ransdisciplinarni projekt RISE UP ima za cilj revitalizirati i ojačati pet posebno ugroženih jezika u Europi, među kojima je i gradišćanskohrvatski jezik. Usredotočen je na digitalne, a i na analogne metode i postupke koji potiču uporabu jezika i osnažuju korisnike jezika. Projekt ispitivanja gradišćanskohrvatskog jezika trajao je tri godine, a rezultati su u srijedu navečer predstavljeni u Hrvatskom centru u Beču. U fokusu rasprave bilo je povezivanje znanstvenog istraživanja u praksi, i to na području manjinskih jezika. U podijskoj raspravi sudjelovale su znanstvenice Bečkog sveučilišta Stefanie Čajka, Eva Vetter i Katharina Strasser te profesorica na Sveučilištu u Helsinkiju, gradišćanska Hrvatica Katharina Tyran, kao i Oskar Rupp, student slavistike pred diplomom i djelatnik Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču.
U raspravi su znanstvenice reflektirale svoja iskustva i znanstvene izazove koji su se javljali tijekom rada na Projektu te ukazale na perspektive oživljavanja gradišćanskohrvatskog jezika i očuvanje kulturne raznolikosti ove austrijske auhtotone nacionalne manjine, koje su postale vidljive nakon trogodišnjeg istraživanja. Podijsku raspravu znalački je vodila predsjednica Hrvatskog centra, gradišćanska Hrvatica Gabriela Novak-Karall, koja je uvodno pozdravila sve goste. Između ostalih, nazočna je bila i referentica za kulturu i medije u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Katarina Dorkin-Križ. Kako se je moglo iz rasprave saznati, znanstvenici u europskom projektu RISE UP surađuju sa zajednicama, a uključeni su i ljudi iz civilnog društva, korisnici jezika, u ovom slučaju su to bili gradišćanski Hrvati te druge zainteresirane strane.
Pritom su akteri iz raznih zajednica, kako je napomenuto, međusobno umreženi. Ono što je posebno istaknuto je kako je istraživanje pokazalo da gradišćanski Hrvati imaju najbolju jezičnu kompetenciju od svih pet jezika koji su posebno ugroženi u Europi. Uz gradišćanskohrvatski jezik, to su i aranski jezik, koji se govori u dolini d’Aran u Španjolskoj blizu francuske granice, aromunski, zastupljen na južnom Balkanu, kornski, koji je keltski jezik iz Cornwalla u Velikoj Britaniji te seto, istočnofinski jezik koji se govori u graničnom području između Estonije i Rusije. Kako je za Večernji list rekao Oskar Rupp, istraživanje je pokazalo da je korelacija jezične kompetencije i optimizma o vitalnosti i opstanku jezika jako različita.
“Kod gradišćanskih Hrvata je tako da u usporedbi s drugim manjinama, najbolje vladaju jezikom, ali pesimizam što se tiče jezika i identiteta je najveći. Mnogi ljudi smatraju da njihov vlastiti jezik nije dovoljno dobar”, istakao je Oskar, koji je surađivao u projektu RISE UP. I to u timu za razvijanje aplikacije za učenje gradišćanskohrvatskog jezika odnosno manjinskih jezika. Tu su aplikaciju razvili članovi Hrvatskog akademskog kluba, koji djeluje u sklopu Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču.
“To je zamišljeno kao prvi korak, kako bi se stvar dalje pokrenula i razvijala”, istakao je Rupp. Napomenuo je kako će svi rezultati projekta sada biti javni i namjeravaju se nuditi zainteresiranima na web stranici. S ciljem da možda neki od znanstvenika i stručnjaka za jezike, te jezikoslovci mogu dalje raditi na oživljavanju ugroženih jezika i njihovom očuvanju. “Jer upravo je jezik, uvjet opstanka svake narodne manjine”, istakao je Rupp, koji smagtra ovaj Projekt važnom i dinamičnom borbom za gradišćanskohrvatski jezik, da ne padne u zaborav i nestane. Znanstvenice su posebno naglasile da su gradišćanskohrvatski jezik istraživali kao sredstvo identifikacije, i da su bile iznenađene koliko je gradišćanskim Hrvatima bilo važno sudjelovati u Projektu.
“Bila je to sjajna komunikacija”, rekla je Eva Vetter. Obje su znanstvenice naglasile kako rezultati projekta i spoznaja otvaraju mogućnosti za nove projekte, s čime se je složila i prof. Tyran, napomenuvši kako znanstvene rezultate treba kritički preispitati i u praksi. “Mnogo toga sada je stolu i na web stranicama što možemo koristiti. Da li ćemo u tome uspjeti ovisno je puno ne samo od nas samih nego i o politici”, rekla je na kraju rasprave Gabriela Novak-Karall, zahvalivši znanstvenicama Bečkog sveučilišta na trogodišnjem znanstvenom radu. Transdisciplinarni projekt “RISE UP” pokrenut je 2023. godine.. Njegovi nositelji bile su razne znanstvene institucije i Sveučilišta, među kojima i Sveučilište u Beču. Kooperacijski partneri su Mladež europskih nacionalnih manjina (MEN) i Hrvatski akademski klub (HAK) iz Beča.
Otvori KEKS Pay
