mjere koje je kontrolirala naša policija. Djelatnici Jadrolinije odradili su vrhunski posao, oni su nas zvali gotovo za svakog čovjeka, koga pustiti, koga ne pustiti, kapa im do poda. Nacionalni stožer nam je napravio medvjeđu uslugu kada su odobrili da može doći svatko sa svojom obitelji tko ima prebivalište. Mi na Šolti imamo više od 3,5 tisuće takvih objekata. I naša policija odradila je vrhunski posao. Kad god se u nekoj uvali pojavio neki brod, sve smo prekontrolirali, uvijek smo reagirali. Vatrogasci su kontrolirali južne uvale kamo bi se moglo dolaziti s brodicama. Bilo je svega, pokušaja da se sakriješ u kombi, sa svačim smo se mi susretali. Policija je kontrolirala i osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Imali smo dva ili tri kršenja i to u početku kada ljudi nisu još ozbiljno shvatili. Imali smo 27 ljudi u samoizolaciji i nijedan nije bio zaražen, a najviše je bilo onih koji su dolazili iz zemalja zahvaćenih epidemijom Austrija, Italija... - govori Zlendić.
Privatni iznajmljivači strahuju što će ako im gost dobije simptome ili se pokaže da je zaražen, ali u Općini i Stožeru kažu da su spremni uskočiti.
– Imamo dva apartmana koje plaćamo puno za prazno u slučaju potrebe i još dva u pripremi, i tu ćemo smjestiti gosta pod sumnjom na zarazu – kaže načelnik Cecić Karuzić. Na Šolti je trenutačno prijavljeno 900 gostiju, što je 60% u odnosu na lani, i to je jedan od najboljih rezultata u Dalmaciji.
– U zadnje vrijeme prodajemo sve više kruha, to je najbolji pokazatelj da je svakim danom sve više ljudi na otoku – kaže prodavačica u pekari. Zimi prodaje oko 2000 “štruca”, ljeti i dva i pol puta više, kada je normalna sezona. Na tržnici ponuda je dobra, a kupaca malo.
– Nema nikoga, nema turista, ovo je sve premalo. Ako ne krene iza 15. 7., onda aj’ ća – kratko referira prodavač voća iz Zagvozda. – Mi smo vam ovdje domaći, svakog ljeta dolazimo na Šoltu. Ona je neotkriveni raj, ne samo za strance već i za domaće turiste – govori bračni par iz Zagreba.
Zimi na otoku 2000 ljudi
Obitelj iz Slovačke također nije prvi put u Stomorskoj.
– Morali smo doći, djeci smo obećali kako ćemo na more u Hrvatsku čim se bude moglo – kažu. Na Šolti – u Nečujmu, Rogaču, Grohotama, Maslinici, Stomorskoj, Gornjem, Srednjem i Donjem Selu – zimi živi oko 2000 ljudi. Prijavljeno ih je 2700. Načelnik objašnjava da mnogi umirovljenici pola godine žive na Šolti, pola na kopnu, najčešće u Splitu.
– Imamo 1020 umirovljenika, toliko mirovina dolazi na Šoltu. Oni imaju besplatan prijevoz autobusom i trajektom. Raste nam broj stanovnika, prvi smo u RH sa stopom od 23 posto. Najviše je starijih ljudi, ali broj djece u vrtiću zadnjih pet godina narastao jedvostruko, a u školi za 20. To pokazuje da se i mlađi ljudi doseljavaju na Šoltu – govori Cecić Karuzić. Imaju novu školsku zgradu, dvoranu, vrtić. Poboljšavaju se i uvjeti života. U projektu je nova cijev centralnog cjevovoda od Brača do Šolte što će riješiti probleme s opskrbom vodom za sljedećih 50-ak godina.
