Naslovnica Vijesti Hrvatska

Istarski ipsilon - Bina Istri država dala 1,3 milijarde kuna

U Ministarstvu prometa navode da je Bina Istra dosad investirala 600 milijuna eura u gradnju novih dionica te 100 milijuna eura u održavanje i obnovu postojeće ceste i tunela
14. veljače 2011. u 12:00 32 komentara 970 prikaza
'20.06.2010., Pula - Na odmoristu Pula Istarskog Ipsilona premijerka Jadranka Kosor svecano je otvorila dionicu Pula - Kanfanar. Photo: Dusko Marusic/PIXSELL'
Foto: 'Dusko Marusic/PIXSELL'

Koncesionar u većinskom privatnom vlasništvu na Istarskom ipsilonu Bina Istra ne samo da do sada nije uplatio ni kune koncesijske naknade, o čemu je Večernji list nedavno pisao, nego je toj tvrtki Republika Hrvatska dosad dala čak 1,3 milijarde kuna poreznih obveznika za financijske doprinose!

U Bina Istri 51 posto vlasništva ima francuska tvrtka Bouygues koja je koncesionar na Istarskom ipsilonu od 1995. Navedeni podaci o koncesijskoj naknadi i financijskim doprinosima govore dovoljno da je ideja o davanju autocesta u koncesiju kao brz način dolaska do velike količine novca za državni proračun, kako to vide neki premijerkini savjetnici, apsolutni promašaj.

U Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture kažu da država, koja ima 49-postotni udio u Bina Istri, financijski doprinos tom koncesionaru uplaćuje od 2000., a prosječan godišnji iznos je 17 milijuna eura. Tako je u posljednjih 11 godina država tom koncesionaru nepovratno dala 187 milijuna eura. Ali i dalje će ga plaćati jer, navode u Ministarstvu, plaćanje financijskog doprinosa u budućnosti će uglavnom ovisiti o rastu prometa na Istarskom ipsilonu, ali se očekuje da će se ovaj prosjek održati do kraja koncesijskog razdoblja.

S obzirom na to da će Istarski ipsilon pod koncesijom biti do 2027., to znači da će država koncesionaru u sljedećih 17 godina dati još 2,1 milijardu kuna. Ukupno će to na kraju iznositi gotovo 3,5 milijardi kuna.

Nova ulaganja

No u Ministarstvu taj iznos uspoređuju s ulaganjima i troškovima koje snosi koncesionar pa tako navode da je Bina Istra do sada investirala 600 milijuna eura u gradnju novih dionica te 100 milijuna e-ura u održavanje i obnovu postojeće ceste i tunela. U budućnosti bi Bina Istra, otkrivaju u Ministarstvu, trebala investirati dodatnih 300 milijuna eura u gradnju novih dionica te 150 milijuna eura u troškove obnove i održavanja.

– Dakle, kad se zbroje podaci, Bina Istra će ukupno u projekt uložiti 1,15 milijardi eura, a državu će to stajati 17 milijuna eura godišnje. Interes države je da privatni partner u cijelosti snosi troškove te investicije – objašnjavaju u Ministarstvu.

Dodaju da za razliku od projekata gdje država putem javnog društva financira gradnju autoceste, u ovom slučaju cijeli dug glasi na privatnog partnera i ne opterećuje ukupni dug RH. Pritom naglašavaju i da se na kraju koncesijskog razdoblja infrastruktura izravno prenosi bez ikakve naknade u vlasništvo RH koja može ubirati prihode od naplate cestarine.

Prihod od 38 mil. eura

U resornom ministarstvu kažu da Bina Istra neće vratiti financijski doprinos državi, a to pravdaju time što je taj doprinos vezan uz činjenicu da je prosječni godišnji promet u Istri nizak te je rentabilnost autoceste na rok koncesije od 32 godine granična. No očekuju da će godišnji prihod Bina Istre, kad Ipsilon pripadne državi 2027., biti 60 milijuna eura, za razliku od sadašnjih 38 milijuna eura.

Uza sve to, Bina Istra je oslobođena i plaćanja PDV-a jer, kako navode u Ministarstvu, kad je potpisivan koncesijski ugovor, PDV nije postojao. A kako se ne bi povećala cestarina kad je PDV uveden, jer bi u tom slučaju bila previsoka, donesena je odluka da se korisnicima Bina Istre neće naplaćivati PDV.

Država financira i Autocestu Zagreb - Ma

Država financira i Autocestu Zagreb - Macelj
Država financira i drugog većinskog privatnog koncesionara Autocestu Zagreb – Macelj, u kojem 51 posto vlasništva drži austrijski Strabag. Tako u Ministarstvu, iako ne navode točan iznos, kažu da je RH na zahtjev kreditora u fazi gradnje AZM trebala dati određene financijske potpore, ali su nakon završetka gradnje i obavljenog vrlo povoljnog refinanciranja 2008. sve vraćene.

Prilikom refinanciranja dio osnivačkog udjela, a Hrvatska drži 49 posto, pretvoren je u kredit člana društva društvu i po toj osnovi država dobiva oko 5 mili. kn kamata godišnje, tvrde u Ministarstvu dodajući da AZM nije uplatio koncesijsku naknadu na osnovi 6 posto dividendi jer nije poslovao s dobiti dosad, ali jest platio 2009. godine 758.000 kuna te lani 668.000 kuna za naknadu od 6 posto kamata plativih članovima društva u skladu sa svakim ugovorom o zajmu člana društva.

HGSS
Na visini zadatka
Proveo sam jutro s pripadnicima HGSS-a, evo zašto ih još više cijenim

A1 izdvaja za Vas

  • elfenomeno77:

    Interes države je da privatni partner u cijelosti snosi troškove te investicije

  • RA95MA:

    Neka Istre i svih žitelja u Istri. To je jedla lijepi dio Hrvatske poštenih i radišnih ljudi. Mi u Hrvatskoj nismo isključivi, mi smo, htjeli to priznati ili ne europski narod s europskom kulturom i prošlošću.

  • PIDOČA:

    Hrvatska je guska debelog perja,...