– To je ključno za razvoj Šolte, turizam i poljoprivredu. Trebalo bi biti gotovo u sljedeće dvije godine. Investitor su Hrvatske vode kao što je realizirana i kanalizacija Stomorske koju su platili 80%. Financirali smo šetnicu kroz koju je prošla kanalizacija – kaže načelnik. Na Šoltu se doseljavaju obitelji, a toga će u budućnosti biti i više. U planu su dvije velike investicije, gradnja dvaju hotela s pet zvjezdica i potrebe za radnom snagom daleko će nadmašiti šoltanske kapacitete.
– Doseljavaju se ljudi, meni je nebitno odakle, bitno mi je da poštuju tradiciju i običaje koji su ovdje. Struktura ljudi će se zasigurno promijeniti, kada počnu te velike investicije i nije dobro da to bude naglo. Prvo moramo zaposliti naše ljude, a onda neka dođu i drugi, plaćaju poreze, pune proračun, ja nemam ništa protiv – govori Nikola Cecić Karuzić. Šolta odiše mirom, a od Splita je dijeli tek devet nautičkih milja. Djeluje pitomo, sa starim kamenim kućicama, mnoštvom maslinika, vinograda, stabala smokava. Zemlja je dobra i njihovi poljoprivrednici postižu izvrsne rezultate. U petak su u Tokiju nagrađeni zlatnom medaljom za najbolje maslinovo ulje na svijetu u svojoj kategoriji, a istu nagradu dobili su lani u New Yorku.
Samo jedan hotel
– Riječ je o ekološkom ulju. Proizvođač je udruga Zlatna Šoltanka koju Općina podupire radi razvoja poljoprivrede i maslinarstva – pokazuje nam Cecić Karuzić priznanje u obliku Kipa slobode.. Korona-free otok upao je u oči i svjetskih medija pa je neki dan britanski The Telegraph objavio tekst pod naslovom “Zaboravljeni hrvatski otok koji nudi savršeni bijeg nakon ‘lockdowna’”. Novinarka Mary Novakovich napisala je: “Mirna mala Šolta uspavana je kao uvijek” pozivajući Britance na odmor na Šoltu. Pišu Englezi kako je kod nas lijepo i pozivaju svoje da dođu. Novinarka je bila prošle godine i oduševila se. Mi imamo jako puno britanskih gostiju, bili su nam u top 5 i očekujemo njihov dolazak i ove godine. Situacija nije fenomenalna, ali je ipak iznad naših očekivanja. U prvom tjednu srpnja imamo 60% prošlogodišnjih noćenja u istom razdoblju, konkretno danas je na otoku 890 gostiju, a na isti datum prošle godine bilo ih je 1400. U 6. mjesecu bilo je 45%. Evo, sad napredujemo – kaže Zorana Kaštelanac, direktorica Turističke zajednice Šolta.
Po šoltanskim prometnicama primjećujemo najviše hrvatskih tablica, ali voze i Slovenci, Nijemci, Česi, Poljaci. Poznate su i šoltanske marine, ali ove godine nisu popunjene. Praznih vezova ima u Nečujmu, Stomorskoj i Maslinici.
– Što se bukiranja tiče, teško je išta prognozirati, ali zasad svi iznajmljivači imaju rezervacije za barem nekoliko tjedana – kaže Kaštelanac. U ponudi imaju 2390 kreveta u privatnom smještaju, plus 400 kreveta u samostalnim obrtima i tvrtkama, a jedini hotelski smještaj je Martinis Marchi u Maslinici sa 17 kreveta.
– Kapaciteti nisu veliki, ali to je naša prednost. I kada smo najpopunjeniji, na Šolti nikad nije gužva – poziva Kaštelanac. I kulturno ljeto prilagodili su koronauvjetima. Izložbe, predstave, koncerti, sve za mali broj ljudi. Gužve nema ni na trajektu. Ni u dolasku, ni u odlasku.
Je li netko otišao u restoran gdje je bila večera i provjerio jesu je li poštovani epidimiološki uvjeti. Nije. Zašto. Zato što nitko ne smije! Inspekcija i policija moraju slušat gazdu. Ako se u ovom zemlji zatvore noćni klubovi sponzoriri neće imat gdje prodavat svoju robu...